DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Osnovni statistički pokazatelji ispitivanja točnosti linija obrisa šumskih cjelina prikazani su u tablici 2, zajedno s polinomnim regresivnim krivuljama odnosa širina koridora i postotaka testnih linija unutar tih koridora. Tablica 2 daje vrijednosti drugog korijena srednje kvadratne pogreške (Root Mean Squared Error – RMSE), koja predstavlja mjeru odstupanja testnih podataka od odgovarajućih referentnih („istinitih“) podataka s pouzdanošću 68.27%, kao i nesigurnosti dvodimenzionalnog položaja koje se izražavaju kao krug pogreške s pouzdanošću od 90 % (Circular Map Accuracy Standard – CMAS, prema NATO normi za ocjenu točnosti topografskih karata STANAG 2215) (Ariza i Atkinson 2008). Promatrajući pokazatelje u tablici 2 vidljivo je da se provedena kartografska generalizacija testnih linijskih elemenata pozitivno odražava na njihovu točnost. Najbolji rezultati ostvareni su izglađivanjem PAEK metodom s tolerancijom 150 m, čime je postignuto poboljšanje položajne točnosti za približno 7 % u odnosu na neizglađene linije. Treba istaći da dobiveni iznos RMSE = 20.6 m predstavlja relativnu mjeru točnosti testiranih podataka u odnosu na referentne podatke. Uzimajući u obzir apsolutnu točnost referentnih linija, te činjenicu da su pogreške testiranih i referentnih podataka neovisne, može se izračunati procjena apsolutne položajne točnosti linijskih objekata dobivenih klasifikacijom satelitske snimke. S tim u svezi, apsolutna vrijednost CMAS (prema STANAG 2215) iznosi 49.1 m.
S ciljem boljeg uvida u dobivene rezultate izračunate su vjerojatnosti p(x) za niz diskretnih vrijednosti x, što za neizglađene obrise šumskih kompleksa i obrise izglađene PAEK metodom (tolerancija 180 m) prikazuje tablica 3. Na slici 8 jasno se uočava da polinomna regresivna krivulja 6. stupnja pokazuje vrlo dobar odnos između korištenih širina koridora i postotaka testnih linija unutar tih koridora. Iako