DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Gospe od Škrpjela na umjetno podignutom otočiću nastalom nasipanjem početne hridi (škrpjela) u razdoblju od 250 godina te crkvu i samostan Sv. Đorđa na istoimenom otočiću nedaleko Gospe od Škrpjela.
Zastali smo u Risnu, najstarijem gradu Boke koji je bio obrtnički, pomorski i trgovački centar ilirske države, a tu smo obišli rimske mozaike iz 2. stoljeća. Nastavili smo naše putovanje zaljevom te smo prošli najuži dio zaljeva, tjesnac Verige širine oko 300 m. Tjesnac je prozvan po lancima (verigama) kojima su u srednjem vijeku priječeni prolasci neprijateljskim brodovima prema unutarnjem dijelu zaljeva i gradu Kotoru. Na području tjesnaca nalaze se dvije stare katoličke crkvice, Gospe od Snijega i Gospe od Anđela.
Završna destinacija bio je Herceg Novi, rodni grad Sv. Leopolda Bogdana Mandića čije smo relikvije vidjeli u crkvi sv. Leopolda i župnoj crkvi Sv. Jeronima. Grad je smješten između najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 mnv) i ulaza u bokokotorski zaljev. Dosta nas se sjetilo kako smo u školi učili o mjestu s najviše padalina u nekadašnjoj državi, ali i u Europi, a to su upravo Crkvice na Orjenu (prosječno blizu 5.000 mm, a povremeno i do 8.000 mm). Iz grada se vidi hrvatski granični poluotok Prevlaka s rtom Oštro, odakle počinje bokokotorski zaljev. Grad je pod nazivom Novi osnovao bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić 1382. godine. Nakon što se u grad pred Osmanlijama skrio hercegovački plemić herceg Stjepan Vukčić Kosača, koji je u njemu i umro 1466. godine, grad se po njemu prozvao Herceg Novi. Broj stanovnika u gradu je oko 13 tisuća.
Obilaskom Herceg Novoga završio je naš sadržajni program ekskurzije na kojoj smo posjetili četiri albanska grada, sedam crnogorskih te vidjeli dva nacionalna parka, Skadarsko jezero i Lovćen. Umorni, ali zadovoljni doživljenim krenuli smo prema Hrvatskoj i svojim domovima, gdje smo i stigli u noćnim satima.