DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

današnjeg stručnog skupa, kao i predstavnike medija i udruga koji su upoznali javnost s ciljem ovog skupa, a njegove će zaključke također iznijeti pred javnost.
Pozdrave upućujem i svim nazočnima iz Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, te Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Saveza udruga privatnih šumovlasnika, Zagreb, kao i članove Hrvatskog šumarskog društva, koji već godinama podupiru naš posao s mnogo energije i strpljenja, na čemu im zahvaljujem. Osobito mi je drago da mogu pozdraviti predstavnike Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu, i napose posebno želim pozdraviti i sve one koji doprinose uspješnom održavanju ovog skupa:
fra Zorana Bibića i ostale fratre samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama, kao domaćina te gospođu Silviju Lučevnjak, predsjednicu Ogranka Matice Hrvatske u Našicama, koja je jedan od utemeljitelja cjelokupnog festivala Dana slavonske šume i suorganizator skupa, a na kraju zahvaljujem Nexe grupi, koja također devetu godinu zaredom podupire Hrvatske dane biomase. Svima Vama upućujem riječi dobrodošlice!
Težište ovogodišnje Hrvatskih dana biomase „Bioenergije i zaštita okoliša“, Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš je:
1. Pariški sporazum protiv klimatskih promjena
2. Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš i
3. Nove tehnologije i inovacije.
Kako Hrvatska svoj gospodarski rast temelji na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede, nadam se da će se razmjenom iskustava sa Svjetskom udrugom za biomasu, Austrijskom udrugom za biomasu, zatim Tehničkim centrom (GET) Guessing iz Austrije, te Austrijskim saveznim šumama d.d. i Saveznim ministarstvom poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva ili kako oni to kažu Ministarstvo života, stvoriti pretpostavke za izlazak RH iz nezavidne gospodarske situacije – stvaranjem „novih zelenih radnih mjesta i dodane vrijednosti iz biomase“ u hrvatskom gospodarstvu. Danas je ovdje i naš znanac Vladimir Čamba, viši ministarski savjetnik i Dr.sc. Ronald Huber, koji će nam se isto obratiti s jednim zanimljivim referatom.
Svjetski sporazum o klimi nudi velike šanse za branše koje koriste biomasu kao energent (poljoprivredu i šumarstvo). Republika Hrvatska ima velike energetske potencijale poljoprivredne biomase, o tom će više reći prof. dr. sc. Tajana Krička i energetske potencijale šumske biomase, o čemu ću nešto govoriti ja, a čijom se uporabom stvaraju i nova radna mjesta.
Sukladno Zajedničkoj energetskoj i klimatskoj strategiji Europa će do 2030. s pogledom na 2050. reducirati emisiju CO2 za najmanje 40 % u usporedbi sa 1990. godinom. Međutim to danas nije dovoljno, tj. nakon potpisa Sporazuma iz Pariza, trebalo bi to biti minimum 60 %. Znači zadnji je čas, a na to nas upućuju i riječi našeg oca pape Franje, da se mora ozbiljno na tome raditi. Ovdje ću citirati Dr. sc. Heinza Kopetza, da Sporazum iz Pariza nudi velike šanse, budući da obnovljive energije pokreću nacionalni i globalni investicijski val, te stvaraju 70 000 novih radnih mjesta u Austriji do 2030. godine. Istovremeno se drastično reducira ovisnost o uvozu fosilne energije iz kriznih područja. U RH bi se do 2030. godine moglo, s obzirom na energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase, otvoriti preko 20 000 novih radnih mjesta (procjena dr. sc. Heinz Kopetza i mr. sc. Josipa Dundovića).
Poruka je našima, ponajprije vlasti i političarima, nadajući se da će:
1.1. Nova Vlada Republike Hrvatske do kraja 2016. go­di­ne: donijeti Energetsku i klimatsku strategiju Re­publike Hrvatske do 2030. G., s pogledom na 2050. g.
Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2020 + (danas ćemo vidjeti kako su to napravili Austrijsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva), koja će predstavljati jedinstvenu zajedničku viziju potrajnog gospodarenja hrvatskim šumama i budućnost Hrvatske šumarske politike.
1.2. ratificirati Sporazum iz Pariza; Austrija je to napravila u lipnju ove godine.
2. Lokalne vlasti su jako bitne. Načelnici i gradonačelnici, zajedno s Hrvatskom zajednicom županija trebaju inicirati poticanje uporabe obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, te kreirati Studiju o izradi Energetskog koncepta autarkičnih/neovisnih regija do 60 000 stanovnika na primjeru Energetski autarkičnog grada Guessinga, te Klimatskog i energetskog modela regije Hartberg u Austriji i dodatno motivirati stanovništvo za energetsku uporabu OIE. To je model koji u Austriji jako dobro funkcionira. Mi smo u suradnji s kolegom i prijateljem Franjom Jandrisitsom, koji će ovom prigodom govoriti o svojim iskustvima