DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Do 1290. izgradili su tvrđavu Korog (Castrum Korogh, Korogvar) i zato od sredine 14 st. uz njihovo ime stoji pridjevak „de Korogh“. Tvrđava je nazvana prema vanjskom izgledu i prstenastom oklopu u obliku koluta – kruga – (mađarski korong – korogi) – kružić.
Ludovik Anžuvinski 1351. Filipu Korogu daje Osijek u posjed i on im postaje mjesto stalnog boravka i sjedište Banske Županijske i vlastelinske uprave.
1332. godine spominje se Osječki župnik magister Nikola, koji je platio crkvenu desetinu 1 marku, a to je bio dosta veliki iznos.
Postojanje župe uključuje i postojanje crkve. Prema podacima iz XV. st. Župna crkva bila je posvećena sv. Trojstvu, a stajala je na mjestu današnje Franjevačke crkve sv. Antuna. Bila je izgrađena u romaničkom slogu, položena u smjeru istok – zapad, a ulazilo se sa zapada.
GRADSKO, PROMETNO I UPRAVNO SREDIŠTE
Kada Filip Korog preseljava u Osijek prvo izgrađuje obiteljski dom, dvor i gospodarske zgrade. Radi obrane opasao je i omeđio Osijek zidom, opkopom i jarkom s vodom.
U sklopu zida podignuta su gradska vrata prema zapadu Valpovačka, istoku Vukovska (Vukovar) s pokretnim mostovima. Imao je 2 crkve, tržnicu i bio je vrlo živo mjesto izraslo u gradsko, gospodarsko, prometno i upravno središte, te najveće i najznačajnije naselje na prostoru.
Prvih godina XV. st. osim građanstva se stvara i sloj gradskog plemstva i postavljaju se temelji mjesne samouprave s gradskim sucem na čelu. Brojao je oko 2000 st., što je za ono doba bio velik grad.
Korogi su gospodarili Osijekom do smrti posljednjeg Gašpara 1472. u velikoj bitci s Turcima.
Potom se izmjenjuje niz feudalnih vlasnika, a padom Beograda 1521. Osijek je došao u smrtnu opasnost.
1525. znalo se da će sultan Sulejman napasti Ugarsku i da je sudbina Osijeka određena. Kad su pripreme za vojni pohod bile završene, sultan je krenuo s golemom vojskom iz Istanbula, a kao prethodnicu poslao je Ibrahim pašu, koji je 9. 7. 1526. osvojio Petrovaradin, potom Kamenicu, Ilok, Šarengrad i približio se Vukovaru.
Zastrašeno događajima izaslanstvo Osijeka i Erduta je 8. 8. 1526. predalo je gradske ključeve veziru Mustafa paši Jahjaoglu.
14. 8. 1526. sultan Slujeman (kojega su nazivali Kanuni – zakonodavac, a poznatiji je pod nadimkom Veličanstveni) stiže u Osijek i naređuje gradnju pontonskog mosta preko Drave. Za 5 dana most je izgrađen, a vojska je prelazila preko njega 4 dana.
23. 8. 1526. Osijek je opljačkan i popaljen, a most su Turci iza sebe srušili.
Time je završilo srednjovjekovno razdoblje Osijeka.    
OSMANSKA VLADAVINA
Na povratku s Mohačkog polja Turci zaposjedaju Osijek i počinju popravljati i utvrđivati grad. Štete nisu bile velike i uklonile su se do zime. Razlog je bio taj što je za paljenja grada padala jaka kiša....
Crkve su pretvorili u džamije, gradske četvrti u mahale, a umjesto zvona odjekivale su mojezinske molitve.
1541. Sulejman osvaja Budim i Osijek opet jača trgovački i prometno.
Izgrađuje se Kasim-pašina i Mehmed – begova džamija. To daje obilježje orijentalnog grada.
Protunapadi i upadi Hrvatskih graničara između Save i Drave bila su stalna prijetnja, posbice Nikole Zrinskog iz Sigeta.
1565. brojao je Osijek već 3000 stanovnika.
Ostarjeli Sulejman poveo je još jednom vojsku u Ugarsku da je pobjedi.
U sklopu ratnih priprema došao je nalog o izgradnji stalnog mosta preko Drave.
26. 4. 1566. kreće Sulejman iz Istanbula, a od Osijeka do Darde se užurbano gradila preko bara i močvara drvena cesta, duga 8 km na hrastovim stupovima i most na lađama. Gradnjom je rukovodio Hamaz – beg.
26. 7. 1566. iz Osijeka je krenuo i Sulejman te pod Sigetom poginuo, a kroz Osijek na putu za Istanbul pratio ga je Veliki vezir Mehmed – paša Sokolović.
Most je bio graditeljsko čudo i u Europi je dobio naziv: IL PONTE FAMOSO D’ESSEK
Time je Osijek strateški i prometno dobio još više na značenju u Osmanskom carstvu.
1579. broj stanovnika je narastao na 4000.
1663. Opet ratna zbivanja, ali i dolazak čuvenog putopisca Elvije Čelebije.
Nakon uspjeha u Ugarskoj, vezir Ahmed – paša odlazi iz Ugarske u Beograd, a vojsku šalje još dalje na zimovanje. To koristi Hrvatski ban Nikola Zrinski i usred zime 1664. iz Novog Zrina napada Dardu, istjeruje posadu i stiže do Osijeka koji zapali, a na povratku zapali i most.
Na proljeće se most obnavlja i Turci osvoje Novi Zrin....
1683. Osijek sada već ima 15000 stanovnika.
SLOM OSMANSKE VLADAVINE
1683. – Poraz pod Bečom najavio je kraj Osmanske vladavine.
1684. – Austrougarska vojska oslobađa Viroviticu, Slatinu, Mikleuš, Podravsku Moslavinu.
1685. – 11. 8. oslobođen Donji Miholjac.