DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Najkvalitetnije šume su rasprostranjene u sjevernom dijelu države. Državne šume čine 67 %, a privatne šume 33 % ukupne površine šuma i šumskih zemljišta. Ukupna drvna zaliha u šumama je 72 milijuna m3 od čega je bjelogorice 41 %, a crnogorice 59 %. Glavne vrste drveća su jela, smreka, crni bor, bukva i hrast kitnjak. Godišnji prirast je 1,5 milijuna m3. Uprava za šume svake godine preko natječaja daje oko 400 tisuća m3, a sa sječom za stanovništvo u ruralnim područjima, u maloprodaji i sa sanitarnom sječom ukupni godišnji etat dostiže oko 700 tisuća m3. Drvni sortimenti posječeni po koncesionarima moraju se prerađivati u Crnoj Gori, dok privatni šumovlasnici dosta izvoze u Albaniju, Kosovo i Srbiju, a zbog nestašice ogrjevnog drva u Albaniji velika je potražnja iz te države.
Jedan od velikih problema su šumski požari. Sve opožarene površine se ne uspiju očistiti. U prijašnjoj organizaciji kada su šumari nadzirali protupožarnu zaštitu bilo je manje problema.
Pod Upravom za šume nalaze se četiri lovišta dok su ostala dodijeljena Lovačkom savezu Crne Gore koji ih raspodjeljuje po lovačkim društvima.
Nakon završene prezentacije i nekoliko dodatnih pitanja, zbog kašnjenja nismo imali puno vremena za neformalno druženje, te smo se uz kratku okrjepu zahvalili domaćinima s par darova (tradicionalni drveni sat u obliku logotipa ogranka, monografija o 50 godina ŠG/UŠP Karlovac i monografija Akademije šumarskih znanosti „Poplavne šume u Hrvatskoj“).
Prije ulaska u autobusu uspjeli smo baciti brzi pogled na pogon poznate nikšićke pivovare smještene preko puta hotela gdje smo bili dočekani. Uputili smo se prema glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, gradu u dolini rijeke Morače koja na prostoru grada ima pet pritoka. Na ulasku u grad dočekali su nas domaći vodiči, njih dvoje, jer smo bili velika grupa pa smo svugdje imali dvostruko vodstvo. Vožnjom do parkirališta vidjeli smo dio grada koji nam je dočaravao razvoj crnogorske metropole, ali i dio povijesti. Provezli smo se kružnim tokom kojega okružuju moderne zgrade. Grad je bio načičkan državnim zastavama i jumbo plakatima koji su govorili o tisuću godina državnosti (1042. godine formirana je nezavisna država Zeta na teritoriji od Kotora (Cattaro) do Skadra (Shkodër/Scutari) i deset