DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Blata svih javnih tereta (davanje straža, čišćenje putova, gašenje požara,...) te ujedno naložile da sve javne terete moraju snositi isključivo pučani! O tome upućujem na članak Aleksandre Grego, pod naslovom ‘Mletački sukobi na otoku Korčuli u mletačkom razdoblju (od 1420. do 1797. godine’, Blatski ljetopis br. 5, Zagreb 2014. O nesuglasicama među društvenim staležima na Korčuli pisao je i Serđo Dokoza.
Najzad, i u Foscolovoj naredbi stoji da je razlog osnivanja ‘Skule’ upravo činjenica da sječa drva za javne potrebe pada na teret isključivo najsiromašnijih žitelja Blata, što nije u redu!
Prisjetimo se i jednog drugog generalnog providura Vincenza – Vicka Dandola. Kada ga je Napoleon imenovao generalnim providurom 26. travnja 1806. Dalmacija je bila najsiromašnija i najzaostalija pokrajina u sklopu Serenissime, gotovo u polukolonijalnom položaju. Dandolo je zatekao posve neobrazovane i puk i posjednike. Utemeljio je gimnaziju u Zadru, pokrenuo je izlaženje dvojezičnog talijansko – hrvatskog lista Regio dalmata – Kraljski dalmatin, zagovarao je uzgoj krumpira, radio je na uvođenju nove pasmine ovaca, a zaslužan je i za pošumljavanje Dalmacije.
2/ Općenito o svjetovnim bratovštinama, skulama ili cehovima
Pod pojmom skula u početku se smatralo prostorije u kojima su se članovi sastajali. Malo pomalo skula je postala pravni oblik organizacije.
Mletačka republika ozakonila je bratovštine već u 13. stoljeću. Najstarija je ona iz 1219. godine – Ceh krojača.
U Firenzi je postojao cijeli niz cehova / skula: sudaca i bilježnika, trgovaca, mjenjača, proizvođača vune, proizvođača svile, liječnika i ljekarnika, krznara i kožara, zatim mesara, postolara, kovača, klesara i stolara!
Bratovština stolara – drvodjelaca imala je četiri odjela, prema usmjerenju stolara.
Preko bratovština Venezia je štitila vlastitu proizvodnju od vanjske konkurencije, a s druge strane provodila je i stanoviti nadzor nad lokalnom zajednicom. Nadalje, skule su na sebe preuzele i dio socijalne politike putem instituta međusobne solidarnosti članova, što bi inače palo na teret države.
Svaka je ‘skula’ plaćala državi danak prema prihodu članova. Nadalje, obrtnici članovi ‘skule’ bili su obvezni obaviti i pojedine javne poslove bez naknade.
Zaduženje u skuli trajalo je u načelu godinu dana. Prema nekim pisanim izvorima član nije smio odbiti zaduženje. Ako je u tome ustrajao, morao je platiti globu!
Za osnovati obrt ili zanatsku radnju trebalo je proći višegodišnje naukovanje (4-5 godina), potom raditi u tuđoj radionici 2-3 godine, te konačno položiti ispit pred povjerenstvom sastavljenim od najboljih zanatlija pojedine struke. Time se stjecao naziv Majstor! Ipak, i tu je bilo razlika: majstorova djeca su imala povlašteni položaj pri stjecanju statusa!
Bilo je strogo zabranjeno djeci davati teške i po zdravlje štetne poslove, nadalje bio je zabranjen noćni rad. Ipak, ako je djelatnost iziskivala rad noću, radna godina se smanjivala na 7-8 mjeseci. To danas nazivamo beneficirani staž.
Bilo je propisano da se ne smiju koristiti sirovine loše kvalitete, poglavito za prehrambene proizvode.
Ovom prigodom valja ukazati i na jednu ‘dalmatinsku’ bratovštinu. Na području Mletačke republike živjelo je mnogo Dalmatinaca. Godine 1454. godine njih dvije stotine, uglavnom mornara, dobilo je od mletačke vlasti dozvolu da se udruže u bratovštinu u svrhu skrbi za mornare, vojnike i radnike iz Dalmacije koji su dugo izbivali od kuće, a bili su izloženi nedaćama radeći za Serenissimu.
Propašću Mletačke republike došao je kraj i gotovo svim skulama. Presudio im je Napoleon!
3/ Zaključak
U Blatu na Korčuli je 1646. godine osnovana Bratovština drvosječa, a ne šumarska škola. Bez obzira na tu netočnost, držim da je to važan datum za šumarsku struku, jer je to vjerojatno prvi korak u povijesti usmjeren na uvođenje reda u raspolaganje šumskim bogatstvom. To je ujedno i potvrda o stanju socijalnih prilika i gospodarstva u Blatu u srednjem vijeku.