DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 100     <-- 100 -->        PDF

ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 7. I 8. TRAVNJA U HOTELU MELIA CORAL, TURISTIČKO NASELJE KATORO UMAG I NA PODRUČJU  UŠP BUZET
Damir Delač
Nazočni: Akademik Igor Anić, Tibor Balint, dipl. ing. umjesto Davora Bralića, dipl. ing., prof. dr. sc. Dario Baričević, mr. sc. Boris Belamarić, Mario Bošnjak, dipl. ing., dr. sc. Lukrecija Butorac,  mr. sc. Danijel Cestarić, mr. sp. Mandica Dasović, Domagoj Devčić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, mr. sc. Ivan Grginčić, Benjamino Horvat, dipl. ing., Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., Daniela Kučinić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Martina Pavičić, dipl. ing., Davor Prnjak, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ariana Telar, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Oliver Vlainić, dipl. ing., Silvija Zec, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić,  Herman Sušnik, dipl. ing. i mr. sc. Damir Delač,
Ispričani: Davor Bralić, dipl. ing., Goran Bukovac, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Grbac, mr. sc. Petar Jurjević, Damir Miškulin, dipl. ing., dr. sc. Dijana Vuletić i Biserka Marković, dipl. oec.
Gosti: Krunoslav Jakupčić, dipl. ing., Predrag Trope, dipl. ing. i Josip Janeš, dipl. ing.
Predsjednik Oliver Vlainić utvrdio je kvorum i zahvalio se svima na odazivu, a posebice se zahvalio domaćinima, voditelju UŠP Buzet, Predragu Tropeu, dipl. ing. i predsjedniku ogranka Buzet Čedomiru Križmaniću, dipl. ing., na prijemu i logističkoj podršci organizacije 1. sjednice.
Izrazio je posebno zadovoljstvo što je danas na sjednici nazočan i predsjednik Uprave HŠ d.o.o.  Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. Kako je on ujedno i član Upravnog odbora HŠD-a ogranka Zagreb, a budući zbog stručne ekskurzije ogranka nije nazočan predsjednik Damir Miškulin, gosp. Jakupčić je ovdje i kao predstavnik zagrebačkog ogranka HŠD-a.
Predsjednik Oliver Vlainić pozdravio je i mr. sc. Borisa Belamarića, novoizabranog predsjednika ogranka Senj, a bivšem predsjedniku Domagoju Devčiću, dipl. ing., zahvalio se na dosadašnjoj suradnji.
Dnevni red:
7. travnja, 12 00 sati:
1. Pozdravne riječi predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslava Jakupčića, dipl. ing.  i voditelja UŠP Buzet, Predraga Tropea, dipl. ing.
2. Ovjerovljenje Zapisnika 1. Elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2017. godine i  Zapisnika 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2017. godine.
3. Obavijesti i  Aktualna problematika .
4. Šumarski list i ostale publikacije.
5. Rasprava po izvješćima i zaključci.
6. Pitanja i prijedlozi.
8. travnja:  Stručna tema .
9. travnja:  Fakultativno; razgledanje središnje Istre.
Ad. 1.
• U ime domaćina  voditelj UŠP Buzet, Predrag Trope, dipl. ing., predstavivši svoju podružnicu, zaželio je uspješan rad sjednice i sretne predstojeće Uskršnje blagdane.
• Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. pozdravio je skup u svoje ime i u ime člana Uprave Ante Sabljića, dipl. ing. Na početku je naglasio kako je na ovu dužnost imenovan do raspisivanja natječaja, a najdulje na vremenski rok od 6 mjeseci. Iako je to kratko i ograničeno  razdoblje, ova Uprava postavila si je ciljeve koji su dijelom definirani Planom poslovanja, a to su biološka reprodukcija šuma (481 mil. kn),  etat (6,3 mil. m3), prihodi od prodaje drvnih sortimenata, ukupni  prihodi itd. Međutim, kada bi samo to bio cilj našeg djelovanja osobno se ne bi ni prihvaćao ovog zadatka. Mi smo si, osim ovih ciljeva postavili i podciljeve,

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 101     <-- 101 -->        PDF

jasne i terminski definirane, ali po mom uvjerenju ostvarive i provedive do Nove godine.
To su:
1. Restrukturiranje prodaje drvnih sortimenata.
2. Radovi obnove naših šuma - svjedoci smo velikih problema u obnovi  lužnjakovih šuma, problema u jasenovim šumama, problema u smrekovim šumama itd.
3. Sistematizacija radnih mjesta u Hrvatskim šumama zadnji puta je rađena u ratno doba, s kasnijim čestim izmjenama i dopunama. Mi moramo napraviti novu na koju se nadovezuje i Pravilnik o plaćama koji je sada duboko nepravedan.
4. Informatizacija u Hrvatskim šumama je danas na niskoj razini i zahtijeva rekonstrukciju.
Ima još problema koje ćemo u hodu rješavati. U tijeku je postupak rješavanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme uz ostvarivanje prava na otpremninu. Krenuli smo sa zapošljavanjem na određeno, ali i na neodređeno vrijeme.
U tijeku je pojednostavljenje procesa. U pravnom sektoru, u računovodstvu, u proizvodnji, gdje god je to moguće treba pojednostaviti proces. Zadnjih godina mnogo toga se visoko centraliziralo i zakompliciralo. Donijeli smo toliko pravilnika da čovjek kada dođe na posao kao da je doma ostavio pamet, jer je sve propisano, a to sprječava bilo kakvu kreativnost  šumarskog stručnjaka.
Tu su pripreme i provedbe EU projekata koji su naša velika šansa i za što imamo kvalitetne kadrove.
Stanje u privatnim šumama danas je katastrofalno. Slobodno mogu reći da postoje kriminalne skupine koje na terenu devastiraju privatne šume. Iako privatne šume nisu u ingerenciji Hrvatskih šuma d.o.o., ovo stanje nas duboko zabrinjava i treba ga pod hitno riješiti, jer uskoro u privatnim šumama nećemo naći stabla debljeg od 25 cm promjera.
U rasadnike uvodimo nove tehnologije.
U Hrvatske šume moramo vratiti osposobljavanje kadrova koje je bilo zanemareno. Ljudima je bilo zabranjeno pohađanje seminara i konferencija.
Moramo podići ugled naše struke koji je u zadnje vrijeme bio blaćen i klevetan. Možda smo dijelom bili i mi krivi za pojedine stvari, no većim dijelom bilo je to posve neopravdano.
Postavlja se pitanje kako ispraviti sve te navedene pojave. Ponajprije oslanjajući se na potencijale naših stručnjaka, kao i na znanstvene institucije, Šumarski fakultet i Šumarski institut.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 102     <-- 102 -->        PDF

U Hrvatskim šumama neophodno je podignuti razinu komunikacije koja se svodi na dopisivanje e-porukama, što svakako ne ide u prilog učinkovitosti. Isto tako, naša struka treba imati veću zastupljenost u medijima i javnoj komunikaciji.
Prosječne cijene sortimenata koje postižemo su sramotno niske. Cijene su u prosjeku 30-50 % niže nego u okruženju i središnjoj Europi.
Moramo se ponašati financijski odgovorno potičući štednju, ali moramo podići i učinkovitost, ponajprije decentralizacijom sustava.
Ad. 2.
Zapisnici 1. Elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2017. godine i  1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2017. godine, jednoglasno su usvojeni.
Ad. 3.
• 20. siječnja 2017. u Novoj Gradiški održan je skup Poljoprivredno-poduzetničke ideje. Tom prigodom susreli smo Ministra poljoprivrede gospodina Tomislava Tolušića, koji je na temelju pisma koje smo mu poslali odmah poslije njegovog imenovanja, obećao sastanak s predstavnicima šumarskih institucija, ubrzo nakon postavljanja nove Uprave HŠ d.o.o. Ako ne prije, mi se nadamo da će taj susret biti upriličen na Danima hrvatskog šumarstva, koje planiramo obilježiti stručnom temom: Stanje u privatnim šumama RH. Predsjednik Vlainić, dipl. ing.,  iznio je zanimljiv podatak da su privatne šume bile tema i Skupštine tadašnjeg Društva inženjera i tehničara (DIT) održane 1987. u Umagu.
• Tajnik mr. sc. Damir Delač izvijestio je o ovogodišnjim 20. zimsko-sportskim Alpe-Adria susretima šumara Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. Održani su  10. i 11. veljače 2017. god., u organizaciji šumara iz Slovenije, pod pokroviteljstvom Saveza šumarskih društava i Zavoda za gozdove Slovenije, na skijalištu Soriška planina pokraj Škofje Loke.  Našu ekipu, u organizaciji ogranka Delnice i potporu Središnjice HŠD-a,  predstavljala su 22 sudionika. Više u tome možete pročitati u ŠL 3-4/2017.
• Od 20. do 25. veljače 2017. god. u Latviji je održano 49. Europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju (EFNS). Susretu su nazočile ekipe iz  21 države/članice. Hrvatsku ekipu predstavljalo je 12 članica i članova. O samoj manifestaciji i postignutim rezultatima može se više pročitati u ŠL 3-4/2017.
• Na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu, koji je održan na Svjetski dan šuma, raspravljalo se o Prijedlogu Uredbe o LULUCF (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo u klimatsko energetski okvir 2030). Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir iskazala je zabrinutost zbog načina izračuna odliva emisije za novi referentni nivo za šume, jer u članku 8. toga Prijedloga stoji kako će se ono određivati „temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009.” Petir napominje kako je od 1990. pa sve do mirne reintegracije 1998. godine velik dio Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom srpskih snaga te je računanje intenziteta budućeg gospodarenja šumama od 2021. do 2030. godine na temelju podataka, dinamike i intenziteta od 1990. do 2009. godine za Hrvatsku neprihvatljivo. „Hrvatska u tom vremenu nije bila u mogućnosti upravljati tim šumskim područjima (a to je bilo popraćeno i pljačkom drvnog bogatstva od strane Srbije za što još nismo obeštećeni), ali i nakon rata zbog posljedica koje je rat ostavio u pogledu minski zagađenih i minski sumnjivih područja, uništene i devastirane opće i šumske infrastrukture, depopulacije i manjka radne snage u šumom bogatim područjima”. Napomenula je kako će radi svega toga amandmanima zatražiti da se u tom dijelu predvidi iznimka za Hrvatsku. Zastupnica Petir u nekoliko je navrata tražila da se vrednuje doprinos trajnih šuma u borbi protiv klimatskih promjena, ali nije zadovoljna kako je to uredbom uzeto u obzir. Smatra kako je prijedlog nepravedan, jer na taj način kao da se penaliziraju države koje održivo gospodare svojim šumskim bogatstvom. „Države koje su do sada imale održivo gospodarenje šumom, s politikom održavanja površina šuma, nisu kreditirane fleksibilnostima predviđenima Uredbom. RH ima LULUCF odliv skoro 25 % emisija sektora izvan ETS-a, a u ovoj fleksibilnosti može koristiti samo 0,5 %”, rekla je Petir. Hrvatska, primjerice s obzirom na visoku rasprostranjenost šumskih površina, (43 % teritorija prema definiciji Kyotskog protokola), nema značajnih mogućnosti niti planova u aktivnostima pošumljavanja, osim na postojećem neobraslom šumskom zemljištu. Od te ukupne trenutno raspoložive površine za pošumljavanje na teritoriju RH, najveći dio nalazi se pod režimom NATURA 2000 ekološke mreže, koji ne dozvoljava mijenjanje postojećih stanišnih tipova do čega bi aktivnostima pošumljavanja bez sumnje došlo, pojasnila je Petir. To dovodi do novog međusektorskog problema, jer je udio kopnene površine RH obuhvaćen ekološkom mrežom NATURA 2000, drugi najveći unutar EU te iznosi oko 36 % njenog kopnenog dijela. Nadalje, naglašava Petir, Hrvatska je imala smanjenje emisija u poljoprivredi od 38 % u 2012. godini u odnosu na 1990. godinu, dok su se ukupne emisije smanjile za 21 %. „Smanjenje emisija u poljoprivredi rezultat je velikog smanjenja broja

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 103     <-- 103 -->        PDF

mliječnih krava i biljne proizvodnje i povezane primjene gnojiva. Ne moram niti reći koliko je to devastirajuće za ruralne prostore”, rekla je Petir te naglasila kako Republika Hrvatska ne može planirati pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta, već je jedino rješenje njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji.
• U organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS),  27. veljače 2017. je u zgradi HIS-a održan okrugli stol „Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji“. Moderator Okruglog stola bila je prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvodna predavanja imali su:
• prof. dr. sc. Ivica Tikvić – Općekorisne  funkcije  šuma, prof. dr. sc. Boris Hrašovec – Zaštita šuma – Aktualni problemi u šumama Hrvatske, Drago Biondić, dipl. ing. – Raspolaganje drvnom sirovinom – Prokletstvo resursa, Oliver Vlainić, dipl. ing. – Hrvatsko šumarsko društvo – Utjecaj na javne politike, mr. sc. Vlatka Žmire, dr. sc. Josip Faletar i dr. sc. Dominik Poljak - Primjena koncepta kružne ekonomije u preradi drva i proizvodnji namještaja
• Prezentacija Drage Biondića, dipl. ing., - Potrebne mjere za poboljšanja u sektoru drvne industrije:
Promjena paradigme da je dobit na kamionu s trupcima i da je profitabilan izvoz građe, a ne, uz korištenje znanja, razvoj novih proizvoda.
U okviru kružnog gospodarstva razvijanje svijesti o vrijednosti i načinu korištenja resursa.
Radi zaštite malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva i razvoja kružne ekonomije VLADA RH treba poticati dioničarstvo malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva  i drugih zainteresiranih subjekata (državno poduzeće Hrvatske šume i jedinice lokalne uprave i samouprave) da na optimalnim lokacijama  i tehnološkoj konfiguraciji razvija energetski i ekonomski samoodržive DLC, kao pretpostavku kroz specijalizaciju i podjelu rada daljnje finalizacije.
Provedbom transparentnih natječaja prodaje šumskog resursa državnog poduzeća Hrvatske šume, koje su i nacionalno dobro, provesti  „kreativnu destrukciju” (promjenom tržišnih odnosa radi stvaranja novih proizvoda).
• U raspravi je tajnik mr. sc. Delač naglasio činjenicu da danas postoji izuzetno velika potražnju za drvnom sirovinom iz Hrvatskih šuma. Nastavi li se takvim trendom ona više neće biti rezultat održivog gospodarenja, tj. njege naših šuma, već zadovoljenja potreba drvoprerađivača. Drvo iz hrvatskih šuma ne prodaje se prema zakonitostima tržišta već se dodjeljuje po određenim ključevima. Iako je cijena drveta manja nego u zemljama okruženja, a gotovo dvostruko manja nego u  zemljama EU, ona ne rezultira željenom finalizacijom. Naravno, država svojim nacionalnim blagom, u ovom slučaju drvetom, može raspolagati kako želi, no velike količine jeftine sirovine neće dati željeni rezultat, već naprotiv na taj način dolazimo do u ekonomiji poznatog pojma “Prokletstvo resursa”. Država ima drugih poticajnih mjera i načina kako pomoći našim drvoprerađivačima da uđu u tržišnu utakmicu i, istina nesmiljenu konkurenciju koja vlada u tom sektoru, koristeći prednosti našeg šumskog bogatstva. Samo maksimalnom ekonomiziranošću proizvodnje i kvalitetom svojih proizvoda, za što su potrebna ulaganja, ponajprije u znanje i školovanje ljudi i usvajanje novih tehnologija, naša drvna industrija može opstati na svjetskom tržištu. Inače, ne samo da ćemo i dalje izvoziti trupce i piljenu građu, već i ljude obrazovane na našem Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u čemu će im pomoći i akreditacija FEANI (konkuriranje na EU tržištu rada bez administrativnih prepreka), koju će uskoro dobiti naš Fakultet.
• Dan inženjera Republike Hrvatske obilježen je 2. ožujka 2017. na  Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Taj dan  obilježava se u spomen kada je 1878. godine osnovan Klub inžinirah i arhitektah u Zagrebu, preteča Hrvatskog inženjerskog saveza.
Ove godine Dan inženjera osmišljen je u cilju promicanja strateškog pristupa gospodarenju hrvatskim šumama, nastojeći usuglasiti prioritete u djelovanju pri razvoju, održivosti i očuvanju prirodnog dobra, šuma u Hrvatskoj, kako je naglasila  prigodom otvaranja skupa predsjednica HIS-a, prof. dr. sc. Vjera Krstelj.
Više o tom skupu možete pročitati u ŠL 5-6/2017.
• 8. veljače 2017. u Ministarstvu gospodarstva održan je sastanak s pomoćnikom ministrice gospodarstva mr. sc. Željkom Pravdićem. Sastanak je dogovorio kolega Drago Biondić iz tvrtke Bi conect. Od strane HŠD-a nazočili su predsjednik i tajnik. Razgovaralo se o prodaji sirovine i stanju u našoj drvnoj industriji. Jedan od zaključaka našeg razgovora je da bi naša drvna industrija mogla bolje prosperirati da je unutar Ministarstva gospodarstva,  nego što je to danas u Ministarstvu poljoprivrede. Tjedan dana nakon toga sastanka doznali smo da je gosp. Pravdić smijenjen s mjesta pomoćnika ministra. 
• U utorak, 28. veljače 2017. s početkom u 12 sati, u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Martina Basarac Sertić, (znanstvena suradnica Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU) iznijela je predavanje „Hrvatska drvoprerađivačka industrija: Stanje, trendovi i perspektive“.
Šume i njihove općekorisne funkcije prirodni su kapital Republike Hrvatske. Šume su multifunkcionalne jer služe u gospodarske, društvene i ekološke svrhe te je – kao što je istaknuto u novoj strategiji Europske unije za šume i sektor baziran na šumama – njihova socioekonomska važnost velika, ali se često potcjenjuje. U

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Republici Hrvatskoj šume prekrivaju 48 % površine, pa su značenje i uloga industrija prerade drva i proizvodnje namještaja posebno važni. U okviru ovog izlaganja analizirano je stanje, trendovi i perspektive hrvatskoga drvoprerađivačkog sektora. Izlaganje je obuhvatilo pregled ključnih makroekonomskih pokazatelja, analizu osnovnih financijskih rezultata poduzetnika, strukturno-poslovnih pokazatelja i strateških dokumenata te prilagodbu dinamici svjetske potražnje. Pružanjem detaljnijeg uvida u sektorske pokazatelje drvoprerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj te analizom trendova i trenutnog položaja sektora u odnosu na stanje u okviru Europske unije, olakšava se oblikovanje očekivanja i projiciranih kretanja, kao i donošenje konkretnih mjera ekonomske politike. U izlaganju se daje i pregled autoričinih provedenih empirijskih istraživanja na konkretnu temu i njihovih rezultata u posljednjih pet godina. Pobrojane su smjernice koje otvaraju prostor za daljnji rast, razvoj i investiranje u analizirane djelatnosti.
• Kako su u političkoj javnosti opet počela govorkanja oko ukidanja naknade za općekorisne funkcije šume 20. ožujka 2017. godine, poslali smo pismo u kojem obrazlažemo razloge za opstanak naknade za općekorisne funkcije šume. Pismo je poslano premijeru gosp. Plenkoviću, resornom ministru gosp. Tolušiću, ministrici gospodarstva gđi. Dalić i predsjedniku Saborskog  Odbora za poljoprivredu i šumarstvo prof. dr. sc. Romiću. Pismo je sastavio naš akademik Igor Anić, a potpisali su ga predstavnici svih šumarskih institucija.
• 24. ožujka 2017. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Stručni skup „Dan kvalitete Šumarskog fakulteta“, pod motom „Unaprjeđenje kvalitete u visokom obrazovanju“. Na 6. redovitoj sjednici održanoj 24. ožujka 2011. godine, Fakultetsko Vijeće Šumarskog fakulteta jednoglasno je prihvatilo inicijativu za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, pa se u spomen na taj dan obilježava Dan kvalitete Šumarskog fakulteta.
• Završena javna rasprava za dokumente: Nacrt Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. - 2020. (zatvoreno 23. 3. 2017.) i Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (zatvoreno 31. 3. 2017.)
• Predsjednik sekcije Hrvatska udruga za biomasu, mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o 5. Srednjoevropskoj konferenciji o biomasi, koja je 7. siječnja 2017. godine održana u Grazu. Na njoj je u ime HŠD-a sudjelovao i prof. dr. sc. Ivica Tikvić. Konferencija se održava svake tri godine. Bilo je preko 1000 sudionika iz 40-ak zemalja. Na konferenciji je donesena deklaracija koju su potpisali predstavnici nacionalnih udruga za biomasu iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Srbije i Hrvatske. O ovoj deklaraciji mr. sc. Dundović imao je izlaganje 24. veljače 2017. na 7. Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi u hotelu Westin u Zagrebu.
• Marijan Miškić, dipl. ing., izvijestio je o natjecanju učenika srednjih šumarskih škola Češke, Mađarske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, održanom u Slavonskom Brodu. Natjecanje je provedeno u pet disciplina sličnih kao na natjecanju šumskih radnika sjekača. U okviru ove manifestacije HŠD-ogranak Slavonski Brod organizirao je dva predavanja: „Šumskogospodarska osnova područja“ i „Klonske sjemenske plantaže“.
• Silvija Zec, dipl. ing. iskazala je zadovoljstvo što je nazočila ovim natjecanjima koje Srednja šumarska škola „Matija Anton Reljković“ uspješno organizira već niz godina. Ujedno je iznijela i neke informacije o aktivnostima HKIŠDT, kao i donesenom planu za 2017. godinu. Apelirala je, ponajprije  na predsjednike ogranaka HŠD-a, da i nadalje aktivno sudjeluju u radu Komore, kao i za pomoć pri organizaciji terenskih  predavanja i stručnog osposobljavanja članova  Komore. Kratko se osvrnula i na stanje u privatnim šumama i ograničene mogućnosti Komore u uvođenju reda u rad ovlaštenih inženjera u privatnim šumama. Radi se na tome da se kod težih prekršaja pojedincima oduzmu ovlaštenja.
Činjenica je i da je na terenu zbog opće depopulacije sve teže pronaći kvalitetne licencirane izvođače. Izvijestila je kako je Komora uložila sredstva u proširenje prostora kupnjom od 60-tak m2  novog poslovnog prostora koji se nalazi do postojećeg sjedišta Komore u Deželićevoj ulici u Zagrebu. Na kraju je zahvalila HŠD-u na priznanju koje je dobila na Svečanoj akademiji prigodom obilježavanja 170 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 140 godina Šumarskog lista.
• Prof. dr. sc. Josip Margaletić izvijestio je o svom intervjuu  u Glasu koncila u kojem je, nakon konzultiranja sa središnjicom, iznio stavove o stanju u šumarstvu RH. S obzirom na čitanost Glasa koncila, kao i upućenost novinara u problematiku, što se moglo vidjeti iz njegovih pitanja, ovaj je intervju potaknuo brojne pozitivne komentare. Na tragu toga, prigodom obilježavanja Svjetskog dana šuma, 23. ožujka pozvan je na HTV, gdje je nastupio u emisiji Društvena mreža, koju vodi TV voditeljica Blaženka Leib.
Zajedno s prodekanom Šumarskog fakulteta prof. Mikcem nastupio je u emisiji Treći element na 3. programu HTV-a. Ova emisija je znanstvenog karaktera, no bilo je i pitanja o stanju u šumarstvu.  Posebice je bilo riječi o općekorisnim funkcijama šuma gdje je konzultirao kolegu prof. Tikvića koji je najviše upoznat s ovom problematikom. Na kraju je izrazio zadovoljstvo nastupom predsjednika Uprave HŠ koji najavljuje bolje vrijeme za našu struku.
• Prof. dr. sc. Ivica Tikvić najavio je svoj nastup u emisiji Eko zona na HTV 1.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 105     <-- 105 -->        PDF

• Na temu šumarstva na kršu i Park šumi Marijan u Splitu, bila je emisija Eko forma na TV Jadran, u kojoj je gostovao dr. sc. Vlado Topić, o čemu je izvijestila dr. sc. Lukrecija Butorac.
• Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. najavio je uvođenje „kliznog“ radnog vremena u Hrvatskim šumama d.o.o., s početkom od 645 - 715 sati pa do 1445 -1515 sati. Na taj način olakšat ćemo dolazak ljudi na posao koji često ovisi o prometnim prilikama.
• Predsjednik HŠD-a, Oliver Vlainić, dipl. ing. potaknuo je pitanje organiziranja usavršavanja za ovlaštene inženjere Hrvatskih šuma. Da li će se ona obavljati unutar ili izvan radnog vremena? 
• Krunoslav Jakupčić zaključio je da šumarska struka općenito danas premalo komunicira. Usavršavanja stručnjaka su svakako potrebna. Odluke oko korištenja vremena za održavanje ovakvih skupova Uprava će uskoro donijeti.
• 23. ožujka 2017. predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić i tajnik Damir Delač imali su sastanak s predsjednikom Uprave HŠ d.o.o. Krunoslavom Jakupčićem na kojem su raspravljali o koordinaciji aktivnosti i ponovnoj pretplati Hrvatskih šuma na Šumarski list. Hrvatske šume d.o.o. obnovile su pretplatu na Šumarski list.
• O stanju sa Šumarskim domom izvijestio je tajnik Damir Delač. Prekinuti su pregovori o najmu dijela II. etaže poslovnih prostora s Odvjetničkim uredom „Čačić i partneri“. S Hrvatskim šumarskim institutom potpisan je Ugovor o najmu poslovnog prostora od oko 60 m2, na II. etaži Šumarskog doma, ulaz Perkovčeva.  Poslovni prostor je preuređen i od 1. travnja preuzet u najam. Nastavljeni su pregovori s Goethe institutom u vezi njihova proširenja na I. etažu Šumarskog doma. Planiraju se radovi adaptacije tog prostora u skladu s njihovim potrebama. Sva tri ulazna hola zgrade: Mažuranićev trg, glavni ulaz s Vukotinovićeve i s Perkovčeve ulice planiraju se urediti. 
• Kako je voditeljica financijsko-računovodstvenih poslova HŠD-a Biserka Marković, dipl. oec. odsutna zbog konzultacija s predstavnicima Goethe instituta u vezi najma poslovnih prostora, Oliver Vlainić, dipl. ing. prenio je informacije o financijskom poslovanju. Problem članarina još uvijek je aktualan i opet se događa da do roka obavezne predaje financijskih izviješća nemamo sređene evidencije o uplaćenim članarinama. Iako po ograncima postoje razni načini uplate članarine do 10. mjeseca, mi bi trebali imati sređene uplate za tekuću godinu. Članarina iznosi 240 kuna godišnje i konačna cifra mora odgovarati umnošku s brojem članova. Ostali prihodi trebaju se voditi kao donacije. Uplaćena članarina je ujedno i dokaz članstva.  Pokazao je i neke primjere kako se trebaju voditi donirana sredstva. Uglavnom, prije provedene aktivnosti koja uključuje financijske transakcije poželjno je konzultirati Biserku Marković.
• Predsjednik Oliver Vlainić postavio je upit predsjedniku Uprave HŠ Krunoslavu Jakupčiću o načinu korištenja službenih vozila Hrvatskih šuma koje je do sada bilo definirano Sporazumom s bivšom Upravom, no na terenu je bilo raznih tumačenja. Isto tako trebali bi znati kako tvrtka Hrvatske šume d.o.o. tretira korištenje vremena svojih zaposlenika kada sudjeluju u radu sjednica i Skupštine HŠD-a.
• Krunoslav Jakupčić, dipl. ing rekao je kako će se o tome naknadno donijeti Odluka.
• Tajnik Damir Delač podsjetio je predsjednike ogranaka HŠD-a da još jednom preispitaju stanje članskih iskaznica, kako bi uvidjeli,  koji  članovi  ih nisu dobili, ili koje sadrže greške, kako bi do Dana šumarstva 20. lipnja tiskali nove.
Ad. 4.
• Glavni urednik Šumarskog lista, prof. dr. sc. Josip Margaletić zaključio je kako je izlaznost Šumarskog lista neupitna te uskoro izlazi dvobroj 3-4/2017. Po pitanju znanstvenih radova popunjeni su svi brojevi do kraja 2017. godine. Domaći autori čine oko 20 % znanstvenih radova. Prolaznost znanstvenih članaka je 41 %. Dio radova odbijem ja, kao Glavni urednik, dio radova odbijen je nakon recenzija, a ima i slučajeva gdje su autori nezadovoljni kategorizacijom radova sami povukli radove.
• Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, glavni urednik knjige o prof. dr. sc. Branimiru Prpiću izvijestio je o stanju s knjigom koje je u fazi dovršenosti od oko 80 %. Znanstveno-istraživački rad prof. Prpića u knjizi je podijeljen u 8 poglavlja. Osim toga knjiga sadrži poglavlja o njegovom radu kao šumaru praktičaru, glavnom uredniku Šumarskog lista kroz najaktualnije Uvodnike i radu kao glavnog tajnika Akademije šumarskih znanosti. Planirani rok tiskanja knjige je za Dane šumarstva 20. lipnja 2017. godine. Postoje još neke nedoumice u vezi samog naslova knjige, no to ćemo uskoro riješiti.
Ad. 5. Po ovoj točki Dnevnoga reda nitko se nije javio za raspravu.
Ad. 6.
• Benjamino Horvat, dipl. ing. postavio je problem čuvanja šuma, kako u državnim, tako i u privatnim šumama.
• Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. zaključio je kako je to još jedan od razloga da se ne ukida plaćanje OKFŠ-a. U resornom Ministarstvu već su obavljeni razgovori vezani za zapošljavanje ljudi u lokalnim samoupravama na

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 106     <-- 106 -->        PDF

poslovima čuvanja šuma. Trošak zaposlenika mogao bi se financirati iz OKFŠ-a.
• Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, iznio je prijedlog, kako bi se podigla svijest o očuvanju šuma kod naših poduzetnika, tako da prilikom nekih naših šumarskih događanja, dodijelimo prigodna priznanja za društveno odgovorno poslovanje urednim platišama OKFŠ-a. Na taj način tvrtke bi znale da je njihovo plaćanje ovog poreza ustvari odraz njihova odgovornog ponašanja tj. čuvanja šuma od požara, erozije, razminiranja i sl. Njegov drugi prijedlog je - na Šumarskom fakultetu je u tijeku revizija specijalističkih studija. Kako, kao što znate, na Šumarskom fakultetu postoji studij Urbanog šumarstva, trebalo bi apelirati na Hrvatske šume d.o.o. da po UŠP otvaraju odjele ili nešto slično za urbano šumarstvo, kao što već u UŠP Zagreb postoji radna jedinica Hortikultura. Znamo da su se nekada šumari uvelike bavili urbanim šumarstvom i dio novaca, poglavito na kršu, zarađivali po toj osnovi.
• Potaknuto je pitanje osnovanosti specijalističkih studija i općenito o integriranosti  u Bolonjski proces na Šumarskom fakultetu. Akademik Anić iznio je svoje mišljenje kako će se on uskoro morati revidirati. On je pobornik integralnog studija šumarstva, jer magistri koji završe studij Urbanog šumarstva primjerice nisu osposobljeni za doznaku.
• Akademik Slavko Matić najavio je u svibnju 2017. godine obilježavanje 100. godišnjice rođenja našeg akademika Dušana Klepca. Hrvatska akademiju će njemu u spomen u HAZU istraživačkom centru u Vinkovcima organizirati Dane otvorenih vrata. Pozvao je HŠD da se uključi u obilježavanje ove obljetnice organiziranjem skupa u Lividragi, u Gorskom kotaru, gdje je akademiku Klepcu podignuta spomen ploča.
• Prof. dr. sc. Milan Glavaš podsjetio je da Velebitski botanički vrt bilježi 50 godina svoga osnutka i poziva šumare da se uključe u obilježavanje ove obljetnice.
• Marina Pavičić, dipl. ing., predsjednica ogranka Bjelovar, uputila je zamolba za financijsku pomoć pri organizaciji ekipe na tradicionalnom maratonu lađa na Neretvi.  Odobrena je pomoć od 5.000 kuna.
Zapisnik sastavio
tajnik HŠD-a:                                                                                    Predsjednik HŠD-a: Mr. sc. Damir Delač, v.r.                                                                                 Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., v.r.
TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE
Oliver Vlainić
Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a započeo je popodne 7. travnja 2017. posjetom Rasadniku Frančeskija, radnoj jedinici unutar UŠP Buzet. Uvodno o rasadniku ispričao je voditelj buzetske Podružnice Predrag Trope, dipl. ing. šum. Dobrodošlicu nam je poželjela upraviteljica rasadnika Ester Brajković Vladilo, dipl. ing. šum. (Sl. 1) Rasadnik je 1970. godine osnovala Šumarija Buje u sastavu tadašnjeg ŠG „Istra“ Buzet. Nalazi se samo 1,5 km zračne linije od najzapadnije točke Republike Hrvatske, rta Savudrije. U rasadniku se proizvode listopadne i zimzelene stablašice i grmlje, penjačice, trajnice te sezonsko cvijeće. (Sl. 2). Za potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. proizvode se kontejnerske šumske sadnice 1+0 i 2+0. U proizvodnji je najzastupljeniji crni bor, a proizvode se i primorski i brucijski bor. Od listopadnih vrsta proizvode se hrastovi lužnjak, cer, medunac i crnika te obična bukva. Osim proizvodnje za vlastitu Podružnicu, za potrebe drugih Podružnica Hrvatskih šuma proizvode se sadnice iz sjemena s njihovog područja (Gorski kotar, Ogulin i Lika). Posljednjih godina je dosta investirano u modernizaciju proizvodnje. Obilaskom