DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Nasuprot tomu, kod obje fotogrametrijske izmjere vidljivo je konstantno podcjenjivanje broja stabala (N), pri čemu su se podcjenjivanja dobivena izmjerom aerosnimaka GSD 10 cm kretala u rasponu od -2,6% do -10,6%, a izmjerom aerosnimaka GSD 30 cm u rasponu -5,1% do -24,4%. Ukoliko se usporede distribucije broja stabala po debljinskim stupnjevima svih izmjera (slika 3), najveća odstupanja odnosno najveće podcjenjivanje broja stabala fotogrametrijskom izmjerom uočava se u najnižem debljinskom stupnju (10,0-14,9 cm). Već u sljedeća četiri debljinska stupnja (od 15,0-19,9 cm do 30,0-34,9 cm) dolazi do precjenjivanja fotogrametrijskog broja stabala, dok se u višim debljinskim stupnjevima brojevi stabala svih izmjera manje-više podudaraju. Rasprava i zaključci Discussion and Conclusions Kao što je djelomično već istaknuto u prethodnim istraživanjima (Balenović i dr. 2013, 2015a), podcjenjivanje broja stabala fotogrametrijskom izmjerom je gotovo neizbježno. Naime, do podcjenjivanja broja stabala fotogrametrijskom izmjerom najčešće dolazi zbog: (a) tzv. ‘spojenih’ krošanja, kada se dva ili više stabla interpretiraju kao jedno, (b) zasjenjenih stabala na aerosnimkama, pa se pojedina stabla ne uočavaju, te (c) nemogućnosti izmjere stabala podstojne etaže (Van Laar i Akça 2007). U slučaju vizualne (analogne) interpretacije aerosnimaka, na iznos podcjenjivanja broja stabala te općenito na uspjeh interpretacije i točnost procjene strukturnih elemenata sastojina utječe nekoliko faktora. To su: kvaliteta i karakteristike aerosnimaka (geometrijska, radiometrijska i spektralna rezolucija, odnos baze snimanja i visine leta), uvjeti aerosnimanja (kut položaja sunca i atmosferski uvjeti), karakteristike šumskih sastojina (starost, gustoća, omjer smjese vrste drveća, fenologija, itd.), stanišne karakteristike (nadmorska visina, reljefni oblik, nagib, ekspozicija) te sama metoda interpretacije (stereo oprema, vještina i iskustvo interpretatora (Magnuson i dr. 2007). Utjecaj geometrijske odnosno prostorne rezolucije (GSD) aerosnimaka na podcjenjivanje broja stabala (N) potvrđen je i u okviru ovog istraživanja. Naime, fotogrametrijskom izmjerom na aerosnimkama GSD 30 cm dobivena su gotovo dvostruko veća podcjenjivanja nego na aerosnimkama GSD 10 cm. Glavni razlog tomu je slabija razlučivost detalja na snimkama nižih prostornih rezolucija, ponajprije ruba krošanja pojedinačnih stabala. Stoga se nerijetko dvije ili više ‘spojenih’ krošanja susjednih stabala interpretiraju kao krošnja jednog stabla, što posredno dovodi do podcjenjivanja broja stabala. Usporedbom distribucija broja stabala po debljinskom stupnjevima (slika 3) vidljivo je da značajno podcjenjivanje broja stabala kod obje fotogrametrijske izmjere je jedino u najnižem debljinskom stupnju (10,0-14,9 cm), dok u sljedeća četiri debljinska stupnja (od 15,0-19,9 cm do 30,0-34,9 cm) dolazi do precjenjivanja fotogrametrijskog broja stabala. Pretpostavka je da je upravo u najnižem debljinskom stupnju došlo do pogrešne interpretacije, pa su krošnje dva ili više manjih stabala interpretirane kao krošnja jednog većeg stabla, što je u konačnici rezultiralo „odljevom“ određenog broja stabala iz nižeg u viši debljinski stupanj. Također, podcjenjivanje je dijelom uzrokovano i nemogućnošću interpretacije zasjenjenih stabala te stabala iz podstojne etaže. Značajno podcjenjivanje fotogrametrijski procijenjenog broja stabala u odnosu na terenski uobičajeni je rezultat većine dosadašnjih istraživanja. Naesset (1996) je u sastojinama četinjača vizualnom interpretacijom analognih aerosnimaka podcjenjivao broj stabala u rasponu od -5 do -47%. Također vizualnom interpretacijom analognih aerosnimaka, Eid i dr. (2004) su u jednodobnim kulturama četinjača na dva područja istraživanja procjenjivali fotogrametrijski broj stabala s prosječnim (srednjim) odstupanjima od -0,6% i -4,4%, dok su se odstupanja po sastojinama kretala u rasponu od -59 do 96%. Uslijed istog razloga (‘spojene’ krošnje), fotogrametrijskom izmjerom dobivene su precijenjene vrijednosti srednjeg sastojinskog promjera (DBHg) i to u svim odsjecima. Naime, pojava spojenih krošanja dovela je do pogrešne izmjere, odnosno precjenjivanja promjera krošnje. Kako je fotogrametrijski prsni promjer svakom stablu na plohi izračunat na temelju izmjerene visine stabla i promjera krošnje, precijenjeni promjer krošnje uzrokovao je precjenjivanje izračunatog prsnog promjera, te u konačnici i precjenjivanje srednjeg sastojinskog promjera. Analogno kao i kod broja stabala, pogreške procijene srednjeg sastojinskog promjera bile su dvostruko veće na aerosnimkama GSD 30 cm nego na aerosnimkama GSD 10 cm. Dobiveni rezultati (precjenjivanje srednjeg sastojinskog prsnog promjera) u skladu su s rezultatima većine dosadašnjih istraživanja, bilo da se radi o analognoj (Tomašegović 1986) ili automatskoj interpretaciji aerosnimaka (Zagalikis i dr. 2005). Nasuprot broju stabala i srednjem sastojinskom promjeru, srednja sastojinska visina (HL) procijenjena je s gotovo jednakom točnošću na aerosnimkama GSD 10 cm i GSD 30 cm, pri čemu su u oba slučaja dobivena relativno mala odstupanja u odnosu na terensku procjenu. Dakle, fotogrametrijskom izmjerom podcijenjeni broj stabala nije utjecao na točnost izmjere srednje sastojinske visine. Stoga se može pretpostaviti da su uzrok podcjenjivanja stabala u najvećoj mjeri tzv. ‘spojene’ krošnje, a u manjoj mjeri zasjenjena stabla i stabla podstojne etaže. To je i razumljivo, budući da su predmetne raznodobne sastojine sačinjene od niza manjih jednodobnih sastojina s manjim udjelom stabala podstojne etaže. Naime, u slučaju većeg udjela stabala podstojne etaže, koja ne bi bilo moguće interpretirati na aerosnimkama, fotogrametrijski procijenjena srednja sastojinska visina značajnije bi odstupala od terenski procijenjene. Usporede li se |