DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Aktualni problemi u šumama Hrvatske“ Drago Biondić, dipl. ing., bi connect d.o.o., Raspolaganje drvnom sirovinom – „Prokletstvo resursa” u suprotnosti i Drvno logistički centri u funkciji kružne ekonomije. Oliver Vlainić, dipl. ing., „Hrvatsko šumarsko društvo-utjecaj na javne politike”. Svoje tvrtke su predstavili: Mr. sc. Vlatka Žmire, Spin Valis grupa, Dr. sc. Josip Faletar, Spačva d.o.o. i Dr. sc. Dominik Poljak, Drvodjelac d.o.o. Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Strateške odrednice razvoja prerade drva i proizvodnje namješta”. Mr. sc. Josip Dundović, „Uloga bioenergije u Europi nakon Pariškog sporazuma-COP 21 Pariz”, Gradečka deklaracija. Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA Branko Meštrić U izdanju Hinus d.o.o., izdavaču pretežno znanstvenih i poučnih izdanja izašla je knjiga koja najprije, po riječima autora, ne želi biti znanstvenog karaktera, nije ni botanička, ni fotografska, a svakako nije ni planinarska pa ni šumarska. Međutim, već svojim naslovom doimlje se zanimljivom šumarskoj javnosti, odnosno čitateljima našeg lista koji se malo više zanimaju za botaniku. Svojim sadržajem ovaj prvi dojam potvrđuje i može se zaključiti da se svakako radi o zanimljivom izdanju koje je, objektivno, sve gore navedeno, a potom i još ponešto. Bilje hrvatskih gora i planina autorskog dvojca Hrvoja i Vide Zrnčić nije mala knjiga. U formatu 15x21 cm i sa 316 stranica finoga papira i 680 g nije to ni fizički, a važnije je da nipošto nije mala po sadržaju. Samo okupiti na jednom mjestu 145 biljnih vrsta (autori govore svojti, vjerojatno zbog nekoliko varijeteta) pa sve to obraditi vrlo stručno i ujednačeno, pa i znanstveno, a potom i ilustrirati sa 327 vrhunskih fotografija, već to je velika stvar. U pokušaju da nekamo smjeste svoje čedo, autori već u uvodu inzistiraju da ona nema pretenzija biti znanstvena, zaklinju se da će izbjegavati strogo stručnu terminologiju. Sve to da bi je promovirali kao (malo veći) priručnik namijenjen širokoj publici - planinarima, turistima, izletnicima. Tako je to zacrtano u uvodnom pripomenku kojim knjiga započinje, no odmah iza toga je sadržaj u čijoj obradi je korišten vrhunski znanstveni instrumentarij, uključujući provjeru svih navoda u dobro dokumentiranim izvorima |