DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 99     <-- 99 -->        PDF

STRUČNI DIO PROGRAMA U OKVIRU 2. SJEDNICE UO HŠD-a 2016. GODINE (Područje UŠP Osijek 21. i 22. listopada 2016.)
Berislav Vinaj
1. BARANJSKI DVORCI
Na području Baranje nalaze se tri dvorca: renesansno-ranobarokni dvorac Eugena Savojskog u Bilju, izgrađen početkom XVIII. st., dvorac baroknog tlorisa i klasicističkog pročelja obitelji Esterházy u Dardi s kraja XVIII. st. te klasicistički dvorac princa Karla Ludwiga izgrađen 1828. u Kneževu.
Usprkos tim činjenicama uvriježeno je mišljenje da u Baranji postoji i četvrti dvorac. Naime, u blizini sela Lug na rubu Kopačkog rita nalazi se građevina izgrađena između dva svjetska rata, u stručnoj literaturi gotovo i ne spominjana, a po svom nastanku i funkciji nikada niti nije bila dvorac nego je cijelo vrijeme bila u funkciji lovstva, poznata u narodu kao „dvorac Tikveš“, a zapravo kurija ili jednostavnije rečeno lovačka kuća…
Nakon oslobađanja od Turaka područjem Kopačkog rita počinje se upravljati osnutkom gospodarstva „Belje“ darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda l. 1699. godine. Njime od tada upravlja Eugen Savojski do svoje smrti. Kako se nije ženio niti imao potomaka, sva njegova imovina vraća se pod vlasništvo carske obitelji Habsburg do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Poslije međudržavnog razgraničenja u Versaillesu postaje imovinom SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Dekretom Ministarstva financija 1920. godine proglašava se državnim lovištem u sastavu državnog dobra „Belje“. U vremenu 1941.-1944. godine kompleksom je upravljao princ Albrecht Habsburg. Nakon II. svjetskog rata kompleks je nacionaliziran i koristi se isključivo kao rezidencionalno lovačko središte. 1990. godine preuzimaju ga novoosnovane Hrvatske šume, a od 1997. godine upravljanje preuzima Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“. Cijelo to vrijeme osnovni fenomen je lov i sve vezano uz lov. To je rezultiralo time da je u tristotinjak godina postojanja kroz ovaj prostro prodefilirao velik broj svjetskih državnika koji su držali do sebe i koji su uopće zavrijedili da budu pozvani u ovaj „lovački raj na zemlji“. Mijenjale su se države i vladari, ali je područje ostalo jedinstvene vrijednosti kakvih je malo na zemlji. Nakon niza okrunjenih glava XVIII., XIX. i prve polovice XX. st. koje nam danas možda i ne znače puno, vrijedi spomenuti neka imena čiji smo i sami suvremenici bili, a koje je predsjednik