DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 22     <-- 22 -->        PDF

K2000), stereo monitor (ACER Predator GN246HL) i stereo naočale (NVIDIA 3D Vision glasses kit). PHOTOMOD 5.24 je modularni sustav, tj. sastoji se od niza modula koji omogućuju izvođenje raznih fotogrametrijskih postupaka. Detaljan opis hardverskih i softverskih komponenti DFS-e dat je u radu Balenović i dr. (2015b).
Prije same fotogrametrijske izmjere provedena je priprema aerosnimaka (kreiranje stereo modela) i izrada DMR-a. U sklopu pripreme aerosnimaka, u modulu PHOTOMOD Core kreirani su projekti (definiranje projekcije, minimalne i maksimalne nadmorske visine područja) i formirani blokovi aerosnimaka (unos i pozicioniranje aerosnimaka). Zatim je slijedila orijentacija snimaka (aerotriangulacija) koja je provedena postupcima unutarnje, vanjske i relativne orijentacije, te izjednačenjem bloka aerosnimaka u PHOTOMOD AT modulu. Orijentacija aerosnimaka provedena je na temelju isporučenih parametara aerotriangulacije.
DMR je izrađen u PHOTOMOD DTM modulu. Na temelju 3D vektorskih podataka najprije je izrađena TIN mreža (nepravilna mreža trokuta, eng. triangulated irregular network) koja je potom interpolirana u rasterski DMR veličine piksela 1m×1m.
Vizualna interpretacija i stereo fotogrametrijska izmjera provedena je u PHOTOMOD StereoDraw modulu, i to najprije u stereo modelu digitalnih aerosnimaka GSD 30 cm, a potom i u stereo modelu aerosnimaka GSD 10 cm.
Fotogrametrijske plohe postavljene su na aerosnimkama na temelju snimljenih prostornih koordinata (x, y) središta primjernih ploha tijekom terenskog mjerenja pomoću GPS-a. Svakom stablu na plohi determinirana (interpretirana) je vrsta drveća, određen vrh stabla i delineirana krošnja. Vizualna interpretacija vrsta drveća provedena je na temelju raspoznavanja slikovnih značajki krošanja, točnije općeg izgleda (oblik krošnje, struktura i tekstura) i boje krošnje. Pritom su pomogla saznanja provedenih istraživanja o načinu preslikavanja pojedinih vrsta drveća na ICK aerosnimkama (Pernar 1994, 1997, Pernar i dr. 2007a, 2007b, 2008, itd.), te zapažanja tijekom terenskih radova u okviru ovog istraživanja. Sporedne vrste drveća (obični bagrem, divlja trešnja, trepetljika, obična breza) tijekom fotogrametrijske izmjere grupirane su u OTB i OMB. Vrh svakog stabla na plohi određen je polaganjem stereo markera na vrh krošnje, te je zabilježen 3D točkastim objektom s pripadajućim x, y, z koordinatama. Na kraju je svakom stablu delineirana krošnja u obliku poligonskog objekta.
Dodatno prikupljanje potrebnih podataka provedeno je u QGIS-u (QGIS Development Team). Na temelju 3D točkastih objekata dobivene su nadmorske visine vrhova stabala, dok su nadmorske visine podnožja stabala dobivene iz ortogonalne projekcije vrhova stabala na tlo odnosno DMR. Fotogrametrijska visina svakog stabla na plohi izračunata je kao razlika fotogrametrijski određenih nadmorskih visina vrha i podnožja stabla. Za izračun fotogrametrijskog prsnog promjera svakog stabla na plohi korišteni su regresijski modeli s promjerom krošnje i visinom stabla kao ulaznim (nezavisnim varijablama) (Balenović i dr. 2012.). U tu svrhu promjer krošnje svakog stabla izračunat je iz delineirane površine krošnje primjenom formule za površinu kruga. Regresijski modeli procjene prsnog promjera izrađeni su samo za glavne vrste drveća (h. kitnjak, o. bukva, o. grab, c. joha), a prsni promjeri stabala grupiranih u OTB izračunati su korištenjem modela za obični grab, te prsni promjeri stabala grupiranih u OMB korištenjem modela za crnu johu. Detaljan opis regresijskih modela procjene prsnih promjera dat je u radu Balenović i dr. (2012). Daljnji postupak izračuna elemenata pojedinačnih stabala (temeljnica, volumen) te strukturnih elemenata sastojine (DBHg, HL, N, G,V) bio je istovjetan izračunu terenskih podataka
Analiza podataka – Data analysis
Za ocjenu točnosti fotogrametrijske izmjere strukturnih elemenata sastojina na aerosnimkama GSD 10 cm i GSD 30 cm, za svaki odsjek izračunata su odstupanja (D, prema eng. differences) fotogrametrijski procijenjenih od terenski procijenjenih vrijednosti strukturnih elemenata sastojina. Također, kao mjere odstupanja fotogrametrijski procijenjenih strukturnih elemenata sastojina u odnosu na terenski procijenjene za cijelo područje istraživanja izračunate su: srednje odstupanje (MD, prema eng. mean difference), i korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE, prema eng. root mean square error). Sve mjere odstupanja iskazane su u mjernim jedinicama promatrane varijable, te u postotnom iznosu od referentne terenske vrijednosti prema formulama:
               
gdje je n broj odsjeka,  Pi je fotogrametrijski procijenjena vrijednost promatrane varijable za odsjek i, Fi je terenski