DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 11 <-- 11 --> PDF |
klimatskih elemenata korišteni su srednja godišnja temperatura zraka (°C), srednja temperatura zraka najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini (°C), srednje temperature zraka u proljeće i ljeto (°C), maksimalne i minimalne temperature zraka u proljeće i ljeto (°C), srednja godišnja količina oborina (mm) te količina oborina u proljetnom i ljetnom razdoblju (mm). Podaci o klimatskim elementima preuzeti su iz europske baze klimatskih podataka (Climate EU, http://eca.knmi.nl/) za meteorološku postaju Novska. Od klimatskih indeksa analizirane su vrijednosti indeksa manjka vlage CMD (prema engl. Climatic Moisture Deficit) (mm) i vrijednosti referentne evapotranspiracije Eref (mm). Indeks manjka vlage predstavlja zbroj mjesečnih razlika između referentne evapotranspiracije i oborina, a referentna evapotranspiracija izračunata je prema metodi Hargreaves i Samani (1985). Nadalje, godišnji toplinsko vlažni indeks izračunat je prema formuli ((MAT+10)/(MAP/1000)), a ljetni toplinsko vlažni indeks izračunat je prema formuli ((MWMT)/(MSP/1000)), gdje je MAT – srednja godišnja temperatura zraka, MAP – godišnja količina oborina, MWMT – srednja temperatura zraka najtoplijeg mjeseca u godini i MSP – količina oborina u proljeće. Kontinentalnost (TD) izračunata je kao razlika najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca u godini. Za analize vodostaja vodotoka Novska korišteni su podaci o maksimalnim, srednjim i minimalnim vodostajima za mjesece od travnja do rujna. Podzemna voda mjerena je u odsjecima5a i 9b na četiri dubine (PJ 1 – 0,5 m, PJ 2 – 1,5 m, PJ 3 – 2,5 m, PJ 4 – 7 m). Sušne godine i sušna razdoblja te kišne godine i kišna razdoblja utvrđena su metodom percentila i na osnovi Walterovih klimatskih dijagrama. Podaci o strukturnim čimbenicima, odnosno o strukturnim elementima šumskih sastojina prikupljeni su iz obrazaca O-2 Osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom „Zelenika“ (Anon. 1996, Anon. 2006) i to: starost sastojine (godine), broj stabala (N/ha), obrast, temeljnica (m2/ha), volumen sastojine (m3/ha) te godišnji tečajni prirast (m3/ha). Na osnovi podatka o šumskoj zajednici (obrazac O-2), sastojine su grupirane u tipove mikroreljefa: greda, niza i bara. Također, iz obrazaca O-2 Osnove gospodarenja, prikupljeni su i podaci o volumenu odumrlih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena na razini svih odsjeka gospodarske jedinice |