DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 92     <-- 92 -->        PDF

šuma podružnica na kojima su organizirana terenska predavanja, imali su priliku sudjelovati i aktivno se uključiti u raspravu tijekom pozivnih i tijekom terenskih predavanja. Komora je priznala aktivnu raspravu te pozivna i terenska predavanja kao zanimljiv i važan izvor informacija za šumarske stručnjake te odobrila i uključila program ljetne škole u svoje edukativne aktivnosti u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja. S druge strane, mladi europski istraživači dobili su dobar uvid u postojeće probleme, rizike, izazove te mogućnosti introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta s gledišta praktičnoga šumarstva. Puni potencijal alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj može biti iskorišten jedino ukoliko se razmotre i povežu svi načini gospodarenja, a ovakvi instrumenti umrežavanja i širenja informacija jačaju vezu između istraživačke i stručne zajednice. Kao daljnji doprinos međunarodnoj razmjeni znanstvenih spoznaja te širenju informacija šumarskoj praksi, program ljetne škole uključio je i trenutna istraživanja koja se provode u okvirima doktorskoga i poslijedoktorskog studija. Rezultate tih istraživanja izložili su mladi istraživači iz 12 europskih zemalja koji su uključeni u školu.
Ljetna škola bila je dobra prilika za predstavljanje hrvatskoga šumarstva i šumarske prakse, Hrvatskoga šumarskog instituta te djelatnosti Zavoda za uzgajanje šuma u međunarodnim okvirima. Od ukupno četrnaest kategorija europskih šuma, jedanaest je prisutno u Republici Hrvatskoj, što postavlja Hrvatsku u sam vrh zemalja s najvećom biološkom raznolikosti u Europi. Stoga je i jedan od postavljenih ciljeva ljetne škole bio obuhvatiti što više bioklimata i praktičnih primjera introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta. Pokusne plohe na pilot objektima koje je Hrvatski šumarski institut (HŠI) osnovao šezdesetih godina prošloga stoljeća u različitim bioklimatima, predstavljaju široku paletu vrsta, stanišnih uvjeta i uspjeha pojedinih NNTS-a. Dugoročni i skup monitoring alohtonih vrsta na pokusnim plohama nije čest u europskim istraživačkim okvirima, a dobri rezultati introdukcije pojedinih vrsta predstavljaju vrijedan doprinos za praktično šumarstvo. Pokusi HŠI-a, od kojih su najistaknutiji pilot objekti, osnovani su kako bi se započela istraživanja na alohtonim vrstama te utvrdile vrste koje su optimalne za osnivanje šumskih kultura u Republici Hrvatskoj. Primjeri iz ukupno četiri bioklimatska područja su