DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Žarko Tomasić, dipl. ing., Hrvatski svjetski kongres, dopredsjednik za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo – „Inženjeri hrvatske dijaspore, dodana vrijednost gospodarstvu“.
Akademkinja Milena Žic Fuchs – „Znanost i obrazovanje za budućnost“.
Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić – Zaključci okruglog stola „Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji“.
U šumskim ekosustavima postoji stalno kruženje tvari i energije, između svih komponenti ekosustava (proizvođača, potrošača i razgrađivača), što omogućuje optimalno funkcioniranje. To je težnja koncepta kružnoga gospodarstva. Najbolji primjer su šume u Hrvatskoj kojima se gospodari po prirodnim načelima.
Šumski ekosustavi svojim funkcioniranjem pročišćavaju zrak, vodu, tlo i pružaju brojne druge koristi i usluge koje pridonose ukupnom gospodarstvu i povećanju blagostanja ljudi.
U Hrvatskoj se na temelju naknade za usluge šumskih ekosustava (OKFŠ) prikupi godišnje oko 400 milijuna kuna. Budući da je površina šuma u Hrvatskoj oko 2 milijuna hektara, naknada za OKFŠ je oko 200 kn po hektaru godišnje odnosno oko 17 kn po hektaru šume mjesečno za preko 50 usluga ekosustava, odnosno oko 0,34 kn mjesečno za pojedinu uslugu šumskih ekosustava po hektaru šume (npr. zaštitu od erozije, očuvanje staništa, stvaranje kisika, asimilaciju CO2 i dr.).
Brojke jasno pokazuju da nema mjesta smanjenju naknade za usluge šumskih ekosustava, nego bi ju trebalo povećati kako bi se moglo popraviti stanje šuma i pružanje brojnih usluga šumskih ekosustava koje su važne za kružno gospodarstvo.
Incidencija pojave debalansa (ili nepostojanih, ekstremnih stanja) u kontinuumu bioloških procesa u šumama Hrvatske se pojačava (od prirodnih do antropogenih) što ima za posljedicu neravnomjernost dostupnosti šumskih resursa u vremenu, količinama i kvaliteti.
Tromost operativnog šumarskog sustava „sputanog“ kompleksnom i neelastičnom legislativom (Zakon o šumama, pravilnici koji reguliraju primjenu zaštitnih sredstava, certifikacija šuma, praksa prodaje drvne sirovine, licitacije, rokovi, žalbe i sl.) dodatno otežava ionako složene uvjete u kojima se nastoji potrajno gospodariti šumskim resursima.
Prilikom promišljanja i donošenja zakonodavnih propisa, strateških i operativnih odluka treba snažnije uključiti šumarsku i drvnotehnološku struku te uvažavati njezino mišljenje i stavove.
Šume i šumsko zemljište treba zaštititi kao resurs od općeg dobra.
Ako Hrvatske šume d.o.o. budu nastojale udovoljiti izuzetno velikoj potražnji za drvnom sirovinom može se narušiti održivo gospodarenje hrvatskim šumama.
Nužno je promijeniti paradigmu da je profitabilnije izvoziti trupce i piljenu građu, nego uz korištenje znanja razviti i izvoziti nove proizvode s dodanom vrijednošću.
Treba razvijati svijest o vrijednosti i načinu korištenja šumskih resursa primjenom koncepta kružnog gospodarstva.