DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 82     <-- 82 -->        PDF

PROF. DR. SC. DALIBOR BALLIAN I DR. SC. MIRZETA MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ: ZNANSTVENA MONOGRAFIJA „VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) U BOSNI I HERCEGOVINI“
Davorin Kajba
U 2016. godini tiskana je i druga značajna znanstvena monografija od izdavača Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT BiH) i suizdavača Silva Slovenica – izdavačkog centra Šumarskog instituta Slovenije u Ljubljani. Monografija ima 322 stranice, od čega 95 slika i 110 tablica.
U Uvodu autori daju povijesni pregled razvoja bosansko­hercegovačkih šuma s naglaskom na šume hrasta lužnjaka, gubitak njihovih površina i strukture te njihovo značenje s gospodarskog i ekološkog stajališta. Također su sažeto navedeni rezultati istraživanja koji su obuhvaćeni monografijom, uključujući morfološku varijabilnost, pokuse provenijencija, kao i biokemijske i molekularne analize.
Poglavlje Nestanak hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini daje prikaz velikih sječa koje su počele dvadesetih godina 19. stoljeća, a kulminirale su početkom 20. stoljeća te dovele do velikog devastiranja lužnjakovih šuma.
U poglavlju Biosistematska pripadnost hrasta lužnjaka prikazuju se osnovne karakteristike nekih taksonomskih jedinica.
Detaljan prikaz roda Quercus dan je u poglavlju Osnovne karakteristike roda Quercus L., a odlikuje se velikom varijabilnošću i polimorfnošću, što se može zaključiti iz istraživanja brojnih autora, a uključujući i novija taksonomska istraživanja bazirana na kloroplastnim i jezgrinim sekvencama.
U poglavlju Morfološke karakteristike hrasta lužnjaka dan je prikaz od citološke morfologije kromosoma do detaljnog opisa ove vrste sa svim svojim morfološkim karakteristikama. Prikaz kretanja ove vrste, odnosno njegove seobe iz svojih glacijalnih pribježišta s juga Europe, prema središnjoj, zapadnoj, istočnoj i sjevernoj Europi na osnovi provedenih istraživanja peludi i haplotipova, obrađen je poglavlju Dinamika populacija hrasta lužnjaka.
Ekologija hrasta lužnjaka predstavlja zasebno poglavlje, a uključuje potpoglavlja zahtjeva za svjetlom, temperaturom i vlagom. Poglavlje Prirodno rasprostranjenje hrasta lužnjaka u Europi i Bosni i Hercegovini daje pregled tipa prirodne rasprostranjenosti ove vrste. Navedena je njegova velika ekološka amplituda visinske rasprostranjenosti u Bosni i Herce­govini od 150 m n.v. u Posavini do 900 m n. v. na Glasi­načkoj visoravni.
U poglavlju Ekološko-vegetacijska pripadnost hrasta lužnjaka detaljno je prikazana ekološko – vegetacijska razdjelba šuma na sjemenske jedinice (oblasti, područja i rajone). Utvrđeno je pet oblasti s pripadajućim područjima hrasta lužnjaka. Za svaku sjemensku jedinicu dan je i opis realne i potencijalne šumske vegetacije.
Poglavlje Ekološko-fitocenološka pripadnost lužnjaka u BiH sadrži pregled glavnih fitocenoza značajnih za ovu vrstu, a najvećim dijelom odnosi se na fitocenoze šuma lužnjaka i običnog graba (Carpino betuliQuercetum roboris, Rauš 1969) koje pripadaju svezi mezofilnih šuma običnog graba Carpinion betuli illyricum (et moesiacum) Horvat 1958.
U poglavlju Morfološka varijabilnost lista hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini prikazan je vrlo detaljan niz rezultata