DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 36     <-- 36 -->        PDF

linija koje daju nerealističnu sliku tih objekata u stvarnosti (slika 5).
Za izglađivanje linijskih kartografskih objekata korištena je metoda PAEK (engl. Polynomial Approximation with Exponential Kernel – polinomna aproksimacija s eksponencijalnom jezgromm), u okviru programskog paketa ArcGIS (ESRI: ArcGIS Resources, http://resources.arcgis.com), koja se pokazala puno boljom od interpolacije Bézierovom krivuljom. PAEK je zasnovan na algoritmu izglađivanja, kojeg su razvili Bogdansky i sur. (2002). Algoritam obuhvaća računanje koordinata točaka izglađene linije temeljem opće aritmetičke sredine, konvolucijske jezgre i lokalne aproksimacije polinomom drugog stupnja. Stupanj izglađivanja linije ovisi o jednom parametru, a to je duljina „pokretnog“ puta („moving“ path, često se naziva i tolerancijom) (Giannini i Parente 2015). Veća tolerancija rezultira većom izglađenošću linije, dok se manjom tolerancijom zadržava više detalja izvorne linije (Saeedrashed 2014).
U okviru istraživanja pojednostavljenje obrisa šumskih kompleksa obavljeno je s tolerancijama u iznosu 30 m, 60 m, 90 m, 120 m, 150 m i 180 m. Te vrijednosti odgovaraju jednostrukoj, dvostrukoj, trostrukoj, četverostrukoj, peterostrukoj i šesterostrukoj rezoluciji razmatrane Landsat snimke. Rezultate izglađivanja jednog poligona prikazuje slika 6.
Ocjena položajne točnosti obrisa šumskih područja – Position accuracy assessment of the boundary of forest areas
S ciljem ispitivanja položajne točnosti obrisa šumskih kompleksa potrebno je kreirati koridore (engl. buffer – područje oko značajke) širine x oko referentnih linija dobivenih s topografske karte, pri čemu se računa postotak p dužine testne linije dobivene klasifikacijom satelitske snimake, koja se nalazi u okviru poligona koridora. Ako se p(x) poistovjeti s kumulativnom funkcijom distribucije tada će vrijediti p(0) = 0 i p(∞) = 1. Uspostavi li se analogija s iznalaženjem mjere kvalitete točkastih objekata, ovdje bi trebalo odrediti x za zadanu vrijednost p. U tome se smislu unaprijed definira vrijednost y, te se iznalazi procedura za određivanje x, tako da vrijedi p(x) = y. U ovu svrhu se može primijeniti iterativni postupak, kojeg su za potrebe ocjene točnosti linijskih elemenata dobivenih digitalizacijom analognih karata predložili Goodchild i Hunter (1996):
1. Inicijalizirati početno rješenje x0 = 0 i p0 = 0 i izračunati percentilu y. Odabrati inicijalnu vrijednost x1 temeljenu na dostupnim pokazateljima položajne točnosti. Postaviti i = 1.
2. Kreirati koridor širine xi oko referentnog objekta i odrediti postotak pi testnog objekta u području obuhvata koridora. Ukoliko je |pi – yi| < 0.001 postupak se zaustavlja.
3. Izračunati novu procjenu za x temeljenu na linearnoj aproksimaciji za funkciju p:xi+1 = .
4. Postaviti i = i + 1 i ići na iterativni korak (2).
Kako funkcija p(x) mora biti jednolično rastuća, postojat će samo jedno rješenje za p(x) = y.
Ispitivanje položajne točnosti prema opisanom postupku obavljeno je pomoću 20 testnih segmenata obrisa šumskih kompleksa (slika 7). Naime, ukupna dužina neizglađenih obrisa 414 šumskih poligona na području istraživanja iznosi 1.284,7 km, tako da bi ocjena točnosti svih poligona bila vremenski izuzetno zahtjevna. Stoga je odlučeno da se koriste testni segmenti poligona (linije), koji su ravnomjerno raspoređeni na području istraživanja. Ukupna dužina testnih linija je 106,5 km, što iznosi približno 10 % ukupne dužine granica šuma.
S ciljem usporedbe testnih i referentnih linija najprije je bilo potrebno sve podatke dovesti u isti referentni koordinatni sustav, tj. obaviti transformaciju koordinata između globalnog i nacionalnog referentnog koordinatnog sustava. U tu svrhu korištena je 3D slična metoda međudatumske transformacije na temelju transformacijskih parametara određenih iz 21 istovjetne geodetske točke na području Sarajeva (Tuno 2014). Položajno standardno odstupanje transformacije izvedene na taj način je 3 cm, što je beznačajno u odnosu na ostale pogreške testnih i referentnih linija.