DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 84     <-- 84 -->        PDF

utvrđeno je da frekvencije odstupaju od očekivanih i to za sve gen lokuse, osim AAP-A, dok za frekvencije genotipova odstupaju za sve gen lokuse, osim AAP-A i IDH-B. Time je potvrđeno da među populacijama postoji varijabilnost, odnosno postoje statistički značajne razlike između populacija, između istih gen lokusa, a ovisno o populaciji, za sve gen lokuse (osim AAP-A i IDH-B) na razini od 0,01%. Tako dobivena varijabilnost izravno utječe na genetsku međupopulacijsku diferencijaciju i predstavlja značajan rezultat za razumijevanje genetske strukture populacija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. Također su u poglavlju Genotipska odstupanja između provenijencija njihove vrijednosti izračunate za svaki gen lokus, kao i njihova alelna odstupanja između provenijencija (obrađena u zasebnom poglavlju). Zasebno u jednom poglavlju obrađena su i multilokusna odstupanja između provenijencija. U poglavlju Gen pool diferencijacija između provenijencija prikazani su rezultati iz kojih je vidljivo da je najmanje međusobno odstupanje gen poola utvrđeno kod provenijencija Bosanski Brod i Stojčevac koje iznosi 0,0059, a najveće kod provenijencija Olovo i Žepče 0,2066.
Istraživanje genetske diferencijacije populacija hrasta lužnjaka obrađeno je u poglavlju Mikrosatelitna varijabilnost hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. U istraživanje je uključeno 14 populacija sa po 20 stabala, s izuzetkom populacija Kiseljak gdje su uzorci sakupljeni sa deset stabala i Novi Šeher s pet stabala. Napomenuto je da je za ove populacije učinjena identifikacija, ali zbog malog broja uzoraka nisu uzeti za sve analize, nego samo za fiksacijski indeks. Korištena su četiri nuklearna mikrosatelita (SSR), QpZAG1/5, QpZAG9, QpZAG36, QpZAG108 i analiziran je polimorfizam u dvanaest populacija hrasta lužnjaka. Nakon uspješnog sekvencioniranja amplificiranih uzoraka iz analiziranih populacija i statističke obrade podataka, kao rezultat je dobiveno ukupno 108 različitih alela. Rezultat je pokazao postojanje velike polimorfnosti kod analiziranih mikrosatelita, odnosno genetske raznolikosti, čak i u malim, izoliranim populacijama koje su obuhvaćene ovim istraživanjem. Na osnovi tih rezultata evidentno je da hrast lužnjak s ovom grupom nuklearnih SSR markera ne pokazuje velik udio nespecifičnih alela. Tablično je prikazan prosječan broj alela po populaciji, a analizom broja specifičnih alela (private alleles) dobivena je visoka vrijednost za jedno ovako relativno malo područje koje je obuhvatila analiza. Stvarna heterozigotnost, u svim slučajevima bila je manja od teoretske. Prisutne razlike između stvarne i teorijske heterozigotnosti iskazale su odstupanje stvarnog stanja od stanja ravnoteže, a što je i za očekivati s obzirom na veličine istraživanih populacija te stanje u kojem se nalaze sve prirodne populacije hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. Tablično su u istom poglavlju prikazani rezultati F-statistike za genetsku raznolikost i diferencijaciju, kao i Neijeve standardne genetske udaljenosti, te parovi FST vrijednosti. Dvosmjerna ugniježđena ANOVA analiza korištena je za particioniranje ukupne genetske varijance između triju visinskih skupina, kao i ispitivanje drift mutacijske ravnoteže kod polimorfnih lokusa. Genska raznolikost promatrana (HE) je u usporedbi s genskom očekivanom raznolikosti na drift mutacijskoj ravnoteži (HEQ). U poglavlju autori ispravno navode da je problem ovog istraživanja bio u malom broju lokusa koji je analiziran, pa je bilo otežano donijeti bilo kakav definitivan zaključak. Ipak, dobiveni rezultati ukazuju da se u rezultatima pojavljuje određeni suvišak genetske raznolikosti, koji pak ukazuje na genetsko usko grlo. Također, nije prisutno ni grupiranje prema zemljopisnoj pripadnosti, slivovima rijeka, odnosno prema logičnom toku gena. U potpoglavlju Fiksacijski indeks prikazani su rezultati koji pokazuju da se gen lokusi različito ponašaju prema fiksacijskom indeksu, a da je vidljivo da su u populacijama prisutne, kako pozitivne, tako i negativne vrijednosti gen lokusa.
Poglavlje Preporuke za gospodarenje hrastom lužnjakom u Bosni i Hercegovini sadrži zaključna saznanja o varijabilnosti ove vrste dobivene primjenom rezultata istraživanja hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini, što će doprinjeti kao osnova za stvaranje strategije u gospodarenju ovom vrijednom vrstom. To se posebno odnosi na njenu reintrodukciju na degradiranim i napuštenim staništima uz potrebu usmjeravanja uzgojno-gospodarske aktivnosti na povećanje heterozigotnosti sastojina. Također će doprinijeti smjernicama za očuvanje genetske raznolikosti ove vrste metodama in situ, ex situ, kao i mjerama za pomlađivanje sastojina i obnovu njihovog genetskog potencijala.
Na 18 stranica navedena je opsežno korištena literatura, a na kraju monografije nalazi se sažetak na engleskom i hrvatskom jeziku.
Mora se naglasiti da je i ova monografija, nakon objave monografije obične jele, još jedan jedinstveni primjer i hvalevrijedno djelo nastalo kao plod višegodišnjih istraživanja obaju koautora. Monografija predstavlja još jedan izuzetan prikaz koji obuhvaća ne samo povijest gospodarenja hrastom lužnjakom, već i iscrpan opis sadašnjeg stanja varijabilnosti lužnjakovih šuma u Bosni i Hercegovini. Rezultati upućuju na dokaz velike raznolikosti ove vrste, a poslužit će kao smjernica i odgovarajuća pomoć pri budućim istraživanjima i korištenju reprodukcijskog materijala. Monografija je namijenjena užoj šumarskoj znanstvenoj javnosti i napisana je jasno i razumljivo, na potrebnoj sveučilišnoj i visokoj stručnoj razini, a moći će je koristiti znanstvenici i stručnjaci prirodoslovnog i biotehničkog područja, studenti, učenici, ali i široki krug čitatelja ljubitelja prirode. Monografija se može preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebno u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, te će pridonijeti očuvanju jedne značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine.