DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 76     <-- 76 -->        PDF

prolazi njom bez srca i čuvstva, bez smisla za divnu mudrost prirode, ostat će ona dakako mrtvom šumom, bolje rekući prostorom, drvljem obraslim; ali tko razumije sve one tajne glasove, koji oživljuju šumski prostor, gdje se nježna pjesma miješa s izumirućim vapajem, gdje tisuća raznih glasova i odjeka, sad sitnih i tankih, sad krupnih i dubokih, sad milih i ugodnih kao ikoja glazba, sad bolnih kao uzdah jadne matere, - taj će se smatrati nekako bližim sebi i svojima čuvstvima u tom polutamnom, velebnom prostoru.“
Zagreb, 15. kolovoza – 4. listopada 1891.
Pedeseta godišnjica osnivanja Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva proslavljena je „jubilarnom gospodarsko-šumarskom izložbom“, koja je bila otvorena od 15. kolovoza do 4. listopada 1891. godine. Himna, koju smo odslušali na početku i spomenuli da je uglazbljena iste godine kada je osnovano Hrvatsko šumarsko društvo, prvi put je izvedena kao hrvatska himna pod nazivom „Lijepa naša“ baš na toj jubilarnoj izložbi.
Tadašnji zagrebački dnevnik Agramer tagblatt na dva stupca prikazuje „Šumarsku i lovačku izložbu“ ovim riječima:
„Iako je u osnovi naša zemlja poljoprivredna…ipak prednjače raznoliki proizvodi lijepih, zelenih šuma. Jedva da ima koji privatni paviljon, koji nas odmah ne bi podsjetio, da je Hrvatska i Slavonija zemlja šuma, posebno hrastovih šuma, kakovih nema na čitavom širokom svijetu…Za ovu veličanstvenu i harmoničnu izložbu naših šumskih proiz­voda zaslužan je i jedan drugi činilac, a taj činilac je naše marno Šumarsko društvo, koje je pod vodstvom svoga odličnoga predsjednika gospodina kraljevskoga šumarskog ravnatelja Emila Dursta i uz pomoć gospode kraljevskih nadšumara Frana Žavera Kesterčaneka i Đure Kuzme, uz vrlo ograničena novčana sredstva uložilo velik dio dobrovoljnog rada. Vjerujemo, da ne pretjerujemo ako kažemo, da će za ovaj nadasve uspjeli patriotski i mučan rad svima koji su zaslužni za uspjeh ovog dijela naše (jubilarne) izložbe nacija odati priznanje i reći hvala. Oni su to priznanje u punoj mjeri i zaslužili.“
Mješoviti vokalni ansambl „PRVI KOMIN SNJEŽANIN“: „Ludo more“ (autor glazbe: Nikica Kalogjera / obrada: Dinko Fio)
Zagreb, 19.-20. listopada 1898.
San hrvatskih šumara o izgradnji vlastitog doma započet prijedlogom na 13. skupštini 1889. godine u Osijeku ostvario se 1898. godine.
„Svečano otvorenje šumarskoga doma i šumarskoga muzeja spojeno je sa obdržavanjem redovite 22. glavne skupštine Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, koja je obdržana na 20. listopada 1898. u Zagrebu.
Dan prije obdržavanja glavne skupštine, tj. na 19. listopada održan je izlet na zemaljsko dobro u Božjakovini s razgledom šumarsko-botaničkog vrta kraljevske šumarske akademije.
Što se tiče šumarstva, zemaljska je vlada smatrala svojom dužnošću, da obuku ove po nas vrlo važne struke uzporedi s ostalim naukama i strukama, te očekuje od sjedinjenja sveučilišta i gospodarskih zavoda s jedne strane, te gospodarskih produktivnih struka s druge strane povoljne rezultate za znanost i za produkciju. Sveučilišni rektor doktor Šilović pozdravlja sakupljene šumare na ime sveučilišta, s kojim se evo spaja šumarska obuka.
Povodom otvorenja kraljevske šumarske akademije kao šumarskog odjela na Mudroslovnom fakultetu kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (četvrte po redu visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu), počašćeno je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo pozivom, da izvole gospoda družtveni članovi u što većem broju prisustvovati svečanoj instalaciji rektora magnifika za godinu 1898./99., koja se je istoga dana u velikoj dvorani glazbenoga zavoda predvečer obdržavala. Odstupajući rektor magnifikus doktor Dočkal pozdravio je prve slušatelje šumarstva na zagrebačkom sveučilištu i lijepim riječima sjetio se je kraljevskoga gospodarskog i šumarskog učilišta križevačkog i njegovih bivših pitomaca.
Nakon dovršene svečane inštalacije rektorove, otišlo je mnogo gospode skupštinara u narodno zemaljsko kazalište, u kojem se je u čast glavne skupštine hrvatsko-slavonskog šumarskoga družtva uz sjajnu razsvjetu davala opera „Porin“, remek djelo našega Lisinskoga.
Moramo spomenuti još jednoga hrvatskog skladateljskog velikana Ivana plemenitog Zajca, čiji je sin Karmelo plemeniti Zajc bio šumar i lovac te član i odbornik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva.