DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 60     <-- 60 -->        PDF

dobivene na temelju procjene općekorisnih funkcija šuma prema programu gospodarenja za PŠM, zatim na temelju procjene općekorisnih funkcija mediteranskih šuma i na temelju godišnjeg iznosa naknade za općekorisne funkcije šuma. Procjene su iznosile od 200 kn do 402.000 kn po ha godišnje. Procjene novčanih vrijednosti usluga ekosustava, pa tako i šumskih ekosustava, imaju važnu ulogu u planovima zaštite, upravljanja i gospodarenja ekosustavima, kao i pri smanjivanju nepovoljnih ljudskih utjecaja na ekosustave i njihove usluge o kojima ovisi blagostanje sadašnjih i budućih generacija.
Ključne riječi: usluge šumskih ekosustava, općekorisne funkcije šuma, Park šuma Marjan, procjene usluga ekosustava
UVOD
INTRODUCTION
Čovjek je nakon dugog iskustva primanja koristi od različitih ekosustava i u vrijeme kada je biološka raznolikost na Zemlji sve više ugrožena, došao do spoznaja o značaju i vrijednostima svih ekosustava na Zemlji te potrebi njihovog pravilnog tretiranja, očuvanja i unaprjeđenja (Millennium Ecosystem Assessment, 2003). Vrijednosti ekosustava u novije vrijeme se nastoje utvrditi na temelju usluga koje oni pružaju čovjeku i drugim organizmima (Costanza et al. 1997). Čine se veliki napori kako bi se novčano vrednovale netržišne vrijednosti prirode i koristi od ekosustava (Boyd i Banzhaf, 2007; Brouwer et al., 2013). Tako je procijenjena usluga oprašivanja biljaka pomoću kukaca u EU na oko 15 milijardi EUR-a godišnje, jer oko 80% usjeva u EU ovisi o oprašivanju i nestankom kukaca koji vrše oprašivanje izostao bi urod usjeva u tom iznosu (European Commission, 2011).
Čovjek procjenjuje vrijednosti ekosustava na temelju svog subjektivnog znanja i iskustva, iako je to znanje i iskustvo često skromno, pa čak i iracionalno (Dwyer et al., 1992). Općenito vrijednost je izraz ljudske želje i potrebe za jednom stvari u odnosu na drugu. Prema Spinosi „želimo ništa jer je to dobro, a to je dobro samo zato jer mi to želimo“ (Jellesmark Thorsen et al., 2014). Vrijednost je subjektivno ljudsko iskustvo. Vrijednost prirode odnosno svega na Zemlji što nastaje samo po sebi treba promatrati u kontekstu života na Zemlji. Prema ljudskom iskustvu život je najveća vrijednost u Kozmosu. Bez života čovjek ne bi mogao spoznati sebe i prirodu koja ga okružuje.
Funkcije nekog sustava odnose se na njegovu namjenu i svrhu, a usluge na točno određenu korist. Funkcije sustava predstavljaju cilj funkcioniranja nekog sustava (npr. pružanje rekreacije u rekreacijskom centru), dok se usluge sustava odnose na ono što je napravljeno funkcioniranjem sustava, odnosno kvantitativni iskaz određene funkcije (npr. određeni broj sati različitih oblika rekreacije u rekreacijskom centru). Usluge ekosustava su vrijednosti prirode koje organizmima omogućavaju život. Usluge šumskih ekosustava i funkcije šuma često se koriste u istom značenju, iako se djelomično razlikuju. Funkcija ili namjena šume može biti proizvodnja drvne tvari ili za odmor i rekreaciju, dok je usluga šumskog ekosustava količina proizvedene drvne tvari ili prostor u šumi gdje se odvija rekreacija. Funkcije šuma se odnose na namjenu i svrhu šuma, a usluge šumskih ekosustava su posljedice i rezultati funkcija šuma, odnosno koristi od ekosustava i svih njegovih komponenti za čovjeka i okoliš. Ljudi su oduvijek prepoznavali značaj funkcija šuma i usluga šumskih ekosustava. Stari Grci su znali o značaju očuvanja tla, odnosno o nepovoljnom utjecaju uništavanja šuma na tlo (Fisher et al., 2009). Alpsko stanovništvo je još prije nekoliko stoljeća spoznalo značenje šuma u zaštiti od erozije, bujica i lavina. Općenito šume imaju tri glavne funkcije: stvaranje drvne tvari, stvaranje drugih šumskih dobara (nedrvni proizvodi) i netržišne funkcije ili općekorisne funkcije šuma. Tako su npr. funkcije šuma na području Splita proizvodnja drvne tvari, proizvodnja drugih šumskih dobara i pružanje drugih koristi za čovjeka, dok su usluge šumskih ekosustava na području Splita godišnja količina proizvedene drvne tvari, godišnja količina proizvedenih drugih šumskih dobara te druge koristi od šuma za čovjeka. Koncept funkcija šuma i njihovog vrednovanja potječe od sredine 60-ih godina 20. stoljeća, dok se pojam usluge ekosustava pojavljuje početkom 80-ih godina 20. stoljeća. Pojam usluga dolazi od riječi sluga, a označava skup radnji nekoga ili nečega koje su usmjerene na zadovoljenje potreba drugoga u ekosustavu. Usluge su skup određenih procesa za postizanje određenih koristi. U svakodnevnom životu koristimo brojne usluge: prijevozne, obrazovne, rekreacijske, trgovačke i dr. Kod tih usluga je jasno, tko daje uslugu, što ona predstavlja, čemu ona koristi i zašto se plaća naknada za tu uslugu. Međutim, kod usluga ekosustava nije sve tako jasno. U novije vrijeme broj znanstvenih radova o uslugama ekosustava raste eksponencijalno (The Economics of Ecosystems and Biodiversity, 2010, Forest Europe Ministerial Conference on the Protection of Forests in Europe, 2014). Usluge ekosustava su koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava, kao što su hrana, voda, drvo, odmor, duhovne koristi i dr. Usluge ekosustava su procesi i stanja pomoću kojih ekosustavi i organizmi u njima svojim funkcioniranjem omogućavaju određene izravne i neizravne koristi za život na Zemlji.