DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 93     <-- 93 -->        PDF

tisuća ha pašnjaka (27 %), 26 tisuća ha šumskog zemljišta (2 %) i 185 tisuća ha neproduktivnog zemljišta (11 %) što daje ukupno 1.742 tisuće ha. Državne šume se prostiru na 501 tisuću ha (47 %), općinske šume na 523 tisuće ha (50 %) i privatne šume na 29 tisuća ha (3 %). Ukupna drvna zaliha šuma iznosi 76 milijuna m3, od čega je u državnim šumama 52 milijuna m3 (68 %), u općinskim šumama 21 milijun m3 (28 %) i u privatnim šumama 3 milijuna m3 (4 %). Visoke šume se prostiru na 379 tisuća ha (36 %) s drvnom zalihom od 43 milijuna m3 (57 %), panjače na 296 tisuća ha (28 %) s drvnom zalihom od 29 milijuna m3 (38 %) i šikare na 378 tisuća ha (36 %) s drvnom zalihom od 4 milijuna m3 (5 %). Crnogorične šume (crni bor, obična jela i druga crnogorica) prostiru se na 175 tisuća ha s drvnom zalihom od 16,1 milijun m3, bjelogorične šume (obična bukva, hrastovi, topole i druga bjelogorica) na 609 tisuća ha s drvnom zalihom od 52,9 milijuna m3 i grmlje (bijeli grab, planika i drugo grmlje) na 269 tisuća ha s drvnom zalihom od 7,1 milijun m3. Najrasprostranjenije vrste drveća su obična bukva (44 % drvne zalihe), hrastovi (20 %), obični bor (12 %), obična jela (4 %), bijeli grab (4 %) i planika (4 %).
Dobna struktura visokih šuma po površini je sljedeća: do 20 godina starosti 10 %, 21-40 godina 22 %, 41-80 godina 33 % i preko 80 godina 35 %. Podjela dobne strukture panjača po površini je: do 10 godina starosti 26 %, 11-20 godina 47 %, 21-40 godina 20 % i preko 40 godina 6 %. Dobna struktura površina pod šikarama je sljedeća: do 10 godina starosti 24 %, 11-20 godina 46 % i preko 20 godina 30 %. Proizvodne šume nalaze se na 853 tisuće ha (82 % svih šuma) od čega su visoke šume na 371 tisuću ha (36 %), panjače na 273 tisuće ha (26 %) i šikare na 209 tisuća ha (20 %), a zaštitne šuma na 188 tisuća ha (18%), od čega visoke šume na 81 tisuću ha (8 %), panjače na 64 tisuće ha (6 %) i šikare na 43 tisuća ha (4 %).
Mogući godišnji etat na razini države iznosi 1,2 milijuna m3: 675 tisuća m3 u visokim šumama, 462 tisuće m3 u panjačama i 15 tisuća m3 u šikarama.
Sektor šumarstva pripada u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša s Upravom za šumarsku politiku. Nadzor nad šumama provode Nacionalna inspekcija zaštite okoliša, šume i vode s 12 regionalnih podružnica, Nacionalna agencija za okoliš (samo na središnjoj razini) i Nacionalna agencija za zaštićena područja s 12 regionalnih podružnica. Šumarska služba je organizirana u 61 općini koliko ih i ima na području države.
Zbog lošeg stanja šuma od 2016. godine na snazi je desetogodišnji moratorij na sječu šuma za trgovačke namjene. Također je na snazi i moratorij za zabranu lova od 2013. godine za razdoblje od tri godine, a proširit će se i za sljedećih pet godina do 2021. godine. Strategija razvoja šumarstva i paše u Albaniji izrađena je za razdoblje 2005.-2025. godine. Trenutno je u izradi novi zakon o šumama i pašnjacima.
Zaštićena područja prirode nalaze se na 478 tisuća ha. Pod zaštitom se nalaze 2 stroga rezervata, 15 nacionalnih parkova, 24 parka prirode i posebna rezervata, 750 spomenika prirode, 5 značajnih krajobraza i 4 zaštićena područja upravljanja resursima.
U Albaniji obitavaju sljedeće divlje životinje: obični zec, lisica, kuna zlatica, vuk, divlja svinja, divokoza, srna, kuna bjelica, jazavac, vidra, medvjed, čagalj, ris i divlja mačka, a od ptica: jarebica kamenjarka, trčka, tetrijeb i dalmatinski pelikan.
Nakon zaista iscrpne i zanimljive prezentacije zahvalili smo se domaćinima s nekoliko darova (drveni sat ogranka, monografija o 50 godina ŠG/UŠP Karlovac te monografija Akademije šumarskih znanosti „Šume hrvatskog Sredozemlja“).
Domaćini su nas počastili pićem, ali i svježim i suhim voćem te smo u kraćem neformalnom razgovoru završili naš posjet albanskim šumarima.
Put nas je dalje vodio prema jugu, do grada Berata u središnjem dijelu Albanije. U vožnji smo i dalje uočavali svu raznolikost i kontrasnost ove države, a novina su bile velike brežuljkaste površine zasađene maslinama.
U popodnevnim satima stigli smo u Berat poznat pod nazivom „Grad tisuću prozora“, zahvaljujući mnogobrojnim prozorima starih kuća karakterističnoga lokalnog stila s jako dobro očuvanom otomanskom arhitekturom.
Smatra se jednim od najljepših gradova na Balkanu. Naziv grada je nastao turskim preuzimanjem starijega srednjovjekovnog naziva grada Bel(i)grad. Grad je smješten na rijeci Osum, a ispod planine Tomori na kojoj se nalazi tvrđava iz 13. stoljeća. Zbog svoje jedinstvene i bogate arhitekture 1961. godine proglašen je albanskim „gradom-muzejom“. Od 2008. godine nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Nastao je na mjestu starogrčke