DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 87 <-- 87 --> PDF |
PROF. DR. SC. DAVORIN KAJBA – DOBITNIK GODIŠNJE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2015. GODINU Joso Vukelić Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. Jedna od njih, godišnja nagrada za znanost, dodjeljuje se za posebno znanstveno dostignuće, znanstveno otkriće i primjenu rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, na svojoj 2. sjednici održanoj 22. prosinca 2016. godine donio je odluku da godišnjom nagradom za znanost nagradi 14 znanstvenika u Republici Hrvatskoj, među kojima je i prof. dr. sc. Davorin Kajba. Nagrade su uručene u Hrvatskom saboru 29. prosinca 2016. godine, a dodijelili su ih predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i ministar obrazovanja i znanosti prof. dr. sc. Pavo Barišić. Prof. dr. sc. Davorin Kajba rođen je 22. kolovoza 1956. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine, od kada započinje rad u svojstvu pripravnika te kasnije asistenta. Na fakultetu je prošao sve stupnjeve napredovanja, a sada je u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju. Prof. dr. sc. Davorin Kajba istaknuo se svojim znanstvenoistraživačkim i stručnim radom na području šumarstva, posebice na oplemenjivanju šumskog drveća. Objavio je značajan broj znanstvenih i stručnih radova (preko 160). Posebice treba naglasiti koautorstvo dvaju sveučilišnih udžbenika: „Šumarska genetika“ i „Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti“. Objavio je i 13 poglavlja u devet znanstvenih knjiga i monografija. Njegov znanstveni opus, posebno projekti na kojima je bio angažiran kao voditelj ili suradnik, velik su doprinos primjeni stečenih znanja u praktičnom dijelu šumarske struke. Objavljeni radovi donose nove spoznaje i postignuća iz područja oplemenjivanja i očuvanja genetske raznolikosti šumskog drveća i uzgajanja šuma. Posebno ističem da je prof. dr. sc. Davorin Kajba sudjelovao na više od 70 međunarodnih znanstvenih skupova u Europi, sjevernoj i južnoj Americi i Aziji, na kojima je imao 23 priopćenja i sedam pozvanih predavanja. Većina priopćenja i predavanja odnosila su se na selekciju brzorastućih vrsta šumskog drveća za produkciju biomase, a njihova citiranost ukazuje i na afirmaciju znanstvenika izvan Hrvatske. Bio je voditelj i suradnik na 11 međunarodnih znanstvenih projekata, a neke od njih financirala je Europska komisija. Također je vodio devet, a surađivao na 11 nacionalnih znanstvenih projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma. Sada je uključen u projekte koje financira Europska Komisija kao suradnik i savjetnik (projekti LIFEGENMON – LIFE+ for European Forest Genetic monitoring system i EUFORINNO European Forest Research and Innovation), te u Cost akcijama FP 1103 FRAXBACK i FP 1403 NNEXT. Prof. dr. sc. Davorin Kajba radio je na unapređenju oplemenjivanja, sjemenarstva i uzgajanja šuma, a kroz stručni rad razvijao je koncepciju i strategiju korištenja oplemenjenog klonskog i generativnog materijala pri osnivanju kultura i klonskih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj. Iz dugogodišnjeg rada na hibridizaciji i selekciji brzorastućih vrsta šumskog drveća u 2015. godini ostvarena su četiri nova klona (sorte) vrbe za produkciju biomase u kulturama kratkih ophodnji. Novoselekcionirani klonovi vrba testirani su u mreži pokusa na području Hrvatske i predstavljaju adaptirane genotipove visoke produkcije biomase (više od 20 t/suhe tvari/ha godišnje), a njihova su DUS testiranja obavljena u Poljskoj. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske predviđa poticanje uzgajanje kultura kratkih ophodnji na šumskim i poljoprivrednim zemljištima. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prisutni su problemi niske profitabilne poljoprivredne proizvodnje na marginalnim zemljištima. U novije vrijeme tu proizvodnju posebno otežavaju nepovoljne klimatske promjene, onečišćenje tla i voda, nedostatak energije i depopulacija predjela s dominantnom ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na prirodne šumske ekosustave, što povećava njihovu ugroženost. Također globalne klimatske promjene uz povećanje atmosferskog CO2, te proizvodnja energije i njegova potrošnja, jedni su od najkompleksnijih problema današnjice. Proizvodnja biomase sadržana je u mogućnosti fiksiranja |