DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Damir Delač
Okrugli stol „ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE  I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI“
održan je 27. veljače 2017. godine u HIS-u, Berislavićeva 6, Zagreb
Razvoj tehnologije i gospodarstva Hrvatske jako ovisi o utjecaju inženjera na stvaranje znanstvenoga, stručnoga, javnoga i službenog stajališta o bitnim tehničkim, ekonomskim, proizvodnim i drugim pitanjima koja utječu na razvoj tehnologije, gospodarstva i poboljšanje kvalitete života. Hrvatski inženjerski savez (HIS) je u prioritete svoga djelovanja uvrstio poticanje i podupiranje članica u nastojanjima da se taj potrebni utjecaj inženjerskih struka što prije ostvari. Hrvatski inženjerski savez nastojat će pridonijeti iznalaženju najboljih smjerova gospodarenja našim blagom – hrvatskim šumama, u svom je pozdravnom govoru naglasila predsjednica HIS-a prof. dr. sc. Vjera Krstelj.
Ovaj Okrugli stol napravljen je u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim šumarskim društvom, članicom HIS-a. Odabrana je tema, Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji. Puno puta smo čuli kako su hrvatske šume najveće prirodno bogatstvo kojim raspolažemo. No, postavlja se pitanje kako i koliko doista raspolažemo tim blagom. Kružna ekonomija je novi koncept suvremene ekonomije za pametan, održiv i uključiv rast. Temeljne postavke takvog sustava obilježava težnja prema učinkovitom korištenju, oporabi, recikliranju i ponovnom korištenju resursa, kako bi se ograničili negativni ekološki otisci europskog gospodarstva i ostvario gospodarski rast. Čvrsto smo uvjereni da kompetentni stručnjaci iz područja drvne tehnologije i šumarstva mogu svojim promišljanjima dati jasne smjernice kako da ove gospodarske grane aktivno pridonesu ostvarenju kružne ekonomije i održivoga rasta hrvatskoga, ali i europskoga gospodarstva, rekla je moderatorica prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić.
Plodovi primjene koncepta kružne ekonomije
učinkovito korištenje šumskih resursa
povećanje broja zaposlenih u sektoru
povećanje prihoda
energetska neovisnost sektora
razvoj ruralnih sredina
smanjenje emisije ugljičnog dioksida
povećanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Vizija sektora prerade drva i proizvodnje namještaja 2020. prema Nacrtu Strategije razvoja
„Prerada drva i proizvodnja namještaja primjenjuju napredne tehnologije uz podjelu rada i energetsku neovisnost, proizvode konkurentne nove i inovativne proizvode visoke dodane vrijednosti prilagođene zahtjevima tržišta, uz poštivanje održivosti sirovinskog resursa.”
Kako bi se vizija sektora potpunije uklapala u model kružnog gospodarstva, nužno je ojačati razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja u ruralnim sredinama i povećanje zapošljivosti i opstanka stanovništva u tim sredinama bogatim šumskim resursima, te ojačati utjecaj sektora kroz suradnju s lokalnom samoupravom na povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora u javnim objektima i kućanstvima.
Predavanja su iznijeli:
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Općekorisne funkcije i usluge šumskih ekosustava u kontekstu kružne ekonomije”

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Aktualni problemi u šumama Hrvatske“
Drago Biondić, dipl. ing., bi connect d.o.o., Raspolaganje drvnom sirovinom – „Prokletstvo resursa” u suprotnosti i Drvno logistički centri u funkciji kružne ekonomije.
Oliver Vlainić, dipl. ing., „Hrvatsko šumarsko društvo-utjecaj na javne politike”.
Svoje tvrtke su predstavili: Mr. sc. Vlatka Žmire, Spin Valis grupa, Dr. sc. Josip Faletar, Spačva d.o.o. i Dr. sc. Dominik Poljak, Drvodjelac d.o.o.
Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Strateške odrednice razvoja prerade drva i proizvodnje namješta”.
Mr. sc. Josip Dundović, „Uloga bioenergije u Europi nakon Pariškog sporazuma-COP 21 Pariz”, Gradečka deklaracija.
Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA
Branko Meštrić
U izdanju Hinus d.o.o., izdavaču pretežno znanstvenih i poučnih izdanja izašla je knjiga koja najprije, po riječima autora, ne želi biti znanstvenog karaktera, nije ni botanička, ni fotografska, a svakako nije ni planinarska pa ni šumarska. Međutim, već svojim naslovom doimlje se zanimljivom šumarskoj javnosti, odnosno čitateljima našeg lista koji se malo više zanimaju za botaniku. Svojim sadržajem ovaj prvi dojam potvrđuje i može se zaključiti da se svakako radi o zanimljivom izdanju koje je, objektivno, sve gore navedeno, a potom i još ponešto.
Bilje hrvatskih gora i planina autorskog dvojca Hrvoja i Vide Zrnčić nije mala knjiga. U formatu 15x21 cm i sa 316 stranica finoga papira i 680 g nije to ni fizički, a važnije je da nipošto nije mala po sadržaju. Samo okupiti na jednom mjestu 145 biljnih vrsta (autori govore svojti, vjerojatno zbog nekoliko varijeteta) pa sve to obraditi vrlo stručno i ujednačeno, pa i znanstveno, a potom i ilustrirati sa 327 vrhunskih fotografija, već to je velika stvar.
U pokušaju da nekamo smjeste svoje čedo, autori već u uvodu inzistiraju da ona nema pretenzija biti znanstvena, zaklinju se da će izbjegavati strogo stručnu terminologiju. Sve to da bi je promovirali kao (malo veći) priručnik namijenjen širokoj publici - planinarima, turistima, izletnicima. Tako je to zacrtano u uvodnom pripomenku kojim knjiga započinje, no odmah iza toga je sadržaj u čijoj obradi je korišten vrhunski znanstveni instrumentarij, uključujući provjeru svih navoda u dobro dokumentiranim izvorima