DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

programu, a dalje se daje sažeti prikaz izlaganja. Izlaganja su trajala dva dana.
Na početku rada sekcije govorilo se o uzrocima sušenja poljskog jasena, o gljivi Chalara fraxinea i mogućim mjerama zaštite, smjernicama gospodarenja i sanaciji površina zahvaćenih sušenjem.
U više referata tretirana je problematika hrasta lužnjaka. Izneseni su vrlo važni podaci o hrastovoj mrežastoj stjenici, njenom širenju, štetama i zaštiti hrasta. Ukazano je na genetske razlike između populacija gubara i njihovom širenju, te kako je ishrana gusjenica lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve povezana s razvojem gusjenica i kritičnim brojem gubara. Naglasak je dan na biološko suzbijanje kukaca. O patogenoj gljivi Beauveria bassiana govorilo se da je korisna za suzbijanje gubara, hrastove mrežaste stjenice i šimširovog moljca. Konačno je ukazano na potrebu izgradnje pregrada koje bi zadržavale vodu i omogućile ishranu i preživljavanje hrasta i drugih vrsta u nepovoljnim uvjetima.
Pitomi kesten je obrađen kroz nekoliko izlaganja. U vezi s kestenom i drugim vrstama, ukazano je na značenje brze metode otkrivanja štetnika i predatora. Ukazano je na štetnost kestenove ose šiškarice i njenog predatora Tozymus sinensis koji je prema evidenciji parazitira u 90 % šiški te ose, a što je pouzdan znak za biološku zaštitu kestena.
U više izlaganja iznesena su nova saznanja o smrekovim i drugim potkornjacima. Ukazano je na važnost rane detekcije potkornjaka, načine detekcije, na poduzimanje zaštitnih mjera, a pogotovo na stimulaciju prirodnih neprijatelja, na prvom mjestu entomopatogene gljive Beauveria bassiana.
U jednom izlaganju naglasak je dan na utvrđene parazitoide u jajnim leglima borova četnjaka u Hercegovini. U drugom izlaganju slušatelji su upoznati s najnovijim podacima o gljivi Dothistroma septosporum na običnom i crnom boru u Istri i šumariji Đurđevac. Jedno izlaganje odnosilo se na gljivu Phomitopsis funerea na kavkaskoj jeli. Autori su ukazali na štetnost gljiva i mogućnost suzbijanja.
U jednom izlaganju ukazano je na šumske glodavce, na važnost uvida u strukturu njihove populacije i sezonsku brojnost, a to su temeljni preduvjeti za pravovremeno poduzimanje zaštitnih mjera.
U dva izlaganja upozoreno je na opasnost uvoza invazivnih stranih vrsta. Na popisu takvih vrsta u Sloveniji nalazi se 13 vrsta kukaca, 12 vrsta gljiva i 50 vrsta biljaka. S naše strane upozoreno je na 3 vrste iz roda Agrillus.
U posljednjem izlaganju na Šumarskoj sekciji govorilo se o bukovoj truležnici Meripilus giganteus za koju se pretpostavlja da će se širiti u šumskim sastojinama i živim stablima obične bukve u Hrvatskoj.
Poslije svakog izlaganja razvila se rasprava, postavljana su pitanja i davana pojašnjenja. Upravo to najbolje govori o