DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 53 <-- 53 --> PDF |
NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA RECORD OF ALIEN Cinara (Cinara) cedri, (HEMIPTERA; APHIDIDAE) IN ISTRIA, CROATIA Nediljko Landeka, Martina Podnar Sažetak Lisna uš Cinara cedri strana vrsta hrvatske apidofaune, zabilježena je na području Pule (Istra, Hrvatska) na libanonskom cedru (Cedrus libani). Uz morfološku, provedena je i molekularna identifikacija vrste. Standardizirani fragment mitohondrijskog gena za podjedinicu I citokrom c oksidaze (tzv. DNA barkod regija) korišten je kao molekularni biljeg. Monitoringom u razdoblju od 2013. do 2015. godine nisu utvrđene populacije ove vrste na širem području niti povećana brojnost na istoj lokaciji. Ključne riječi: Aphididae, Cinara cedri, Pula, Hrvatska, strana vrsta, DNA barkodiranje UVOD INTRODUCTION Od 4700 vrsta lisnih uši (Hemiptera: Aphididae), koliko ih je otprilike poznato, jedna trećina živi na području Europe među kojima su i mnoge strane (Coeur d’acier i dr. 2010). Nedavni podaci za područje Hrvatske navode 14 vrsta (Matošević i Pajač Živković 2013). Iako rod Cinara čine 222 vrste i drugi je najbrojniji rod iz porodice Aphididae, veći dio čine vrste koje ne žive u Europi. Samo su tri vrste do sada zabilježene u Europi kao strane vrste, od kojih Cinara laportei (Remaudière, 1954) i Cinara cedri (Mimeur, 1936) dolaze iz Sjeverne Afrike, a Cinara curvipes (Patch, 1912) iz Sjeverne Amerike. Teško je utvrditi da li su vrste C. laportei i C. cedri pristigle s biljkom domaćinom koja se nasađuje na području Europe ili su možda došla vjetrom ili zračnim strujama, ali se zna da su ograničene na cedar, najčešće u parkovima i vrtovima (Coeur d’acier i dr. 2010). Za razliku od njih C. curvipes napada i druge vrste crnogorice, pa joj domaćin mogu biti i autohtone vrste (Abies, Picea, Tsuga, Pinus) (Scheurer i Binazzi 2004). Za vrstu C. cedri poznato je da je prisutna u Alžiru, Argentini, Belgiji, Danskoj, Engleskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Izraelu, Italiji, Libanonu, Maroku, Srbiji, Crnoj Gori, Španjolskoj, Švedskoj, Siriji, Cipru i Kini (Aytar 2006; Yu i Wang 2014; Binazzi i dr. 2015). Napada vrste Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carr., Cedrus brevifolia Elwes et Henry, libanonski cedar, Cedrus libani A. Rich, Cedrus deodara Roxb. ex D. Don i Pinus sp. Živi u kompaktnim kolonijama na koju se naseljavaju gljivice čađavice, jer izlučuje slatku i ljepljivu mednu rosu. Tijekom velikog porasta brojnosti može izazvati i opadanje grančice cedra te uzrokovati štete na plantažama cedra, što je zabilježeno za područja južne Francuske (Fabre i dr. 1988) i Turske (Aytar 2006). Iako se vrsta C. cedri navodi na popisu stranih fitofagnih vrsta na drvenastom bilju u Hrvatskoj (Matošević i Pajač Živković 2013), daljnjim pregledom |