DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 49 <-- 49 --> PDF |
(slika 5). Istraživanje je provedeno u nizinskim i brežuljkastim šumama tih područja. Analiza obilježja mikoriznog korijenja iz tih nalazišta napravljena je u ekološkom laboratoriju Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u laboratoriju INA d.d. Zagreb. Rezultati RESULTS Prirodna rasprostranjenost tartufa u Hrvatskoj – Natural distribution of truffles in Croatia Prema dostupnoj literaturi poznato je da su tartufi u Hrvatskoj rasprostranjeni u kontinentalnom i primorskom području. U prošlosti tartufi su bili pronađeni u Motovunskoj šumi, u šumama oko Buzeta, Plovanije, Zagreba, Velike Gorice, na Kalniku, oko Siska, Sunje, Kutine, Lipovljana, Donjeg Miholjca, Petrijevaca i na poluotoku Pelješcu oko Bilopolja (slika 6a). U istraživanjima tartufa u Posavini i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pronađena su plodišta tartufa na svim lokacijama na kojima je vršeno traženje tartufa. Nova nalazišta tartufa koja su utvrđena bila su u šumama oko Bjelovara, Lipovljana, Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Vinkovaca i Vrbanje (slika 6b). Na svim lokalitetima na kojima su pronađeni tartufi utvrđena su plodišta nekoliko različitih vrsta tatrufa (slike 7 i 8). Ekološki problemi u staništima tartufa u Hrvatskoj – Ecological problems in truffle habitats in Croatia Razvoj šumskog drveća značajno ovisi o djelovanju ekoloških i bioloških čimbenika, koji utječu na fiziološke procese u drveću. Jedan od najvažnijih fizioloških procesa za šumsko drveće, pa i mikorizu, je upijanje hranjiva iz šumskog tla. Ono se ostvaruje pomoću korijenja šumskog drveća, ali značajnu ulogu u tom procesu imaju i mikroorganizmi, posebno simbiotski mikroorganizmi kao što su tartufi. Korijenje šumskog drveća i mikroorganizmi u površinskim slojevima tla su značajno utjecani brojnim nepovoljnim čimbenicima. Šumsko tlo predstavlja najvažniji dio šumskih staništa, iako i drugi ekološki čimbenici mogu imati značajnu ulogu za razvoj mikroorganizama, kao što su klima, reljef i voda (Bragato i sur., 2004). U šumama se pojavljuju sve veći poremećaji biološke i ekološke ravnoteže (štetnici, promjena prirodnosti zajednica, vremenske nepogode, onečišćenje zraka, vode i tla, promjene prirodnih ekoloških čimbenika i dr.). Svi ti čimbenici nepovoljno utječu na stanje stabala pa time i na stanje simbioze na korijenu šumskog drveća. Najvažniji nepovoljni čimbenici za šumsko drveće i za tartufe su ekološki (vremenske nepogode, suša, mraz, poplave, oluje, tuča) i biološki (kukci, biljne bolesti, divljač, domaće životinje i antropogeni utjecaji). Antropogeni utjecaji dovode do promjene prirodnosti šumskih zajednica, promjene |