DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 48     <-- 48 -->        PDF

park-šumi Maksimir u Zagrebu – Influence of light on natural regeneration of pedunculate oak (Quercus robur L.) In the Maksimir forest park in Zagreb
Parviainen, J., 2005: Virgin and natural forests in the temperate zone of Europe. For Snow Landsc Res 78(1/2): 9-18
Parvianinen, J., W. Bücking, K. Vanderkhoeve, A. Schuck, R. Paivinen, 2000: Strict forest reserves in Europe: efforts to enhance biodiversity and research on forests left for free development in Europe EU-COST Action E4. Forestry 73:107-118
Prpič, B., 2008: Undesirable hydrotechnical impacts upon Croatian floodplain forests. In: Klimo, E., Hager, H., Matić, S., Anić, I., Kulhavy, J. (eds): Floodplain forests of the temperate zone of Europe, pp. 50-65.
Prusa, E., 1985: Die böhmischen und mährischen Urwälder – Ihre Struktur und Ökologie. Academia, Praha.
Schmidt, W., 2005: Herb layer species as indicators of biodiversity of managed and unmanaged beech forests. For Snow Landsc Res 79:111-125
Škvorc, Ž., Sever K., Franjić, J., Krstonošić, D., Poljak, M., 2012: Intenzitet fotosinteze i vegetativni rast hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnom nasadu (Photosynthesis intensity and vegetative growth of pedunculate oak (Quercus robur L.) in common-garden experiment. Sumarski List 86: 7-17
Tanentzap, A.J., E.P. Mountford, A.S. Cooke, D.A. Coomes, 2012: The more stems the merrier: advantages of multi-stemmed architecture for the demography of understory trees in a temperate broadleaf woodland. Journal of Ecology 100:171-183.
ter Braak, C.J.F., L. Smilauer, 2002: CANOCO reference manual and CanoDraw for Windows user’s guide, software for canonical community ordination version 4.5. Biometris–Plant Research International, Wageningen
Terwei, A., S. Zerbe, A. Zeileis, P. Annighöfer, H. Kawaletz, I. Mölder, C. Ammer, 2013: Which are the factors controlling tree seedling establishment in North Italian floodplain forests invaded y non-native tree species? Forest Ecol Manag 304:192-203
Vera, F.W.M., 2000: Grazing ecology and forest history. CABI publishing, pp 505.
Vukelić, J., Barićević, D., Perković, Z. 1999: Vegetacijske I druge znaćajke zastićenog dijela „Slatinskih Podravskjih suma” – Vegetative and other characteristics of the protected part of „Slatinske Podravske Sume”. Šumarski List 73: 287-289
Vrska, T., 1997: Prales Cahnov po 21 letech. Lesnictvi – Forestry 43: 155-180.
Wendelberger, G., 1973: Überschwemmte Hartholzauen? Vegetatio 28 (5-6):253-281.
Wesolowski, T., 2005: Virtual conservation: How the European Union is turning a blind eye to its vanishing primeval forests. Conserv Biol 19:1349–1358
Whitaker, R.H. (ed), 1980: Classification of Plant Communities. Junk Publishers, The Hague, Boston, London. pp
Sažetak
Nedovoljno uspješno prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka Quercus robur L. u poplavnim šumama velik je problem i za šumarsku proizvodnju, kao i za zaštitu prirode, jer dovodi do značajnih promjena u sastavu šuma. Pasivna zaštita poplavnih lužnjakovih šuma zatvorenog sklopa pokazala se neuspješnom ne samo s ekonomskog stajališta, nego i sa stajališta zaštite šuma. Najveća prepreka istraživanju prirodnog pomlađivanja lužnjakovih šuma je nedostatak strogih šumskih rezervata u kojima se očituju prirodni procesi. Naša istraživanja provedenasu u strogom rezervatu u južnoj Mađarskoj, a zapažanja o razvoju hrastovih šuma uključila su sve vrste drveća. Sadašnja struktura sastojine stare 120 godina, koja se spontano razvijala prethodnih 17 godina uzorkovana je prema Državnom Protokolu za Šumske Rezervate, a podaci su statistički analizirani pomoću metode osnovnih komponenti (PCA). Promjene strukture sastojina opisane su na temelju usporedbe sadašnjeg stanja i stanja koje je zabilježeno u fitocenološkim snimkama po Braun-Blanquet-u iz 1995-96. godine. Uz detaljne studije sastojine poplavne lužnjakove šume, predstavili smo i proces pomlađivanja šume zatvorenog sklopa s dominacijom lužnjaka te sastojine gloga Crataegus monogyna koja ima izgled šume u početnoj razvojnoj fazi. Naši rezultati dobijeni su na temelju analize pasivne zaštite šuma tijekom 17 godina, potvrdili su da zaštita šuma bez ikakvih intervencija pomaže ostvarivanju prirodnih procesa, ali ne i očuvanju lokalnih prirodnih vrijednosti, niti obnavljanju ekonomski vrijednih sastojina hrasta lužnjaka, a zaključci mogu biti korisni pri donošenju odluka vezanih za zaštitu prirode.
KLJUČNE RIJEČI: Quercus robur, spontana dinamika, zajednica Crataegus monogyna, strogi šumski rezervat, pasivna zaštita