DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 102 <-- 102 --> PDF |
U Hrvatskim šumama neophodno je podignuti razinu komunikacije koja se svodi na dopisivanje e-porukama, što svakako ne ide u prilog učinkovitosti. Isto tako, naša struka treba imati veću zastupljenost u medijima i javnoj komunikaciji. Prosječne cijene sortimenata koje postižemo su sramotno niske. Cijene su u prosjeku 30-50 % niže nego u okruženju i središnjoj Europi. Moramo se ponašati financijski odgovorno potičući štednju, ali moramo podići i učinkovitost, ponajprije decentralizacijom sustava. Ad. 2. Zapisnici 1. Elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2017. godine i 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2017. godine, jednoglasno su usvojeni. Ad. 3. • 20. siječnja 2017. u Novoj Gradiški održan je skup Poljoprivredno-poduzetničke ideje. Tom prigodom susreli smo Ministra poljoprivrede gospodina Tomislava Tolušića, koji je na temelju pisma koje smo mu poslali odmah poslije njegovog imenovanja, obećao sastanak s predstavnicima šumarskih institucija, ubrzo nakon postavljanja nove Uprave HŠ d.o.o. Ako ne prije, mi se nadamo da će taj susret biti upriličen na Danima hrvatskog šumarstva, koje planiramo obilježiti stručnom temom: Stanje u privatnim šumama RH. Predsjednik Vlainić, dipl. ing., iznio je zanimljiv podatak da su privatne šume bile tema i Skupštine tadašnjeg Društva inženjera i tehničara (DIT) održane 1987. u Umagu. • Tajnik mr. sc. Damir Delač izvijestio je o ovogodišnjim 20. zimsko-sportskim Alpe-Adria susretima šumara Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. Održani su 10. i 11. veljače 2017. god., u organizaciji šumara iz Slovenije, pod pokroviteljstvom Saveza šumarskih društava i Zavoda za gozdove Slovenije, na skijalištu Soriška planina pokraj Škofje Loke. Našu ekipu, u organizaciji ogranka Delnice i potporu Središnjice HŠD-a, predstavljala su 22 sudionika. Više u tome možete pročitati u ŠL 3-4/2017. • Od 20. do 25. veljače 2017. god. u Latviji je održano 49. Europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju (EFNS). Susretu su nazočile ekipe iz 21 države/članice. Hrvatsku ekipu predstavljalo je 12 članica i članova. O samoj manifestaciji i postignutim rezultatima može se više pročitati u ŠL 3-4/2017. • Na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu, koji je održan na Svjetski dan šuma, raspravljalo se o Prijedlogu Uredbe o LULUCF (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanju stakleničkih plinova iz sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo u klimatsko energetski okvir 2030). Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir iskazala je zabrinutost zbog načina izračuna odliva emisije za novi referentni nivo za šume, jer u članku 8. toga Prijedloga stoji kako će se ono određivati „temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009.” Petir napominje kako je od 1990. pa sve do mirne reintegracije 1998. godine velik dio Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom srpskih snaga te je računanje intenziteta budućeg gospodarenja šumama od 2021. do 2030. godine na temelju podataka, dinamike i intenziteta od 1990. do 2009. godine za Hrvatsku neprihvatljivo. „Hrvatska u tom vremenu nije bila u mogućnosti upravljati tim šumskim područjima (a to je bilo popraćeno i pljačkom drvnog bogatstva od strane Srbije za što još nismo obeštećeni), ali i nakon rata zbog posljedica koje je rat ostavio u pogledu minski zagađenih i minski sumnjivih područja, uništene i devastirane opće i šumske infrastrukture, depopulacije i manjka radne snage u šumom bogatim područjima”. Napomenula je kako će radi svega toga amandmanima zatražiti da se u tom dijelu predvidi iznimka za Hrvatsku. Zastupnica Petir u nekoliko je navrata tražila da se vrednuje doprinos trajnih šuma u borbi protiv klimatskih promjena, ali nije zadovoljna kako je to uredbom uzeto u obzir. Smatra kako je prijedlog nepravedan, jer na taj način kao da se penaliziraju države koje održivo gospodare svojim šumskim bogatstvom. „Države koje su do sada imale održivo gospodarenje šumom, s politikom održavanja površina šuma, nisu kreditirane fleksibilnostima predviđenima Uredbom. RH ima LULUCF odliv skoro 25 % emisija sektora izvan ETS-a, a u ovoj fleksibilnosti može koristiti samo 0,5 %”, rekla je Petir. Hrvatska, primjerice s obzirom na visoku rasprostranjenost šumskih površina, (43 % teritorija prema definiciji Kyotskog protokola), nema značajnih mogućnosti niti planova u aktivnostima pošumljavanja, osim na postojećem neobraslom šumskom zemljištu. Od te ukupne trenutno raspoložive površine za pošumljavanje na teritoriju RH, najveći dio nalazi se pod režimom NATURA 2000 ekološke mreže, koji ne dozvoljava mijenjanje postojećih stanišnih tipova do čega bi aktivnostima pošumljavanja bez sumnje došlo, pojasnila je Petir. To dovodi do novog međusektorskog problema, jer je udio kopnene površine RH obuhvaćen ekološkom mrežom NATURA 2000, drugi najveći unutar EU te iznosi oko 36 % njenog kopnenog dijela. Nadalje, naglašava Petir, Hrvatska je imala smanjenje emisija u poljoprivredi od 38 % u 2012. godini u odnosu na 1990. godinu, dok su se ukupne emisije smanjile za 21 %. „Smanjenje emisija u poljoprivredi rezultat je velikog smanjenja broja |