DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

EKSKURZIJA HŠD-A OGRANKA KARLOVAC U CRNU GORU I ALBANIJU
Oliver Vlainić
Nakon prošlogodišnje ekskurzije u Vojvodinu, sjeveroistočno susjedstvo Republike Hrvatske, karlovački ogranak Hrvatskoga šumarskog društva organizirao je petodnevnu ekskurziju (25. – 29. svibnja 2016.) u dvije države smještene jugoistočno od domovine, u Crnu Goru i Albaniju. Obje države su balkanske i sredozemne, primorske i planinske (najviša vrh Crne Gore je na planini Durmitor na 2.523 m, a Albanije na planini Korab na 2.753 m). Ovo putovanje zainteresiralo je mnoge, što je rezultiralo odlaskom 66 putnika u dva autobusa zbog većeg komfora na putovanju, ali i zbog potrebe odlaska manjim autobusima na crnogorsku planinu Lovćen. Putovanje je zapravo započelo u kasnim noćnim satima 24. svibnja 2016. zbog ukrcaja putnika na više mjesta od Zagreba do Gospića. Oko 11 sati 25. svibnja 2016. ušli smo u Crnu Goru, državu površine 13.812 km2 s nešto preko 600 tisuća stanovnika, koju su Crnogorci 1991. godine proglasili prvom ekološkom državom u svijetu, sa željom da se primjenjuju najviši standardi zaštite okoliša. Međutim i prema pričama samih Crnogoraca puno toga je ostalo samo deklarativne naravi.
Nakon prelaska u Crnu Goru uslijedilo je dvosatno čekanje zbog radova na cesti i kašnjenje u dolasku do Nikšića, gdje smo imali dogovoren stručni dio ekskurzije. Ispred Uprave za šume Crne Gore pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, srdačno su nas dočekali domaćini Joveta Terzić iz Odsjeka za korištenje šuma i nedrvne šumske proizvode te Darko Ašanin, šef Područne jedinice Nikšić i prezentirali organizaciju šumarstva u Crnoj Gori, kao i stanje šuma i gospodarenje s njima.
Saznali smo da je do 2002. godine u Crnoj Gori postojalo Javno poduzeće za gospodarenje šumama „Crna Gora šume“ sa sjedištem u Pljevljima. Zakonom o šumama iz 2000. godine omogućene su promjene u sektoru šumarstva i drvne industrije. Za državne šume uvedene su koncesije u razdoblju od 5 do 30 godina. U proteklom razdoblju neke koncesije su istekle, a neke su raskinute zbog neizvršavanja ugovora. Postoji i tridesetogodišnja koncesija kojom se koncesionar, osim za radove iskorištavanja šuma, obvezuje i za uzgajanje šuma. Dosadašnja iskustva pokazala su se nepovoljna po šume. Na temelju Uredbe Vlade Republike Crne Gore iz 2001. godine osnovana je pri tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Direkcija za šume, organ državne uprave financiran iz proračuna nadležan za integralno gospodarenje svim šumama i šumskim zemljištima u državi bez obzira na vlasništvo. Time su poslovi iskorištavanja šuma potpuno stavljeni na tržište, a država preko šumara u državnoj službi obavlja poslove doznake stabala te daje državne šume putem natječaja na korištenje. Iz nekadašnjeg javnog poduzeća nastalo je više privatiziranih šumskih trgovačkih društava.
Direkcija šuma je 2006. godine promijenila naziv u Upravu za šume. Organizirana je na teritorijalnom načelu po općinama u 15 područnih jedinica i 4 ispostave. Sjedište joj je u Pljevljima, gradu na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom, gdje je i najšumovitije područje zemlje. Na čelu Uprave je direktor kojeg imenuje Vlada Crne Gore. Do sada su imenovana četiri direktora, od kojih nijedan nije bio šumar. Unutarnju organizaciju Uprave za šume čini Sektor za gospodarenje šumama sa sljedećim odsjecima:
1. Odsjek za uređivanje šuma
2. Odsjek za uzgoj i zaštitu šuma
3. Odsjek za korištenje šuma i nedrvne šumske proizvode
4. Odsjek za zaštitu prirode i gospodarenje lovištima s posebnom namjenom
5. Odsjek za šumarski informacijski sustav.
U sklopu resornog ministarstva, koje danas nosi naziv Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, postoji Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju s četiri Direkcije za šumarstvo, lovstvo, monitoring u šumarstvu i lovstvu te drvnu industriju. Zadatak Uprave za šume je pripremiti Nacrt programa gospodarenja šumama za iduću godinu, a program se nakon pregleda i usklađivanja u Direktoratu za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju kao prijedlog programa dostavlja Vladi na razmatranje i usvajanje.
U Crnoj Gori postoji samo jedna srednja šumarska škola u Beranama, dok šumarski fakultet ne postoji te se kadrovi školuju u susjednim državama. Postoji i Institut za šumarstvo u Podgorici osnovan 1952. godine koji je danas privatiziran kao trgovačko društvo, a bavi se izradom inventura i projekata u šumarstvu. Centar za šumarstvo postoji i u sklopu Biotehničkog instituta.
Površina Crne Gore je 1.381.200 ha, a šuma i šumskih zemljišta 743.609 ha što daje šumovitost od 54 %.