DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 107     <-- 107 -->        PDF

U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS
Hranislav Jakovac
Od 20. do 25. veljače 2017. god. u Latviji je održano 49. Europsko šumarsko nordijsko natjecanje (EFNS). Susretu su nazočile ekipe (Njemačka, Austrija i Italija nastupaju s više regionalnih ekipa) iz 21 države/članice. Redoslijed odvijanja programa je nešto promijenjen u odnosu na prošle EFNS susrete europskih šumara. Naime, prva dva dana održane su stručne ekskurzije, a potom natjecanje sa stručnim predavanjima u večernjim satima, jer kao što je znano to nije samo sportski susret. Hrvatsku ekipu predstavljalo je 12 članica i članova.
Ponajprije, koristeći uz ostalo i podatke iz Wikipedije, već uobičajeno izdvajamo nekoliko glavnih informacija o zemlji domaćinu. Latvija (Letonija) je pribaltička država površine 64 589 km2 koja na sjeveru graniči s Estonijom, na istoku s Rusijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Litvom, a na zapadu izlazi na Baltičko more. Pretežito je ravničarska zemlja (oko 60 % površine ispod 100 m.n.v., a manje od 3 % iznad 200 m.n.v. – najviši vrh Gaizinkalas 312 m) s oko 3 000 jezera, većinom ledenjačkih. Najveći vodotok je Zapadna Dvina (latvijski Daugava), koja se kod Rige uljeva u Riški zaljev, a najveći i glavni grad je Riga (veći gradovi su još Liepaja poznat po najvećem baltičkom brodogradilištu i glazbenoj tradiciji, te Dougavpils). Zime su hladne. a ljeta umjereno topla – zimi snijeg može ostati i po nekoliko mjeseci – prosječna godišnja temperatura je 6 °C, padaline 500-600 mm u nižim, a oko 800 mm u višim predjelima.
Na današnji prostor Latvijci su došli još u 2. st. pr. Kr., u 12. st. organizirane su prve države, koje su potom pale pod vlast Njemačkog viteškog reda. Većinu njih u 15. st. preuzima Poljska, u 17. st. Švedska, a početkom 18 st. Rusija. Latvija je neovisna bila od 1918. do 1939. god., kada ih okupira Rusija, odnosno SSSR, čijim raspadom od 21. kolovoza 1991. god. ponovo postaje samostalna država. Vraćen je ustav iz 1922. god. i danas je Litva parlamentarna republika podijeljena u 25 upravnih jedinica („rajons“). Članica je EU od 2004. god. Glede broja stanovnika postoje dva podatka 2 254 653 (2010. god.) i 2 067.887 (prema popisu iz 2011. god.), što se može tumačiti migracijom radne snage u EU, a što potkrepljuje podatak da nakon ekonomske krize 2008.-2009. god. nezaposlenost raste sa 7 na 23 %. Prema zastupljenosti 62,7 %