DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 36     <-- 36 -->        PDF

za četinjače daju Schulp i dr. (2008) ta razlika još izraženija.Ukupna zaliha ugljika u šumskoj prostirci alepskog bora povećava se sa starošću sastojine (tablica 2). Zalihe ugljika od 21,4 ± 5,5 Mg C ha–1 u sastojinama AB150 (starosti 70–80 godina) u skladu su sa srednjim vrijednostima zaliha ugljika koje za šumsku prostirku europskih šuma navode De Vos i dr. (2012), a ona iznosi 21–23 Mg C ha–1. De Vos i Cools (2011) također navode da se zaliha ugljika u području Mediterana kreće u rasponu od 5 – 25 Mg C ha–1. Zaliha organskog ugljika u šumskoj prostirci starih šuma za umjereno topla, suha područja u rasponu je od 17,3 do 21,1 Mg C ha–1 (Penman i dr., 2003).
Regresijskim modelima definirana je povezanost debljine šumske prostirke i njene količine te zalihe ugljika. S obzirom da su razlike u gustoćama između OL te OF+OH pothorizonata velike, najbolje je koristiti zasebne regresijske modele za OL (tablica 3, modeli 1 i 2) i OF+OH (tablica 3, modeli 3 i 4) prilikom izračuna količine prostirke i zalihe ugljika, pa ih na kraju sumirati. Moguće je koristiti i regresijski model za izračun ukupne količine prostirke i ukupne zalihe ugljika u prostirci (tablica 3, modeli 5 i 6), ali tek za prostirke kod kojih je OF+OH deblji od 1 cm, odnosno kada je ukupna debljina prostirke iznad 2,5 cm. Primjenjivost regresijskih modela za ostale zajednice, kao i kulture alepskog bora, treba provjeriti.
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Iako se s gledišta šumskih požara prostirka promatra kao potencijalno gorivo, ne smije se zanemariti njena uloga i značaj u izmjeni tvari i energije, poglavito ugljika, u kontekstu aktualnih globalnih klimatskih promjena. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da sastojine alepskog bora vežu značajne količine ugljika u svojoj prostirci, no uvjeti i zakonitosti nisu još dovoljno proučeni. U prilog tome govore značajno veće debljine i količine šumske prostirke u sastojinama alepskog bora od onih do sada poznatih, pa je tako ispod stabala opsega 200–250 cm utvrđena srednja debljina prostirke od 9,0 cm i procijenjena količina od 94,3 Mg ha–1 sa zalihom ugljika od 37 Mg C ha–1. To upućuje na potrebu sustavnih istraživanja i upotpunjavanje dosadašnjih spoznaja.
Regresijskom analizom definirana je povezanost debljine šumske prostirke i njene količine, odnosno zalihe organskog ugljika te su dani regresijski modeli. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva i zaliha ugljika. Ove se informacije mogu koristiti u modelima za procjenu opasnosti od šumskih požara te modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, za modeliranje izravnih emisija ugljika tijekom požara te kvantificiranje zaliha ugljika. Inventarizacija šumskih goriva predstavlja osnovu za parametrizaciju i operativnu primjenu navedenih modela u Hrvatskoj.
LITERATURA
REFERENCES
Arianoutsou, M., Radea, C., 2000. Litter production and decomposition in Pinus halepensis forests. In: Ne’eman, G., Trabaud, L. (Eds.), Ecology, Biogeography and Management of Pinus halepensis and P. brutia Forest Ecosystems in the Mediterranean Basin. Backhuys Publishers, Leiden, The Netherlands, pp. 183–190.
Banwell, E.M., Varner, J.M., Knapp, E.E., Van Kirk, R.W., 2013. Spatial, seasonal, and diel forest floor moisture dynamics in Jeffrey pine–white fir forests of the Lake Tahoe Basin, USA. For. Ecol. Manage. 305, 11–20.
Barčić D., Ž. Španjol, R. Rosavec, 2011: Čimbenici utjecaja šumske prostirke na požare u šumskim ekosustavima, Vatrogastvo I upravljanje požarima, Vol. I, No. 1.
Bilandžija, J., 1992: Prorodno opterećenje sastojina alepskog, primorskog i crnog bora šumskim gorivima, Radovi, Vol. 27, Br.2, 105–113, Jastrebarsko.
Bilandžija, J., V. Lindić, 1993: Utjecaj strukture šumskog goriva na vjerojatnost pojave i razvoj požara u sastojinama alepskog bora (Influence of forest fuel structure on the fire probability and behaviour in Aleppo pine stands), Radovi, Vol. 28, Br. 1–2, 215–224, Jastrebarsko.
Brown, J. K., Oberheu, R. D. & Johnston, C. M., 1982: Handbook for Inventorying Surface Fuels and Biomass in the Interior West. General Technical Report INT – 129. Ogden, Utah: USDA Forest Service, Intermountain Forest and Range Experiment Station.
Brown, S., D. Shoch, T. Pearson, M. Delaney, 2004. Methods for Measuring and Monitoring Forestry Carbon Projects in California. Winrock International, for the California Energy Commission, PIER Energy–Related Environmental Research. 500–04–072F.
de Groot, W. J., J. M. Pritchard, T. J. Lynham, 2009: Forest floor fuel consumtion and carbon emissions in Canadian boreal forest fires, Can. J. For. Res. 39, p 367–382.
De Vos B., N. Cools, 2011: Forest floor and mineral SOC stocks in European forests: results from the 2004–2008 BioSoil survey, http://www.wsl.ch/fe/boden/projekte/cost–action/barcelona/DeVoos. pdf.
De Vos, B., N. Cools, H. Ilvesniemi, L. Vesterdal, E. Vanguelova, S. Carnicelli, 2012: Forest floor and mineral soil organic carbon stock in European forests: results from the 2004–2008 BioSoil survey, Monitoring European Forests, Detecting and Understanding changes, Abstracts of the ICP Forests Conference 2012, Warsaw, Poland.
FAO, 2006: Guidelines for soil description, Fourth edition, Rome.
French, N.H.F., W. J. de Groot,  L.K. Jenkins, B.M. Rogers, E. Alvarado, B. Amiro, B. de Jong, S. Goetz, E. Hoy, E. Hyer, R. Keane, B. E. Law, D. McKenzie, S.G. McNulty, R. Ottmar, D.R. Pérez‐Salicrup, J. Randerson, K.M. Robertson, M.Turetsky, 2011: Model comparisons for estimating carbon emissions from North American wildland fire, J. Geophys. Res., 116, G00K05, doi:10.1029/2010JG001469.
García–Plé, C., P. Vanrell, M. Morey, 1995: Litter fall and decomposition in a Pinus halepensis forest on Mallorca, Journal of Vegetation Science 6, 17–22, IAVS, Opulus Press Uppsala.