DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 20 <-- 20 --> PDF |
California, USA) čija horizontalna točnost iznosi 2-5 m u idealnim uvjetima. Visina svakog stabla kojemu je na primjernim plohama izmjeren prsni promjer izračunata je na temelju konstruiranih lokalnih visinskih krivulja izjednačenih Mihajlovljevom funkcijom (Michailloff 1943). Visinske krivulje konstruirane su za glavne vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab, crna joha), ali su korištene i za izračun visina sporednih vrsta drveća. Visinska krivulja običnog graba korištena je za izračun visina sporednih vrsta drveća (obični bagrem, divlja trešnja) grupiranih u ostalu tvrdu bjelogoricu (OTB), dok je visinska krivulja crne johe korištena za izračun visina vrsta drveća (trepetljika, obična breza) grupiranih u ostalu meku bjelogoricu (OMB). Detaljniji opis korištenih visinskih krivulja (uzorak stabala, parametri izjednačenja, koeficijenti determinacije, korijen srednje kvadratne pogreške) prikazan je u radu Balenović i dr. (2015a). Na temelju izmjerenog prsnog promjera izračunata je temeljnica svakog stabla. Volumen krupnog drva iznad 7 cm izračunat je na temelju terenski izmjerenog prsnog promjera i visine procijenjene iz visinskih krivulja primjenom Schumacher-Hallove formule (Schumacher-Hall 1933) i parametara drvno-gromadnih tablica (Špiranec 1975, Cestar i Kovačić 1981, 1982, Bezak 2001). Za izračun volumena krupnog drva stabala grupiranih u OTB korišteni su parametri za obični grab (Špiranec 1975), dok su za vrste drveća gruprane u OMB korišteni parametri za trepetljiku (Cestar i Kovačić 1981). Na temelju terenski uzorkovanih stabala, za svaki odsjek izračunati su osnovni strukturni elementi sastojina: srednji sastojinski promjer (DBHg), Loreyeva srednja sastojinska visina (HL), te broj stabala (N), temeljnica (G) i volumen (V) po jedinici površine (ha) (tablica 1). Strukturni elementi sastojina izračunati na temelju podataka terenske izmjere korišteni su kao referentne vrijednosti pri usporedbi s rezultatima fotogrametrijske izmjere. Fotogrametrijski materijal – Photogrammetric material Za fotogrametrijsku izmjeru korištene su digitalne infracrvene kolorne (ICK) stereo aerosnimke GSD 30 cm i GSD 10 cm, te trodimenzionalni (3D) vektorski podaci na temelju kojih je izrađen digitalni model reljefa (DMR). Fotogrametrijski materijal snimila je i izradila tvrtka Geofoto d.o.o. Zagreb prema specifikacijama proizvoda Državne geodetske uprave. Gotovo usporedo s terenskim mjerenjima, u srpnju 2009. god, obavljena su dva aerosnimanja (tzv. ‘visoko’ i ‘nisko’) područja istraživanja. Multispektralna aerofotogrametrijska snimanja podržana GPS/IMU tehnologijom provedena su |