DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 57     <-- 57 -->        PDF

 Ako uzmemo u obzir prisutnost u susjednim zemljama kao što su Italija, Mađarska, Srbija i Crna Gora (Aytar i dr. 2006), sa sličnim klimatskim prilikama, realno je očekivati pojavnost ove vrste i u drugim dijelovima Hrvatske. Kako se u zemljama u kojima je prisutna ne bilježe velike štete (Binazzi i dr. 2015) za očekivati je se da ni u Hrvatskoj njena prisutnost neće imati veliki utjecaj na zasađene populacije cedra. Teško je pretpostaviti kada je vrsta C. cedri došla u Hrvatsku, jer se tek kod njene masovnije pojavnosti može lako detektirati. Smatra se da se u prosjeku 3 – 5 godina nakon unosa nove vrste u Hrvatsku ona i otkrije (Matošević i Pajač Živković 2013).
U uzorku sa mjesta prvog nalaza (29. 10. 2015.) nisu pronađeni tragovi C. cedri, ali su pronađeni ostaci harlekinske božje ovčice, H. axyridis, invazivne vrste božje ovčice koja se posljednjih godina raširila na području Hrvatske, a poznata je kao izvrstan predator biljnih ušiju (Mičetić Stanković i dr. 2011). Kako su populacije harlekinske božje ovčice, H. axyridis, na području Istarske županije zadnjih godina u porastu (Landeka i dr. 2016) izvjestan je i njen predatorski utjecaj na populaciju C. cedri. Takav utjecaj je već opisan na srodnu alohtonu vrstu C. curvipes na području Turske (Görür i dr. 2015).
Precizna determinacija lisnih uši na temelju morfoloških značajki izuzetno je zahtjevna, jer je otežava vrlo velika morfološka sličnost brojnih vrsta, kao i visok unutarvrsni varijabilitet (Coeur d’acier i dr. 2014). S druge strane, molekularna metodologija „DNA barkodiranja“ (Hebert i dr. 2003) pokazala se kao izuzetno koristan alat za determinaciju morfološki sličnih europskih vrsta porodice Aphididae (Coeur d’acier i dr. 2014). Genetičke udaljenosti, kao i rezultati filogenetske analize te identifikacija putem BOLD platforme snažno podržavaju morfološku identifikaciju nepoznatih uzoraka iz Pule kao vrstu C. cedri. Grupiranje s ostalim uzorcima te vrste izvrsno je podržano u filogenetskom stablu, a genetičke udaljenosti od 0,0 – 1,6 % nalaze se unutar raspona intraspecifičnih genetičkih udaljenosti zabilježenih u studiji DNA barkodiranja europskih afida (Coeur d’acier i dr. 2014). Ipak, treba naglasiti da je zabilježeno preklapanje u vrijednostima intra- i interspecifičnih genetičkih udaljenosti, kako unutar europskih afida (Coeur d’acier i dr. 2014), tako i za neke vrste roda Cinara analizirane u radu od Jousselin i dr. (2013). Iako interspecifične genetičke udaljenosti u tom istraživanju uglavnom premašuju iznos od 2 %, te time i maksimalnu genetičku udaljenost uočenu između uzorka iz Pule i ostalih jedinki vrste C. cedri, genetičke udaljenosti između pojedinih parova distinktnih vrsta roda Cinara su manje, primjerice, C. anelia i C. moketa (0,0 – 1,1 %), C. anelia i C. wahtolca (1,4 – 1,5%), C. moketa i C. wahtolca (0,8 – 1,5 %), C. apini i C. moketa (0,2 – 1,5 %), C. contortae i C. medispinosa (0,0 – 0,2 %), C. contorate i C. murrayanae (0,0 – 2,8), no prema autorima, u većini tih slučajeva se vrlo vjerojatno radi o pogrešnoj identifikaciji uzorka.
Veće genetičke udaljenosti između uzoraka iz Pule i kineskog uzorka s jedne strane, te uzoraka C. cedri iz Francuske, Sicilije i SAD-a s druge (dvije podgrupe unutar C. cedri grupe, Slika 4b), u odnosu na male genetičke udaljenosti unutar podgrupa, može se objasniti postojanjem dvije filogeografske linije iste vrste. Ipak, mogućnost da te dvije linije predstavljaju kompleks kriptičnih vrsta, ne može se u potpunosti odbaciti.
Uz ovu vrstu, i slične vrste Aphididae kao što su C. laportei i C. curvipes, s obzirom na klimatske uvjete zemalja u kojima je do sada zabilježena i prisutnost biljke domaćina možemo očekivati u Hrvatskoj. Razlog tome su trgovina sadnicama ukrasnog drveća uslijed širenja tržišta i opće globalizacije, kao i mogućnost prijenosa vjetrom (Coeur d’acier i dr. 2010). Prisutnost u susjednim zemljama vrste C. curvipes predstavlja dodatni rizik od ulaska, jer možemo očekivati unos iz Slovenije, Mađarske i Srbije (Hałaj i dr. 2015). Cinara curvipes bira više vrsta domaćina, pa osim cedrova napada i više vrsta jele (Abies grandis, Abies concolor, Abies koreana i Abies alba), smreki (Picea omorica, Picea pungens) i kanadsku čugu (Tsuga canadensis) (Jurc i dr. 2009), pa je time i njena prisutnost od većeg značenja.
Iz istraživanja je razvidno da se kod nas mogu sresti i nove vrste iz porodice Aphididae. Uz C. cedri moguć je ulaz i još nekih sličnih vrsta koje zbog prelaska na druge biljke domaćine mogu imati i značajni učinak na njih. Stoga je ubuduće potrebno obratiti veću pozornost na ovu, kod nas malo istraživanu skupinu kukaca.
LITERATURA
REFERENCES
Aytar, F., 2006: Geographical distribution of Cinara cedri, Cinara (Cedrobium) laportei (Homo.; Aphididae) and newly discovered a parasitoid of Cinara cedri, Pauesia (Pauesia) anatolica (Hym.; Braconidae) in Turkey. VIII. European Congress of Entomology, on September 17-22, Supplementary Abstract Book-2, PVPP-77 (Poster Number) Poster Presentation, p.27, Izmir, Turkey
Binazzi, F., Sabbatini, Peverieri, G., Roversi, P., 2015: First record in Cyprus of Cinara (cinara) cedri Mimeur (Aphididae Lachninae) on Cedrus brevifolia (Hooker fil.) Henry, Redia J Zool, 98: 151-154.
Blackman, R. L. and V. F. Eastop. 2006. Aphids on the world’s herbaceous plants and shrubs. 2 Vols. John Wiley & Sons Ltd., England. 1439 pp.Coeur d’acier A, Pérez Hidalgo, N., Petrović-Obradović, O., 2010: Aphids (Hemiptera, Aphididae) Chapter 9.2. Alien terrestrial arthropods of Europe, BioRisk, 4: 435–474.
Coeur d’acier, A., Cruaud, A., Artige, E., Genson, G., Clamens, A-L., Pierre, E., Hudaverdian, S., Simon, J-C.,Jousselin, E., Rasplus J-Y., 2014: DNA Barcoding and the Associated PhylAphidB@se Website for the Identification of European Aphids (Insecta: Hemiptera: Aphididae), Plos One, 9 (6), e97620.
Fabre, J.P., 1976: Sur la présence en France de Cinara cedri (Mimeur) puceron nuisible au cédre, Comptes-Rendus de l’ Académie d’Agriculture de France Juin 1976: 771–775.