DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 84     <-- 84 -->        PDF

SCOLA DEI BOSCHERI – ŠTO JE TO?
Petar Milat Panža
1/ Šumarska škola ili Bratovština drvosječa?
Prikupljajući građu za Rječnik govora Blata na Korčuli, što ga je sredinom 2015. godine objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, konzultirao sam brojne stručne radove, pročitao mnoge uratke lokalnih pučkih pjesnika koji su u stihovima opisivali opća i lokalna zbivanja, pregledao sam nekoliko privatnih arhiva osoba koje su mi ih ljubazno stavile na raspolaganje, izravno ili posredstvom Samostana sestara Družbe kćeri milosrđa TSR svetog Franje iz Blata, sve u potrazi za pisanim izvorima, gdje sam opravdano očekivao naći stare blatske riječi kojih više nema u uporabi, te prikladne izvorne rečenične primjere, kako bi Rječnik bio što potpuniji. U tom sam traganju naišao i na podatak da je u srednjem vijeku u Blatu osnovana jedna laička korporacija, pa sam pod natuknicom bratovština naveo sljedeće: ‘pojmovima bratovština / skula označavane su i profesionalne udruge iz kojih su nastali cehovi. Jedna takva Bratovština drvosječa – Scuola dei boscheri – osnovana je u Blatu 1646. godine’.
Međutim, na internetskoj stranici Srednje škole Blato, u rubrici Povijest škole, u članku „Početak izgradnje školske zgrade 1930. godine“ stoji zanimljiva tvrdnja:
‘Uz ovaj početak bitno je naglasiti i detalj objavljen prilikom proslave stote obljetnice Šumarskog fakulteta u Zagrebu koji glasi: U vremenu donošenja značajnih agrarnih zakona u 17. st. već djeluje prva šumarska škola, koju je 1646. g. osnovao generalni providur L. Foskulo u Blatu na Korčuli’.
Navedeni podatak o navodnoj prvoj šumarskoj školi u Blatu na Korčuli iz 1646. godine preuzet je iz druge (urednik Slavko Matić) od četiriju knjiga koje kao skupno izdanje čine monografiju objavljenu povodom 100-te obljetnice Šumarskog fakulteta u Zagrebu godine 1998., pod nazivom ‘Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj’ 1898. – 1998., iz dijela koji nosi naslov ‘Hrvatsko šumarstvo u XIX i XX stoljeću’. U dijelu s podnaslovom ‘Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX stoljeća’, u odjeljku pod naslovom ‘Prvi najvažniji pisani dokumenti o hrvatskom šumarstvu’, na strani 10. šumarska se škola u Blatu spominje drugi put. Naime, isti podatak o navodnoj šumarskoj školi u Blatu na Korčuli, osnovanoj 1646., odnosno o prvom naukovanju o šumarstvu, prije toga je naveden u uvodu prve knjige monografije pod nazivom ‘Šumarska nastava 1860. – 1898. na Kraljevskome gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima’ (urednik Šime Meštrović), a kao izvor ovoga podatka navedeno je Milković, 1996. Nadalje, u prikazu prve knjige monografije iz pera Šime Meštrovića u Šumarskom listu 1-2, 1999. godine, stoji:..., ali ukazat ću na postojanje šumarske škole koju je osnovao generalni providur za drvo u Blatu na Korčuli 1646. godine. Nemamo podataka o programu te škole, ali sama činjenica njenog postojanja prije 352 godine dovoljno govori o napretku šumarske struke i značenju koju čovjek poklanja šumi.’
Što je Generalni providur za Dalmaciju i Albaniju (a ne za drvo!) Leonardo Foscolo u stvari osnovao?
Dana 11. kolovoza 1646. godine Generalni providur za Dalmaciju i Albaniju Leonardo Foscolo, sa sjedištem u Zadru, naredio je osnivanje Scole dei boscheri. U Foscolovoj naredbi pojavljuju se riječi Scola (mletački) i Scuola (talijanski). No, to poznavatelja talijanskog jezika i mletačkog narječja ne bi smjelo zbunjivati, jer obje riječi znače isto, u doslovnom i prenesenom značenju.
Što je Scola dei boscheri?
To je Ceh, ‘skula’ ili bratovština drvosječa, a ne šumarska škola! Očito je netko riječ scola / scuola preveo kao škola, misleći pritom na pedagošku obrazovnu ustanovu, ne vodeći računa da se Foscolova odluka o osnivanju ove ‘skule’ odnosi na sječu drva, a ne na obrazovanje šumara!
Scola, kako stoji u tekstu Foscolove odluke, ili Scuola kako piše na lijevoj margini izvornika, jedan je od nekoliko naziva obrtnih korporacija ili cehova u talijanskom jeziku i njegovim narječjima. Prvotni naziv ceha je bio Arte, a to, između ostalog, znači zanat, obrt, ceh, esnaf. Ostali nazivi su Confraternità, Fraternità (‘Scuole o Confraternite e fraternite o Compagnie laicali, sono particolari congregazioni o unioni di persone divote, sotto l’invocazione di qualche Santo Tutelare’, Giuseppe Boerio, Dizionario del dialetto veneziano, Venezia 1856., str. 629; Skule, Bratstva ili Laička društva su posebne zajednice ili udruge pobožnih osoba pod zaštitom kojega sveca zaštitnika, G.B, Rječnik mletačkog narječja), što znači bratstvo, te Scola / Scuola, pa je taj naziv ‘prevoditelja’ doveo u zabludu, koju zabludu su demantirali mnogi ugledni znanstvenici prije više od pola stoljeća: 1646. godine u Blatu na Korčuli nije osnovana šumarska škola, već korporacija, ceh, po mletačkom Scola ili Scuola, po talijanskom Scuola, u blatskom narječju Skula, stručno Bratovština drvosječa!

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Na tu zabludu je ukazao Blaćanin Ante Marinović, Blaćanima poznat pod nadimkom Drage Bršćan, hrvatski pravni povjesničar, još davne 1972. godine u 10. knjizi Pomorskog zbornika, u članku „Pogled u gospodarsko – društveno stanje otoka Korčule sredinom i u drugoj polovici XVIII st.“. Marinović pritom navodi da je tu netočnu vijest bio objavio neki naš novinar u jednom dnevnom listu, ne navodeći pojedinosti.
Međutim i prije Marinovića u stručnoj šumarskoj literaturi bilo je napisa na tu temu. O tome je pisao Dušan Jedlowski godine 1965. u Šumarskom listu 89 (3-4), str. 159 – 164, u članku „Dokumenti iz 1646. i 1681. o prvoj korporaciji korisnika drva u Blatu na Korčuli“, u vrijeme dok je bio zaposlen u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Jedlowski riječ boscheri prevodi kao korisnici drva. S obzirom na sadržaj Foscolove naredbe prednost valja dati prijevodu drvosječa, jer u Foscolovoj naredbi izrijekom piše... ‘tagliar legni et legnami’..., dakle...’sjeći drvo za ogrjev i građu’, pa lik drvosječa potpunije određuje smisao Foscolove odluke. Ipak, pojam drvosječa uključuje ne samo onoga koji je osobno sjekao drvo, već i onoga koji se bavio drvom, a samu sječu je za njega obavljao, primjerice, plaćeni radnik. Naime, u Bratovštinu su se morali upisati i plemići koji su se htjeli baviti sječom drva, a nisu nužno i sami bili drvosječe!! Naposljetku, i stolari, tesari, bačvari su korisnici drva, a nisu nužno i drvosječe! Ove potonje Foscolova odluka ne obuhvaća ako nisu bili i drvosječe!
Jedlowski ocjenjuje da su navedeni dokumenti (onaj od 11. kolovoza. 1646 i drugi od 22. studenog 1681. godine) od izuzetne važnosti za šumarsku struku, jer uvode red u do tada stihijsku i nekontroliranu sječu šuma. Krivac za to su velikim dijelom i povijesne okolnosti. Naime, dugotrajni Kandijski rat ili rat za Kretu (od 1645. do 1669.), u kojem je Osmansko carstvo odnijelo pobjedu nad Venecijom, Veneciju je financijski iscrpio! Stoga su mletačke vlasti bile prisiljene prodavati sva javna dobra koja nisu služila općinama. Tako su šume prodavane iz nužde, vjerojatno za male novce, kupci bi ih iskrčili i ostavili za sobom posve beskorisnu golet.
Korčula je šumovit otok, to joj i povijesno ime kaže: grč. Korcyra melaina ili lat. Corcyra nigra (današnji naziv Korčula je od tal. / mlet. Curzola; povijesni nazivi Krkar – dalmatski i Kurkra – slavenski), pa je posve razumljivo da je sa svojim šumskim bogatstvom igrala značajnu ulogu u osiguravanju građe i ogrjeva, a posebice kvalitetnog drva za brodogradnju. Alepski bor, česmina i crni bor bili su stalni izvor, kako za lokalne potrebe, tako i za Veneciju.
I nakon Marinovićeva teksta iz 1972. godine bilo je napisa o ovom cehu / bratovštini. O tome su, referirajući se upravo na Jedlowskog, pisali šumarski stručnjaci Igor Anić, Šime Meštrović i Slavko Matić također u Šumarskom listu 136 (3-4) iz 2012. godine u članku pod naslovom: „Značajni događaji u povijesti šumarstva u Hrvatskoj.“
Podatak da se radi o Bratovštini drvosječa nalazimo i u knjizi Bratovština svete Vincence pod zaštitom Srca Isusova, spomen knjiga 1897. – 2007., koju je uredio Vinicije Lupis, a izdala Župa Svih Svetih, Blato, 2007., str. 59.
Dakle, riječ je o srednjevjekovnoj obrtnoj, staleškoj i strukovnoj korporaciji, cehu korisnika šuma / drvosječa, posve svjetovnog karaktera, pod zaštitom sv. Josipa! Opći je običaj bio da svaka takva korporacija ima sveca zaštitnika.
Izvornik Foscolove odluke o osnivanju ovog Ceha / Bratovštine nalazi se u Državnom arhivu u Zadru: Atti del Provveditore Generale in Dalmazia ed Albania – Leonardo Foscolo dall’anno 1645-1650, libro II, pp. 143-143v.
Naredbom drugog Generalnog providura od 28.11. 1681. u Ceh / Bratovštinu su se, uz pučane (Popolani) morali upisati i seoski plemići (Nobili rurali) koji su se htjeli baviti sječom šuma. Plemići su imali svog upravitelja (gastaldo), a pučani svoga. Upravitelj nadležan za plemiće nije imao nikakvih ingerencija na red pučana!
U knjizi ‘Školstvo Blata: Blato, skule i skulani’ iz 2000. godine, autor Blaćanin Vladimir Cetinić Pensa ne spominje šumarsku školu u Blatu (u naslovu knjige skula je pedagoška obrazovna institucija, a ne bratovština)! No, stariji Blaćani znaju da se nekoliko zgrada u Blatu nazivalo skularica! Za jednu od njih, danas ruševinu, onu kod staroga groblja u Blatu govorilo se da je u njoj bilo sjedište jedne profesionalne korporacije. No, nisam našao pisanoga traga o tome!
U nastavku su preslike izvornika Knjige II akata Generalnog Providura Leonarda Foscola te odluke o osnivanju Scole dei boscheri u Blatu 11. kolovoza 1646. godine:
Napomena: na drugoj stranici izvornika samo se prva četiri retka odnose na Foscolovu naredbu o osnivanju ove ‘skule’, ostatak teksta nije sastavni dio naredbe!
Evo kako glasi Foscolova odluka u izvornom obliku, pisana mješavinom starotalijanskog i talijanskog jezika te mletačkog narječja, sa starom ortografijom, preuzeta iz Marinovićeva citiranog članka:
‘Ci è stato rappresentato un notabilissimo abuso da Cosmo Mirosceuich Procuratore della villa di Blatta, giurisdizione di Curzola, che la maggior parte delli habitanti quella Villa attendono à tagliar legni, et legnami, si per uso di squero, come per uenderne à particolari et che quando occorre farne per seruitio publico soportano quelo peso i più poueri, et men potenti; al che douendosi prouedere coll’acetta del Generalato nostro terminemo, che nella detta Villa s’instituisca un arte, ouer Scolla di Boscheri, et di quelli, che iui tagliano legni, e legnami per uenderli, et trà li detti sia elletto un Gastaldo d’anno in ann, senza licenza del quale non possa nessun

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

tagliar legni, ne legnami per uenderli, et che ogn’uno di detti taglia legni, e legnami debba obedir allo Gastaldo, particolarmente mentre li comanderà impiegarsi in seruitio publico acciò che tutti quelli, che nel detto ministerio sentono comodo, debbano esser sottoposti all aggrauio, che n occorresse. Douendo l Illustrissimi Signori Conti di Curzola far osseruar la presente nostra terminatione sotto quelle pene, che pareranno alla sua giustizia. In quorum fidem.
Zara li,11. Agosto 1646.’
Na lijevoj margini uz sam početak odluke piše: ‘No.6 Scuola de’ boscheri instituita a Blatta circa il taglio delle legna.’ (Br. 6. Bratovština drvosjeća utemeljena u Blatu u svezi sa sječom drva.)
U Foscolovoj odluci stoji, parafrazirano u najkraćim crtama, da je glavar sela Blata Kuzma Mirošević upoznao Generalnog providura sa zloporabom do koje dolazi tako što se većina žitelja Blata bavi sječom ogrijevnog i građevnog drva, bilo za uporabu u brodogradilištu, kao i za pojedinačnu prodaju, a kad valja taj posao obaviti za javne potrebe, najveći teret snose siromašni i manje imućni žitelji. Stoga se u selu Blatu osniva Skula drvosječa (Scola dei boscheri – napomena Milat), pa oni koji se bave sječom drva za prodaju moraju izabrati jednog upravitelja – gaštalda,...., bez suglasnosti kojega nitko ne smije sječi drvo za prodaju, te da svi oni koji sjeku drvo moraju biti poslušni upravitelju – gaštaldu,.... Da je riječ o cehu ili bratovštini kazuje i sljedeći dio Foscolove odluke:... ‘s’instituisca un arte, ouer Scolla di boscheri’... – neka se osnuje Ceh ili skula drvosječa...
Knezovi korčulanski su imali voditi brigu o poštivanju naredbe, pravedno kažnjavajući prekršitelje (... ‘Illustrissimi signori Conti di Curzola’... –... Velepoštovana Gospoda Knezovi korčulanski...).... Zadar, 11. kolovoza 1646.
Koji je bio smisao osnivanja Ceha, bratovštine, skule drvosječa u Blatu?
Svrha je bila spriječiti klasne sukobe između seoskih plemića i pučana, koji su se najčešće sporili oko korištenja i sječe šuma. Stoga je Foscolo naložio osnivanje Ceha, bratovštine ili skule drvosječa. Od tada su jedino članovi imali pravo sjeći drvo u općinskim šumama, kako za svoje osobne potrebe, tako i za prodaju.
Valja napomenuti da na Korčuli nije bilo tako izraženih klasnih sukoba kao, primjerice, na Hvaru, gdje su pučani oružjem htjeli steći svoja prava. Ustanak pučana na Hvaru započeo je 1510., a ugušen je 1514. i to uz pomoć Mletačke republike koja je stala na stranu plemića, što nije neobično! Nije to jedini put da je Mletačka republika stala uz plemstvo. Godine 1482. mletačke su vlasti oslobodile plemiće

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Blata svih javnih tereta (davanje straža, čišćenje putova, gašenje požara,...) te ujedno naložile da sve javne terete moraju snositi isključivo pučani! O tome upućujem na članak Aleksandre Grego, pod naslovom ‘Mletački sukobi na otoku Korčuli u mletačkom razdoblju (od 1420. do 1797. godine’, Blatski ljetopis br. 5, Zagreb 2014. O nesuglasicama među društvenim staležima na Korčuli pisao je i Serđo Dokoza.
Najzad, i u Foscolovoj naredbi stoji da je razlog osnivanja ‘Skule’ upravo činjenica da sječa drva za javne potrebe pada na teret isključivo najsiromašnijih žitelja Blata, što nije u redu!
Prisjetimo se i jednog drugog generalnog providura Vincenza – Vicka Dandola. Kada ga je Napoleon imenovao generalnim providurom 26. travnja 1806. Dalmacija je bila najsiromašnija i najzaostalija pokrajina u sklopu Serenissime, gotovo u polukolonijalnom položaju. Dandolo je zatekao posve neobrazovane i puk i posjednike. Utemeljio je gimnaziju u Zadru, pokrenuo je izlaženje dvojezičnog talijansko – hrvatskog lista Regio dalmata – Kraljski dalmatin, zagovarao je uzgoj krumpira, radio je na uvođenju nove pasmine ovaca, a zaslužan je i za pošumljavanje Dalmacije.
2/ Općenito o svjetovnim bratovštinama, skulama ili cehovima
Pod pojmom skula u početku se smatralo prostorije u kojima su se članovi sastajali. Malo pomalo skula je postala pravni oblik organizacije.
Mletačka republika ozakonila je bratovštine već u 13. stoljeću. Najstarija je ona iz 1219. godine – Ceh krojača.
U Firenzi je postojao cijeli niz cehova / skula: sudaca i bilježnika, trgovaca, mjenjača, proizvođača vune, proizvođača svile, liječnika i ljekarnika, krznara i kožara, zatim mesara, postolara, kovača, klesara i stolara!
Bratovština stolara – drvodjelaca imala je četiri odjela, prema usmjerenju stolara.
Preko bratovština Venezia je štitila vlastitu proizvodnju od vanjske konkurencije, a s druge strane provodila je i stanoviti nadzor nad lokalnom zajednicom. Nadalje, skule su na sebe preuzele i dio socijalne politike putem instituta međusobne solidarnosti članova, što bi inače palo na teret države.
Svaka je ‘skula’ plaćala državi danak prema prihodu članova. Nadalje, obrtnici članovi ‘skule’ bili su obvezni obaviti i pojedine javne poslove bez naknade.
Zaduženje u skuli trajalo je u načelu godinu dana. Prema nekim pisanim izvorima član nije smio odbiti zaduženje. Ako je u tome ustrajao, morao je platiti globu!
Za osnovati obrt ili zanatsku radnju trebalo je proći višegodišnje naukovanje (4-5 godina), potom raditi u tuđoj radionici 2-3 godine, te konačno položiti ispit pred povjerenstvom sastavljenim od najboljih zanatlija pojedine struke. Time se stjecao naziv Majstor! Ipak, i tu je bilo razlika: majstorova djeca su imala povlašteni položaj pri stjecanju statusa!
Bilo je strogo zabranjeno djeci davati teške i po zdravlje štetne poslove, nadalje bio je zabranjen noćni rad. Ipak, ako je djelatnost iziskivala rad noću, radna godina se smanjivala na 7-8 mjeseci. To danas nazivamo beneficirani staž.
Bilo je propisano da se ne smiju koristiti sirovine loše kvalitete, poglavito za prehrambene proizvode.
Ovom prigodom valja ukazati i na jednu ‘dalmatinsku’ bratovštinu. Na području Mletačke republike živjelo je mnogo Dalmatinaca. Godine 1454. godine njih dvije stotine, uglavnom mornara, dobilo je od mletačke vlasti dozvolu da se udruže u bratovštinu u svrhu skrbi za mornare, vojnike i radnike iz Dalmacije koji su dugo izbivali od kuće, a bili su izloženi nedaćama radeći za Serenissimu.
Propašću Mletačke republike došao je kraj i gotovo svim skulama. Presudio im je Napoleon!
3/ Zaključak
U Blatu na Korčuli je 1646. godine osnovana Bratovština drvosječa, a ne šumarska škola. Bez obzira na tu netočnost, držim da je to važan datum za šumarsku struku, jer je to vjerojatno prvi korak u povijesti usmjeren na uvođenje reda u raspolaganje šumskim bogatstvom. To je ujedno i potvrda o stanju socijalnih prilika i gospodarstva u Blatu u srednjem vijeku.