DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

tagliar legni, ne legnami per uenderli, et che ogn’uno di detti taglia legni, e legnami debba obedir allo Gastaldo, particolarmente mentre li comanderà impiegarsi in seruitio publico acciò che tutti quelli, che nel detto ministerio sentono comodo, debbano esser sottoposti all aggrauio, che n occorresse. Douendo l Illustrissimi Signori Conti di Curzola far osseruar la presente nostra terminatione sotto quelle pene, che pareranno alla sua giustizia. In quorum fidem.
Zara li,11. Agosto 1646.’
Na lijevoj margini uz sam početak odluke piše: ‘No.6 Scuola de’ boscheri instituita a Blatta circa il taglio delle legna.’ (Br. 6. Bratovština drvosjeća utemeljena u Blatu u svezi sa sječom drva.)
U Foscolovoj odluci stoji, parafrazirano u najkraćim crtama, da je glavar sela Blata Kuzma Mirošević upoznao Generalnog providura sa zloporabom do koje dolazi tako što se većina žitelja Blata bavi sječom ogrijevnog i građevnog drva, bilo za uporabu u brodogradilištu, kao i za pojedinačnu prodaju, a kad valja taj posao obaviti za javne potrebe, najveći teret snose siromašni i manje imućni žitelji. Stoga se u selu Blatu osniva Skula drvosječa (Scola dei boscheri – napomena Milat), pa oni koji se bave sječom drva za prodaju moraju izabrati jednog upravitelja – gaštalda,...., bez suglasnosti kojega nitko ne smije sječi drvo za prodaju, te da svi oni koji sjeku drvo moraju biti poslušni upravitelju – gaštaldu,.... Da je riječ o cehu ili bratovštini kazuje i sljedeći dio Foscolove odluke:... ‘s’instituisca un arte, ouer Scolla di boscheri’... – neka se osnuje Ceh ili skula drvosječa...
Knezovi korčulanski su imali voditi brigu o poštivanju naredbe, pravedno kažnjavajući prekršitelje (... ‘Illustrissimi signori Conti di Curzola’... –... Velepoštovana Gospoda Knezovi korčulanski...).... Zadar, 11. kolovoza 1646.
Koji je bio smisao osnivanja Ceha, bratovštine, skule drvosječa u Blatu?
Svrha je bila spriječiti klasne sukobe između seoskih plemića i pučana, koji su se najčešće sporili oko korištenja i sječe šuma. Stoga je Foscolo naložio osnivanje Ceha, bratovštine ili skule drvosječa. Od tada su jedino članovi imali pravo sjeći drvo u općinskim šumama, kako za svoje osobne potrebe, tako i za prodaju.
Valja napomenuti da na Korčuli nije bilo tako izraženih klasnih sukoba kao, primjerice, na Hvaru, gdje su pučani oružjem htjeli steći svoja prava. Ustanak pučana na Hvaru započeo je 1510., a ugušen je 1514. i to uz pomoć Mletačke republike koja je stala na stranu plemića, što nije neobično! Nije to jedini put da je Mletačka republika stala uz plemstvo. Godine 1482. mletačke su vlasti oslobodile plemiće