DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

razlike, padaline, temperature, tlo i dr. Zatim je navedeno gdje je rasprostranjena u Europi, a vrlo detaljni su navodi o njenoj rasprostranjenosti u BiH i šumama s kojima tvori zajednice.
3. Faktori destabilizacije zdravstvenog stanja smrče
Ovo poglavlje podijeljeno je u tri potpoglavlja, obuhvaća 110 stranica. Prva dva potpoglavlja su kratka, a treće čini gotovo cijeli sadržaj knjige, pa se prikazuje detaljno, a prva dva samo u najkraćim naznakama.
U prvom potpoglavlju govori se o dinamičkoj ravnoteži u šumskim zajednicama i abiotičkim i biotičkim utjecajima na remećenje stabilnosti smreke. Posebice se naglašava negativno djelovanje čovjeka.
U drugom obrazlažu kako abiotički čimbenici utječu na zdravstveno stanje smreke. U tom smislu obrazlažu utjecaj klime, onečišćenja zraka, suše, mraza, vjetra, snijega i drugih negativnih čimbenika.
Treće potpoglavlje podijeljeno je u dva dijela. U prvome se govori o uzročnicima bolesti smreke, a u drugome o štetnim kukcima, što se vidi iz daljnjeg prikaza.
Uzročnici bolesti smrče. Uzročnike bolesti smreke rasporedili su u 4 grupe. U prvoj se obrađuju gljivični uzročnici bolesti korijena (vrste rodova Heterobasidion i Armillaria), u drugoj je opisano 15 uzročnika bolesti stabala, u trećoj 4 vrste koje uzrokuju bolesti izbojaka, a u četvrtoj 9 vrsta koje uzrokuju bolesti iglica, polijeganje ponika i plijesan sjemena. Gljive su opisane prema značenju opširno ili u kraćem obliku, navedeni su simptomi, šteta, biologija gljive i moguće mjere zaštite. Ukupno je obrađeno blizu 40 vrsta gljiva.
Štetni insekti kao uzročnici pogoršanja zdravstvenog stanja smrče. To je najopsežniji dio knjige, obuhvaća 75 stranica. Štetne kukce su također grupirali u tri skupine, pa se tim redom prikazuju.
a) Štetnici iglica, pupova i mladih izbojaka. U ovoj grupi obrađeni su štetnici iz 5 redova i 10 porodica. Ukupno je opisano 13 vrsta kukaca. Iz opisa se vidi koji su kukci najštetniji, koji su im prirodni neprijatelji i mogućnost suzbijanja.
b) Štetnici kambijalnog tkiva i drveta. Ovo je izuzetno značajan, čak najvažniji dio knjige napisan na 45 stranica. Na početku je naglašeno da su potkornjaci najvažniji štetnici smreke. Slijedi detaljan opis o karakteristikama potkornjaka i mjerama borbe. Iza toga slijedi opis pojedinih vrsta, gdje su iznesene sve bitne činjenice za svaku vrstu. Opisano je 28 vrsta kukaca. Od toga redu Coleoptera pripada 20 vrsta (pordici Cerambycidae pripada 9, Curculionidae 8 vrsta kukaca – to su najzastupljenije porodice po vrstama kukaca na smreci), redu Hymenoptera pripada 7, a redu Lepidoptera jedna vrsta. O pojedinim vrstama govori se vrlo detaljno.
c) Štetnici generativnih organa. Na ovom mjestu opisano je 7 vrsta štetnika češera i sjemena smreke. Sustavno pripadaju u 4 reda, 5 porodica i 6 rodova. Ukratko su navedeni podaci o štetniku, štetama i mogućim mjerama suzbijanja.
Sveukupno je opisano 48 vrsta kukaca koji pripadaju u 6 redova, 18 porodica i 39 rodova.
4. Principi integralne zaštite smrče.
Na početku ovog poglavlja autori naglašavaju da je u BiH smreka jedna od najznačajnijih vrsta šumskog drveća i da njena zaštita treba biti zasnovana na načelima i postupcima zajedničkog djelovanja, i to primjenom širokog spektra mjera. Zatim obrazlažu pojedine mjere zaštite. Posebno naglašavaju značenje šumsko-uzgojnih mjera, monitoring štetnika i korisnih organizama, način utvrđivanja štetnosti, optimalno vrijeme poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera i td. Na kraju ističu da zaštita smreke uz šumare treba biti obveza i stručnjaka iz drugih oblasti koji su u vezi sa šumama.
Slijedi popis literature, 176 izvora i indeks 65 stručnih pojmova.
Zaključak
Uvjerenja sam da ovo djelo predstavlja izuzetak u šumarskoj struci, jer obuhvaća cjelovitu zaštitu jedne šumske vrste. Autori su dali jasne detalje o smreci, njenim ekološkim zahtjevima, općoj rasprostranjenosti, a o njenoj rasprostranjenosti u BiH napisali su bezbroj preciznih navoda kao i o njenoj ekološko-vegetacijskoj pripadnosti u BiH. Iz analize cjelokupnog teksta vidljivo je da su autori vrlo jasno opisali abiotičke i biotičke štetne čimbenike i njihovu povezanost sa smrekom. Veliko značenje daju gospodarenju sa smrekovim šumama i kulturama, posebno ako je smreka uzgojena izvan prirodnog areala i iz biljaka neodgovarajuće provenijencije. Opisi pojedinih kukaca i gljiva nisu opsežni, a to nije niti nužno, jer se o svakoj vrsti mogu naći podaci u drugim dostupnim izvorima. Najvažniji kukci i gljive su opisani opširno i detaljno. Na završetku knjige autori daju detaljne upute i pristup provođenju integrirane zaštite smreke.
Ova knjiga je od posebne vrijednosti za znanstvenike, zaštitare i uzgajivače, korisna je za specijaliste u šumarstvu i šire. Studentima može služiti kao primjer kako se sagledava zaštitarska problematika jedne šumske vrste drveća, a znanstvenicima poticaj da slična djela napišu i o drugim važnim šumskim vrstama. Autori zaslužuju pohvale i čestitke.