DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 91 <-- 91 --> PDF |
na primjeru Biotoplane na šumsku sječku Guettenbach u okviru Programa Horizont 2020., došli do zaključka da bi to u Hrvatskoj trebalo biti negdje oko 30 takvih kogeneracijskih autarkičnih regija. 3. Hrvatska drvna industrija (na pr. BE-TO Glina, čak oko 98 % opreme je domaća proizvodnja) i Hrvatske šume d.o.o. trebaju sustavnije promišljati o rješavanju problema većeg energetskog korištenja biomase i aktivnijim pokretanjem kogeneracijskih postrojenja (BE-TO), proizvodnji briketa i peleta (Vidi: ŠGOP 2016. – 2025., kojom treba planirati radove njege i obnove, povećanje godišnjeg etata drva za energiju smanjenjem otpada u šumi sa 40 % na 15 % i podizanjem „kultura kratkih ophodnji“ na šumskom zemljištu i zapuštenom poljoprivrednom zemljištu!) Šumi ne treba ništa više za prihranu tla osim lišća, iglica i grančica do 3 cm promjera, sve iznad toga što ostaje u šumi trune i proizvodi CO2, umjesto stvaranja prihoda iz bioenergije. Hrvatsko šumarstvo ima velike kadrovske i financijske potencijale, te stvarne mogućnosti proizvodnje i uporabu drva za bioenergiju). Nadam se, da će hrvatski šumari u godini, kada Hrvatsko šumarsko društvo obilježava 170 godina neprekidnog rada, biti hrabriji i uspješni u korištenju EU fondova za razvoj novih djelatnosti, kao što su „regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti“ energetskim korištenjem drva za bioenergiju, posebno na području Like, Gorskog kotara, Banovine, Slavonije I drugim šumovitim područjima naše Domovine! I na kraju posebno bih naglasio Program ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku 2014. do 2020., gdje stoji na raspolaganju 120 000 000 Eura za sve šumarske mjere. Konverzija degradiranih sastojina je mjera s omotnicom od 46 000 000 Eura ili u grubo preko 7000 hektara devastiranih sastojina možemo prevesti u visoke šume i to i u privatnim i državnim šumama. U ovom trenutku otvoren je natječaj za konverzije od 8 000 000 Eura. Napominjem, da se na tim površinama šumska biomasa odmah može koristiti (u grubo bukove šume u Lici su 50 % panjače, znači prvi metar od panja je za ogrjev, pa onda ide dio debla za trupac,te krošnja za energiju, ali na kontinentalnom području imamo i dio grabovih panjača, koje bi trebale biti visoke šume hrasta kitnjaka, bukve, graba. Tu još uvijek razmišljamo, ali ne znam zašto, trebamo ići odmah u konverzije i na taj način možemo grabove panjače prevesti u visoke šume). Sada se za izgradnju šumskih cesta dobiva 100 % subvencije, za konverzije šuma također 100 %, a za strojeve i alate u šumarstvu 50 % i pilane u ruralnom području 50 % (preradom tanke i pilanske oblovine proizvodimo finalne proizvode i bioenergiju). Dobar primjer su šumovlasnici iz Našica, koji su u industrijskoj zoni Grada Slatina izgradili drvoprerađivački pogon Slavonski hrast d.o.o., koji zapošljava 42 djelatnika i investiraju još 6 500 000 Eura ove godine i otvaraju još 30 radnih mjesta. Planiraju izgradnju kogeneracijskog postrojenja i pogona za proizvodnju peleta na području grada Našica, gdje se nalazi većina šuma privatnih šumovlasnika, a sve u cilju dodane vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta na mjestu nastanka sirovina, to jest uz šumu! Želim svima Vama ovdje uspješne 11. hrvatske dane biomase i ugodan boravak u našem gradu. Skupu se potom obratio i mr. sp. Krešimr Žagar, gradonačelnik Našica, pozdravivši nazočne, zaželivši im da se ugodno osjećaju i uživaju u ostalim sadržajima festivala, a ne samo znanstvenoga skupa. I danas i sutra i u nedjelju u Našicama bit će pregršt događanja, pa iskoristite vrijeme nakon ovih stručnih znanja usvojenih na 11. stručnom skupu, iskoristite Našičane, upoznajte našičke potencijale. Zatim je skup pozdravio Dr. sc. Vladimir Šišljagić, župan Osječko baranjske županije, naglasivši važnost ovoga skupa koji će pridonijeti razvoju Slavonije i Baranje, koja ima izuzetne potencijale obnovljivih izvora energije. Nažalost jako sporo se znanje primjenjuje u praksi, a potencijala imamo. Dakle s jedne strane znanost, s druge strane u struci izvanredni i stručnjaci sa znanjem, s iskustvom, a gdje onda zakazujemo, očito mi u politici. Ako Hrvatska nema potencijala za obnovljive izvore energije, onda tko ima? Donosimo zaključke, a ništa ne napravimo. Želim vam ugodan boravak u Našicama, nadajući se da ćete možda imati slobodnog vremena i otići malo u druge dijelove Osječko baranjske županije. Na kraju se skupu obratila gospođa Renata Ojurović, pozdravljajući nazočne ispred Ministarstva poljoprivrede i u ime ministra gospodina Davora Romića, zamjenika ministra gospodina Tugomira Majdaka i pomoćnika ministra gospodina Ivice Francetića. Ministarstvu poljoprivrede nije u direktnoj nadležnosti politika zaštite okoliša i energetika, ali u svim našim aktivnostima koje planiramo i provodimo, prihvaćamo i načela ovih dviju politika. Posebnu pozornost pridajemo ekološkoj i okolišnoj dimenziji u razvoju i konkurentnosti područja, koji su u našem resoru, poput poljoprivrede, šumarstva, a posebice prerade drva i proizvodnje namještaja i svih ekonomskih djelatnosti u našem resoru. Iskoristit ću priliku i reći, kako je u tijeku izrada Nacionalne strategije šumarstva Republike Hrvatske do 2030. godine, te da je u završnoj fazi donošenja, odnosno čekamo saziv novog Sabora za usvajanje Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Obveza svih nas je vlastita osviještenost i poduzimanje mjera po pitanju ovog važnog djela našeg svakidašnjeg življenja, a upravo takav doprinos daje današnje znanstveno stručno okupljanje. Želim Vam učinkovit i ugodan poslovni, a ponajprije prijateljski rad i druženje, a Hrvatsko šumarskom društvu želim barem još najmanje 170 godina |