DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

U organizaciji Hrvatskoga šumarskog instituta, u razdoblju od 23. do 27. kolovoza 2016. godine održana je ljetna škola o alohtonim šumskim vrstama drveća. Škola je održana u Hotelu Panorama, na području pet Uprava šuma podružnica (Zagreb, Koprivnica, Karlovac, Delnice, Buzet) te nastavno-pokusnom objektu „Zalesina“ (pod pokroviteljstvom Šumarskog fakulteta u Zagrebu). Cilj ljetne škole je uključiti što više interesnih skupina i praktičnih primjera, te na taj način potaknuti raspravu među studentima i stručnjacima u praksi. U ljetnu školu uključeni su i mladi istraživači (poslijedoktorandi i doktorandi) čija se istraživanja bave problematikom NNTS-a u Europi.
Osnovni cilj ljetne škole bio je oblikovati mišljenja i potaknuti promišljanja o:
(I)            mogućnostima i koristima koje nam uzgoj NNTS-a pruža te
(II)           konfliktima koji su se tek pojavili u gospodarenju alohtonim vrstama.
Cilj ljetne škole bio je i razmjena iskustava i informacija među mladim znanstvenicima, kako bi se stvorila mreža znanstvenika za suradnju u budućnosti. Spajanjem različitih interdisciplinarnih pristupa te koristeći niz praktičnih primjera, ostvarena je suradnja mladih znanstvenika iz različitih znanstvenih područja i disciplina.
U školi je ukupno sudjelovalo četrnaest polaznika iz dvanaest europskih zemalja (Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Litve, Poljske, Portugala, Srbije i Slovenije) te šest predavača iz četiri europske zemlje (Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Švicarske). Organizatori ljetne škole bili su dr. sc. Sanja Perić (voditeljica škole, znanstvena savjetnica u Zavodu za uzgajanje šuma) i dr. sc. Martina Tijardović (znanstvena suradnica, poslijedoktorandica na Zavodu za uzgajanje šuma).
Praktični dio nastave obavljen je na području državnih („Hrvatske šume” d. o. o., Zagreb) i privatnih šuma. Za usporedbu ekologije i produktivnosti unesenih vrsta (Non native tree species – NNTS) prema autohtonim vrstama korišten je niz primjera iz četiri različite bio-geografske regije naše zemlje. Primjeri su obuhvaćali gospodarske šume i šume posebne namjene s osobitim naglaskom na pokusne objekte Hrvatskoga šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Monitoring pokusnih ploha obavlja se kontinuirano posljednjih pedeset godina, a prikupljeni podaci predstavljeni su u okvirima ljetne škole.
Ljetna škola osigurala je uvid u složenu problematiku i pitanja introdukcije i korištenja NNTS-a u Republici Hrvatskoj, koji je poslužio kao dobra osnova za promišljanja i aktivne rasprave između trenera, mladih istraživača i šumarski stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina. U raspravama ljetne škole preuzeta je definicija „NNTS-a”, koja je razvijena za potrebe COST Akcije NNEXT. Prema navedenoj definiciji NNTS se odnosi na šumske vrste drveća koje su unesene u Europu te se ne uzimaju u obzir vrste koje se smatraju alohtonim u pojedinim europskim zemljama (npr. iako je europski ariš alohton u Republici Hrvatskoj ne ulazi u popis NNTS-a).
Koristi uzgajanja NNTS-a mogu biti velike. Na primjer, alohtone vrste se mogu koristiti kod sanacija površina nakon kalamiteta; povećanja proizvodnje i kvalitete drveta; proširenja palete drvnih proizvoda; širenja na ili stvaranja novih lokalnih tržišta; povećanja mogućnosti za proizvodnju bioenergije; boljega korištenja postojećih kapaciteta (npr. pošumljavanje neobraslog proizvodnog zemljišta); povećanja stabilnosti šuma na krajobraznoj razini; smanjenja povezanosti biljnih bolesti/štetnika/gorivog materijala; itd.
Osim mnogih koristi koje bi se mogle polučiti iz gospodarenja alohtonim vrstama, mora se voditi računa i o izazovima i rizicima s kojima ćemo se suočiti u budućnosti, pa se o ovoj problematici posebno vodilo računa tijekom ljetne škole. Kako su navedene spoznaje važne za širu šumarsku javnost, sudionici će objaviti znanstvenu publikaciju koja će obuhvatiti niz područja introduciranja i uzgoja alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj.
U uvodnom dijelu ljetne škole predstavljene su najnovije znanstvene spoznaje različitih područja ove problematike kroz predavanja stranih i domaćih predavača. Pozivna predavanja održana su prvoga dana ljetne škole u Hotelu Panorama u Zagrebu (prof. dr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu, prof. dr. sc. Andreas Rigling, prof. dr. sc. Robert Brus, dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Martina Tijardović) te na nastavno-pokusnom objektu „Zalesina” (prof. dr. sc. Milan Oršanić). Sudionici su upoznati s COST Akcijom FP 1403 NNEXT, kao i djelatnosti Hrvatskoga šumarskog instituta, stanju hrvatskoga šumarstva te osnovnim informacijama o načelima gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj (S. Perić, M. Tijardović). Predavanja su uključivala sljedeće teme vezane za introdukciju i uzgajanje NNTS-a:
• Prof. dr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu – Faculty of Silviculture and Forest Engineering, Transilvania University of Brasov, Rumunjska
Tema: Osnovne informacije o problematici uzgajanja alohtonih vrsta drveća (NNTS) (Background issues on growing non-native tree species – NNTS)
Predavanje obuhvaća različite načine gospodarenja NNTS-a u Europi, uključujući i povijest njihove introdukcije u Europske zemlje, trenutno stanje, ekologiju te način uzgoja itd. Prikazom ovih podataka sudionici su dobili vrijedan uvid u stanje NNTS u Europi.
• Prof. dr. sc. Andreas Rigling – Swiss Federal Research Institute WSL, Švicarska
Tema: Klimatske promjene i alohtone vrste (Climate change and non-native tree species)
Nezaobilazan način gospodarenja europskim šumama su klimatske promjene, pri čemu treba uzeti u obzir i činjenicu