DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 10 <-- 10 --> PDF |
2015), analiza arheoloških nalazišta (Jones 2006, Alblas 2012) do zaštite ugroženih vrsta (Maichak i Schuler, 2004.). Šumski požari spadaju u najteže prirodne katastrofe (Rosavec i dr. 2009, Bao i dr. 2015). Jedna od najistaknutijih preventivnih mjera sprječavanja požara je instalacija protupožarnog motrilačkog sustava nadzora (Merino i dr. 2012, Bao i dr. 2015). U svrhu poboljšanja sposobnosti odgovora na takve prijetnje mnoge zemlje razvijaju učinkovite sustave prevencije nastanka i širenja požara (Lee i dr. 2002, Kovácsová i Antalová 2010). Prema procjeni žestine i učestalosti požara otvorenog tipa Zadarska županija spada u najugroženije u RH (DUZS 2009, URL1, Mamut, 2011). S obzirom na to da u županiji ne postoji razvijen protupožarni motrilački sustav, na inicijativu „Upravnog odjela za razvoj i europske procese“, proveden je Strateški projekt „HOLISTIC“ IPA program jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. Glavni cilj ovog rada predmet je provedenog projekta. U sklopu istraživanja izvršena je analiza vidljivosti sa šest predloženih motrilačkih lokacija uzimajući u obzir tip vidljivog zemljišnog pokrova. Na temelju odgovarajućih indikatora vrednovane su predložene lokacije. U radu su prvi put na nekom prostoru u Hrvatskoj uspoređena dva konceptualno različita algoritma za izvođenje modela vidljivosti, binarni (binary) i vjerojatni (probable). 2. Materijali i metode 2. mATERIALS AND METHODS U procesu izrade rada, uz opće znanstveno-istraživačke metode, korištene su različite metode, tehnike i procedure. U istraživanju su primijenjene metode vektorizacije i interpolacije, metode odabira prostorne rezolucije te analize binarne i vjerojatne vidljivosti. Osim spomenutih, korištene su i statističke metode, metode usporedbe i metode kartografske vizualizacije za prikaz izlaznog rezultata istraživanja. 2.1 Proces prikupljanja i obrade podataka 2.1 Data collection and processing Proces izrade modela vidljivosti temeljio se na analizi digitalnog modela reljefa (DMR), koji je za potrebe rada izrađen metodom poluautomatske vektorizacije izohipsi s topografskih karata u mjerilu 1:25000. DMR je pojednostavljeni prikaz reljefa u rasterskom obliku, specifične rezolucije, dobiven odabranom i znanstveno utemeljenom metodom interpolacije podataka o visinama, prikupljenih specifičnom izmjerom i obradom (Šiljeg 2013). Metodom interpolacije ANUDEM generiran je DMR veličine piksela 25 metara. Metoda ANUDEM je izrađena za stvaranje hidrološki ispravnog i što je moguće više optimalnog digitalnog modela (Hutchinson 1989). Veličina prostorne |