DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Danas ćemo vas provesti kroz sto sedamdeset godina ponosnoga i postojanoga Hrvatskoga šumarskog društva. Opis ključnih događaja iz povijesti povezat ćemo pjesmama pjevanim i izrečenim, slijedeći bogatu hrvatsku kulturnu baštinu od sinjega mora do slavonske ravnice, kao što su nam i šume bogato raznolike. U opisu događaja poslužili smo se arhivom „Šumarskog lista“, našeg drugoga današnjeg jubilarca. Na njegovim stranicama i stranicama publikacija izraslih u njegovom krilu pronašli smo zanimljive opise. Pa krenimo redom.
Voditeljica programa Sonja Šarunić povela nas je kroz značajnije isječke bogate povijesti Hrvatskog šumarskog društva
Zagreb, 24. studenoga 1841.
„Prvi i jaki pokret u oblasti šumarstva pada baš u isto ono vrijeme, kad se rodila ona i svijetla i jaka misao narodnog jedinstva, koja je u povijesti Slavenskog juga poznata pod imenom Ilirskog pokreta. Na istom ognjištu, oko koga su se sakupljali najistaknutiji narodni redenici (Gaj, Vukotinović, Rakovac, Bogović, Babukić, Šulek, Strossmayer itd.) te u isto vrijeme nalazimo i prve šumarske borce (Šporer, Tomić, Kos, kasnije Ettinger, Rački, Barišić itd.).
Ilirski pokret ušao je u svoju odlučnu fazu pod kraj tridesetih godina prošloga vijeka. On je zahvatio ne samo Građansku Hrvatsku, već i Vojnu krajinu. U to vrijeme osniva se Gospodarsko društvo 3. veljače 1841. Ono postaje ognjište narodnih privrednih težnji.
„Naime, kako stoji u pozivu, 24. studenoga 1841. tadašnji zagrebački biskup, a kasnije nadbiskup i kardinal, Juraj Haulik obavijestio je „ugledni zbor od 147 gospodara“ da su Pravila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva odobrena te je odmah izabran i upravni odbor. U Proglasu se nadalje naglašava kako su „žarki rodoljubi i prijatelji obćeg boljitka dobro pojimali, da će se uvjeti državnoga i narodnoga života sigurnije učvrstiti, bude li narod ekonomički napredan, a u ekonomiji, kao danas tako i onda prvo mjesto davalo se poljodjelsko-šumarskoj privredi.“
Novine hrvatsko-slavonsko-dalmatinske (današnje Narodne novine) br. 99 od 12. prosinca 1846. i br. 100 od 16. prosinca 1846. objavile su sljedeći poziv:
„Poziv na šumare hrvatske i slavonske!
Pozivaju se time uljudno sva gospoda šumari horvatske i slavonske zemlje na skupštinu koja će biti na 26. prosinca ove godine u varmeđi križevačkoj na Prečecu, da se ustanovi družtvo šumarsko kao podružnica družtva gospodarskoga horvatsko-slavonskoga. Sednica počima u 9 urah prie podne.“
Prečec, 26. prosinca 1846.
 „U perkos najnepriatnijoj dobi godišta, zločestom vremenu i mestnim povodnjama ipak 17 šumarah izkupilo se je“. Među ovima bilo je 14 privatnih, 2 od krajiške šumske uprave te šumski poglavica iz Križevaca. Glavni govornik na skupštini bio je inicijator osnivanja Šumarskog društva Dragutin Kos. „Iza kako je na obće zahtevanje gospodin carski i kraljevski šumski poglavica Franjo Šporer predsedničtvo zauzeo, otvori gospodin šumski meštar Dragutin Kos sednicu ovim u serce dirajućim govorom,…“. On je zabrinut za budućnost trajnog održanja šuma te konstatuje da se šumarstvo Hrvatske i Slavonije nalazi na „neznatnom stupnju saveršenstva“ i gleda „sa žalostju kako se znanstveni pravac obertnosti u ravnodušnom pospanom stanju nahodi.“
Nakon završetka skupštine „svi članovi biše po milosti preuzvišenoga gospodina Biskupa verlo lepo primljeni i počastjeni, te raziđoše se na sve strane sveta u serdačnom rastanku želeći jedan drugomu sreću i napredak“.