DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 111     <-- 111 -->        PDF

ha 1980. godine proglašen i posebni rezervat u moru. Voda u zaljevu je bogata planktonima, morskom florom i faunom te je prirodno mrjestilište za neke vrste riba. Značajno je uzgajalište školjaka.
Predsjednik buzetskog ogranka Čedomir Križmanić ispričao nam je jednu zanimljivost vezanu za buzetski ogranak. Upravo na mjesto gdje smo se sastali s domaćinima, pod starim hrastom meduncem, 1988. godine osnovano je Šumarsko društvo Buzet, te će ogranak sljedeće godine proslaviti 30 godina neprekidnog djelovanja. Još jedna specifičnost vezana uz ogranak je ta da je od osnutka imao samo dva predsjednika, prvoga mr. sc. Ivana Penteka (1988. – 2006.) i drugoga, trenutnog, Čedomira Križmanića (od 2006. godine).
Posljednja postaja našeg obilaska bio je grad Pazin, administrativno sjedište Istarske županije. Grad je smješten u središtu istarskog poluotoka. Najstariji dio grada, pazinski kaštel, nastao je na strmoj litici iznad ponora rječice Pazinčice u Pazinsku jamu. Jama se nalazi na granici sive i crvene Istre. Od 1964. godine proglašena je značajnim krajobrazom s dva fenomena zaštite: kanjonom i ponorom Pazinčice dužine oko 500 m i dubine oko 100 m te pazinskom jamom s podzemnom galerijom dužine 100 m i podzemnim jezerom dužine 80 m i dubine 13,5 m. Kanjon Pazinčice sa svojim nekadašnjim prirodnim nastavkom Limskom dragom predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri. Zbog kontakta nepropusnih flišnih i propusnih vapnenačkih slojeva prekinut je kontinuirani površinski tok, te je nastao Pazinski ponor. (Sl. 12).
Grad Pazin prvo spominjanje, kao Pazinska utvrda, bilježi 983. godine. U 12. stoljeću postao je središte Pazinske knežije koju u 14. stoljeću preuzimaju Habsburgovci. Od 1822. godine unutar Austrijskog carstva grad postaje središte Istarskog okruga. Druga polovica 19. stoljeća značajna je u razvoju grada koji se pretvara u središte hrvatskoga narodnog preporoda. U gradu su osnovane Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom, a te su institucije ukinute nakon Prvoga svjetskog rata okupacijom Istre od strane Italije. Nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu grad su zauzeli partizani i u njemu je donesena odluka o sjedinjenju Istre s maticom Hrvatskom, što je potvrđeno 1947. godine Pariškim mirovnim ugovorom. U šetnji gradom vidjeli smo Park istarskih velikana, crkvu Sv. Martina, dio starog kaštela s Etnografskim muzejom i Muzejom grada Pazina te kanjon Pazinčice s pazinskom jamom.
Osnovne podatke o šumariji iznio nam je upravitelj Krešimir Jakupak. (Sl. 13). Kako se Šumarija Pazin nalazi u središnjem dijelu Istre, graniči skoro sa svim šumarijama u sklopu UŠP Buzet (Buzet, Opatija-Matulji, Labin, Pula, Rovinj i Poreč) osim sa šumarijama Buje i Cres-Lošinj. U šumariji je zaposleno 11 radnika: upravitelj, revirnik, 3 čuvara šume, 5 šumskih radnika i blagajnik-administrator. Gospodari državnim šumama na 5.415 ha s obraslom površinom od 5.216 ha u dvije gospodarske jedinice Motovun i Planik. Kao i u Poreču i ovdje je također velika rascjepkanost odjela i odsjeka.
Uz gastronomsku ponudu na vidikovcu nasuprot grada završio je posjet Istri, te se srdačno zahvaljujemo svim članovima Ogranka Buzet i zaposlenicima UŠP Buzet koji su sudjelovali u uspješno organiziranoj prvoj ovogodišnjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva. (Foto. Oliver Vlainić)