DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 100     <-- 100 -->        PDF

nije dovoljan. Osim što takvim postupkom kompliciramo izvršenje šumovlasnicima iskazujemo i nepovjerenje u stručnost Ovlaštenog inženjera.
Da sve ne bude tako pozitivan primjer gospodarenja privatnim šumama iznio je predstavnik tvrtke koja gospodari šumama posjeda grofa Pejačević u Našicama. Pokrenuto je nekoliko investicijskih ciklusa, otvaraju se nova radna mjesta, a samim time puni se i državni proračun. Šumama se gospodari po svim pravilima struke čime dokazujemo da je to moguće i u privatnim šumama.
Mr. sc. Marina Popijač, bivša direktorica poduzeća „Sunčane šume“ koje se prvo bavilo gospodarenjem privatnim šumama. Pohvalila je ulogu Savjetodavne službe koja je unaprijedila gospodarenje privatnim šumama. Međutim, treba ići dalje, Strategijom šumarstva moramo u privatnim šumama, ponajprije riješiti čuvanje šuma, a zatim i sve ostale komponente vezane za gospodarenje tim šumama. Postavila je problematiku uređivanja i izrade Programa gospodarenja privatnim šumama, kao i provođenja smjernica programa.
Marko Vlašić, dipl. ing., Savjetodavna služba, rekao je kako stanje u privatnim šumama ne treba generalizirati, jer ima i pozitivnih primjera gospodarenja. Isto tako nije problem samo u čuvanju privatnih šuma, već i o provođenju smjernica gospodarenja, ponajprije uspostavi šumskog reda.
Krađa je oduvijek bilo, a primjeri iz prakse pokazuju da kada se i pronađe počinitelj, na sudu to najčešće, iz raznih razloga, „pada u vodu“.
Mr. sc. Blaženka Kulić, savjetnica za šumarstvo u Primorsko Goranskoj županiji (PGŽ) nadodala je kako je i PGŽ, prije desetak godina, donijela Pravilnik o provođenju mjera temeljenih na Članku 41. Zakona o šumama. Njime je predviđeno da čuvanje privatnih šuma obavljaju zaposlenici u to doba formirane Šumarske savjetodavne službe. Kako je sada propisano Zakonom o šumama, Županije ne mogu provoditi mjere čuvanja privatnih šuma, jer za to nemaju nikakvu zakonodavnu nadležnost tj. ne mogu propisivati kazne i sl.
Usuglašeni zaključci bit će objavljeni u Šumarskom listu br. 9–10/2017.
STRUČNA RADIONICA »IZAZOVI PRIDOBIVANJA DRVA«, ZALESINA, 25. I 26. TRAVNJA 2017. GODINE
Tibor Pentek, Tomislav Poršinsky
1. Uvod
U suorganizaciji Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ŠFZGB) i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) te uz suradnju slovenske tvrtke Tajfun Planina d.o.o. održana je 25. i 26. travnja 2017. godine, u okviru stručnoga usavršavanja ovlaštenih inženjera šumarstva pri HKIŠDT, stručna radionica pod imenom »Izazovi pridobivanja drva«.
Stručna je radionica održana na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Zalesina (NPŠO Zalesina), jednom od pet nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prvoga su dana radionici nazočili ovlašteni inženjeri šumarstva te visoki uzvanici iz šumarstva Republike Hrvatske, a drugoga su dana radionicu, u okviru redovite terenske nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pohodili studenti, suradnici i nastavnici Šumarskoga fakulteta.
Stručna radionica »Izazovi pridobivanja drva« osmišljena je u dvije odvojene, ali logički povezane cjeline: teorijska uvodna predavanja i terenski dio pokazivanja šumarskih strojeva i opreme. Prvi se dio radionice sastojao od četiri predavanja čije su teme usko povezane s praktičnim, terenskim pokazivanjem rada šumarskih strojeva i opreme. Tako su se sudionici stručne radionice upoznali s problematikom koju će poslije, na sedam terenskih stajališta u gospodarskoj jedinici Belevine, susresti. Aktualnost obrađenih tema i kakvoća predavanja te vrsnost predavača potvrđene su mnoštvom pitanja koje su sudionici uputili predavačima, odnosno vrlo zanimljivom raspravom koja se nakon svakoga pojedinoga predavanja razvila. Kako je već napisano, na sedam stajališta u šumi pokazani su šumarski strojevi i šumarska oprema koja se koristi pri različitim radovima u šumarstvu, većinom u pridobivanju drva.
2. Svečano otvaranje
Nakon okupljanja i registracije sudionika te doručka, organiziranoga u velikom šatoru koji je za tu priliku postavljen, započelo je svečano otvaranje radionice. Svečano otvaranje,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 101     <-- 101 -->        PDF

koje je trajalo od 9:00 do 9:30 sati, vrlo je uspješno, kao i u mnogim sličnim prilikama do tada, vodila dr. sc. Andreja Đuka iz Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije ŠFZGB.
Uvodni govor, koji donosimo u cijelosti, održao je prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, predsjednik HKIŠDT.
Cijenjene kolegice i kolege, poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji, dopustite mi da vam se kao predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, koja je uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan od suorganizatora radionice »Izazovi pridobivanja drva«, obratim s nekoliko prigodnih riječi.
Ponajprije bih želio pozdraviti visoke predstavnike šumarskih institucija te cijenjene goste ove radionice: 1) Posebno pozdravljam kolegu Marka Tomljanovića, predstavnika Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. 2) Lijepi pozdravi dekanu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vladimiru Jambrekoviću te predstojniku Zavoda za nastavno-pokusne šumske objekte prof. dr. sc. Milanu Oršaniću. 3) Srdačno pozdravljam i dekana Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Mirzu Dautbašića. 4) Velik pozdrav upućujem predstavniku trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o. direktoru Sektora za šumarstvo Vlatku Petroviću. 5) U ime Hrvatskoga šumarskoga društva s nama je danas predsjednik Oliver Vlainić. I njega srdačno pozdravljam. 6) Zadovoljstvo mi je pozdraviti ravnateljicu Hrvatskoga šumarskoga instituta dr. sc. Dijanu Vuletić. 7) Pozdravljam i zamjenika ravnatelja Savjetodavne službe mr. sc. Roberta Ojurovića. 8) Pozdrave upućujem predsjedniku Hrvatskoga saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenku Bogoviću. 9) Srdačno pozdravljam i direktora Tajfun Grupe Iztoka Špana.
Radionica »Izazovi pridobivanja drva« odvijat će se u obliku predavanja te terenskoga pokazivanja rada šumarskih strojeva i opreme, koja je organizirana u suradnji s uglednim proizvođačem šumarske opreme Tajfun Grupom. Organiziranje ovakva oblika stručnoga usavršavanja na tragu je želja iskazanih na Prvoj konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Moram priznati kako ovo nije prvi put da stručna predavanja prati i terenski dio, a stečena iskustva, ali i naknadni komentari iz Gerova u studenom 2015. godine i Prezida u srpnju 2016. govore u prilog strukovnim radionicama. Posebno me veseli što je iduće stručno usavršavanje s terenskim dijelom organizirano već u četvrtak na području UŠP-a Karlovac.
Nadam se i vjerujem da radionica »Izazovi pridobivanja drva« neće ostati prva i jedina, već da će postati tradicionalna, s ritmom održavanja svake dvije do tri godine uz sudjelovanje većega broja renomiranih proizvođača šumarske mehanizacije.
Ovom prilikom zahvaljujem Upravi Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čelu s dekanom prof. dr. sc. Vladimirom Jambrekovićem te predstojniku Zavoda za nastavno-pokusne šumske objekte prof. dr. sc. Milanu Oršaniću na pruženoj podršci od same ideje pa do današnje radionice.
Zahvaljujem i Upravi trgovačkoga društva »Hrvatske šume« d.o.o. na čelu s predsjednikom Krunoslavom Jakupčićem na prepoznavanju potrebe organiziranja ovakva oblika stručnoga usavršavanja za kolege zaposlene u operativnom šumarstvu.
Direktoru Tajfun Grupe gospodinu Iztoku Španu hvala na podržavanju inicijative, ali i na pružanju bezrezervne podrške tijekom pripreme radionice »Izazovi pridobivanja drva«.
Posebnu zahvalu upućujem svim kolegicama i kolegama koji su na ma koji način bili uključeni u organizaciju radionice »Izazovi pridobivanja drva« ili sudjeluju u njezinoj provedbi. Bez njihova doprinosa ne bi bilo moguće organizirati jedno ovakvo događanje.
I na kraju hvala svima vama, sudionicima radionice, koji ste prepoznali njezin cilj i svrhu te našli vremena i volje da danas dođete u Zalesinu.
Poštovane kolegice i kolege, dame i gospodo, hvala vam na pažnji.
 
Potom se auditoriju obratio direktor tvrtke Tajfun Planina d.o.o. Iztok Špan. On je u svom govoru naglasak stavio na potrebu veće suradnje industrije i znanosti, poglavito kada je riječ o razvoju novih ili o usavršavanju i poboljšavanju postojećih proizvoda i tehnologija. Također je istaknuo važnost ovakvih događanja u kojima se, u stvarnim terenskim uvjetima, prikazuju šumarski strojevi i oprema. Napomenuo je da od kolega koji se svaki dan bave operativnim, praktičnim šumarstvom očekuje mnoga pitanja, ali i određene prijedloge i sugestije radi unaprjeđenja prikazanih šumarskih strojeva i opreme. Pri kraju svoga govora izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima u organizaciji radionice te suradnjom s njezinim suorganizatorima. Ugodno je iznenađen velikim brojem sudionika koji su se, unatoč ne najidealnijemu vremenu za jedno ovakvo događanje, okupili na NPŠO-u Zalesina. Svima je zaželio ugodan i uspješan dan.
Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je zadnji govornik. On je istaknuo važnost nastavno-pokusnih šumskih objekata ŠFZGB za nastavne i znanstvene aktivnosti, što im je i primarna zadaća, ali i za ovakva, stručna događanja. U posljednjih se nekoliko godina, rekao je dekan, sve češće na NPŠO-ima ŠFZGB, osim terenske nastave i istraživanja, održavaju, što je vrlo važno, doktorske škole, domaća i međunarodna znanstvena i stručna savjetovanja, stručne radionice te ostali oblici domaće i međunarodne suradnje ŠFZGB, odnosno cjeloživotnoga obrazovanja šumara. Takve su aktivnosti potpuno u suglasju sa strategijom razvoja ŠFZGB i NPŠO-a kojom se predviđa osnivanje središta za

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 103     <-- 103 -->        PDF

stvara dodana vrijednost ogrjevnomu drvu. S predavanjem Potpore iz fondova EU-a – nove mogućnosti za licencirane izvoditelje radova u šumarstvu nastojalo se zaokružiti stručno usavršavanje u jedinstvenu cjelinu sa stajališta licenciranih izvoditelja šumskih radova, odnosno ovlaštenih inženjera šumarstva.
Donosimo, u obliku sažetka, kratak prikaz svakoga od navedenih predavanja.
Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky (ŠFZGB): Iznošenje drva žičarama
Sažetak: Predstavljen je presjek i udjel pojedinih sustava pridobivanja drva hrvatskoga šumarstva, u kojem iznošenje drva šumskim žičarama zauzima zanemarivo mjesto unatoč činjenici da nagibi terena > 33 % čine 15 % površine šuma. Pojašnjene su pogodnosti primjene šumskih žičara s obzirom na terenske prilike te okolišnu prihvatljivost. Definirani su utjecajni čimbenici djelotvornosti iznošenja drva šumskim žičarama, među kojima ključnu ulogu zauzima sječna gustoća zbog (de)montiranja žičnih linija, ali i rasporeda žičnih linija u prostoru. Raščlanjene su značajke šumskih žičara s obzirom na smjer privlačenja drva, broj užadi, pomičnost nosivoga užeta, duljinu žične linije, nosivost i mobilnost. Prikazana su dosadašnja iskustva iznošenja drva žičarama u Hrvatskoj na osnovi prethodnih objava u primarnim i sekundarnim publikacijama. Poseban

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 102     <-- 102 -->        PDF

izobrazbu, odnosno trening cent(a)ra izvrsnosti te će u budućnosti, kao i do sada, imati njegovu punu potporu. U završnom dijelu govora prof. dr. sc. Vladimir Jambreković zahvalio je upravitelju NPŠO-a Zalesina prof. dr. sc. Tiboru Penteku iz Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije (Zavod za ŠTIT) ŠFZGB i njegovu timu iz NPŠO-a Zalesina i iz Zavoda za ŠTIT, koji je, još jednom, dosegao visoke, davno postavljene standarde organizacije ovakvih ili sličnih skupova. Vrlo je zadovoljan je došlo više od dvjesto sudionika prvoga dana radionice, a istaknuo je i važnost drugoga dana radionice kada će studenti ŠFZGB imati mogućnost na jednom mjestu, u stvarnim radnim uvjetima, vidjeti šumarske strojeve i opremu. Terensku nastavu kao jedan od oblika praktične nastave, na koju je ŠFZGB izuzetno ponosan, treba i nadalje njegovati, razvijati i poticati. Dekan je, na kraju svojega govora, proglasio stručnu radionicu »Izazovi pridobivanja drva« otvorenom.
Zbog više od dvjesto sudionika stručne radionice s jedne strane, ograničenoga kapaciteta predavaonice na NPŠO-u Zalesina s druge strane te ograničene veličine skupina pogodnih za terenski obilazak šumskih strojeva i opreme s treće strane sudionici radionice podijeljeni su u dvije velike skupine po stotinjak ljudi. Prva je skupina svoj stručni program započela predavanjima, a druga skupina, razdijeljena u četiri podskupine, u ostvarivanje stručnoga programa radionice krenula je s terenskim dijelom.
3. Stručna predavanja
Predavanja, koja su za prvu skupinu sudionika trajala od 9:30 do 11:30 sati, a za drugu skupinu sudionika od 13:30 do 15:30 sati, moderirao je prof. dr. sc. Dubravko Horvat, predstojnik Zavoda za ŠTIT ŠFZGB. Kako je već napisano, održana su četiri predavanja predavača i tema kako slijedi: 1. prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky (ŠFZGB): Iznošenje drva žičarama, 2. izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar (ŠFZGB): Skupljanje drva šumskim vitlima, 3. dr. sc. Dinko Vusić (ŠFZGB): Mehanizirana izrada kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva i 4. Domagoj Troha, dipl. inž. šum. (Salix Plan d.o.o.): Potpore iz fondova EU-a – nove mogućnosti za licencirane izvoditelje radova u šumarstvu.
Kao posebnost predloženoga stručnoga usavršavanja valja istaknuti usuglašenost predavanja s terenskim razgledom (rad strojeva na više stajališta uzduž šumskih cesta GJ Belevine) radi upoznavanja šumarskih stručnjaka s ovodobnim izazovima, ali i s tehničko-tehnološkim rješenjima i/ili unaprjeđenjima vezanim uz: 1. posljednja dostignuća iznošenja drva žičarom, koja su kao okolišno prihvatljiva tehnologija pridobivanja drva nedovoljno prepoznata i slabo primjenjivana u RH, 2. skupljanje drva vitlom (u hrvatskom šumarstvu 60 % drva privuče se skiderima, kao tehnologijom u kojoj drvo ide k stroju pomoću vučnoga užeta vitla), 3. izazove u proizvodnji kratko rezanoga i cijepanoga drva, kao dodatnoga koraka u izradbi kojim se

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 104     <-- 104 -->        PDF

osvrt dan je na posljednja dostignuća iznošenja drva žičarama: 1. stupna kamionska žičara s dizalicom i hvatalom ili procesorskom glavom te 2. samovozna kolica. Predstavljene su preporuke za rad žičarama.
Izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar (ŠFZGB): Skupljanje drva šumskim vitlima
Sažetak: Privitlavanje je (skupljanje drva šumskim vitlima) vuča drvnih sortimenta po tlu od mjesta izrade u sječini do šumskoga vozila za privlačenje drva koje je opremljeno šumskim vitlom. Prema podacima »Hrvatskih šuma« d.o.o. Zagreb od ukupno privučene količine drvnoga obujma u prošlom desetogodišnjem razdoblju oko 75 % drvnih sortimenta privitlava se do šumskih vozila opremljenih šumskim vitlima – skiderima, šumskim traktorskim skupovima i adaptiranim poljoprivrednim traktorima sa šumskim vitlom. Prikazane su osnovne tehničke značajke navedenih mehaniziranih sredstava za rad (dimenzijske i masene značajke, raspodjela mase vozila, položaj težišta vozila, uzdužna i poprečna stabilnost traktora i dr.) s posebnim osvrtom na osnovne značajke šumskih vitala za privitlavanje drva (mjesto ugradnje vitla, vučna sila, duljina i promjer užeta, prekidna čvrstoća užeta i dr.). Poseban je osvrt dan na mogućnost uporabe forvardera s ugrađenim šumskim vitlom na brdskim područjima. Također su prikazani dinamički modeli opterećenja šumskih vozila pri privitlavanju drva te utjecaj nagiba terena i smjera privitlavanja na granične tovare. Pri tome su definirani faktori prianjanja šumskih vozila s podlogom kao osnovni pokazatelj mogućnosti sigurnoga privitlavanja drva. Na osnovi tehničko-proizvodnih značajki sredstava za rad predočene su smjernice za smanjivanje zbijanja tla, oštećivanja dubećih stabala i pomlataka pri privitlavanju drva.
Dr. sc. Dinko Vusić (ŠFZGB): Mehanizirana izrada kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva
Sažetak: Predavanjem su obrađene zakonitosti mehaniziranoga rada procesora za izradu kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva i njihov utjecaj na proizvodnost rada i kakvoću proizvoda. U uvodnom dijelu predavanja sažeto su prikazane tradicionalne metode izrade ogrjevnoga drva, njihov razvoj i prilagodba, sukladno promjenama organizacije sustava pridobivanja drva u hrvatskom šumarstvu, kao i posljedične promjene u normiranju proizvoda. Utjecaj glavnih čimbenika (dimenzija i značajki ulazne sirovine) na proizvodnost mehanizirane izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva prikazan je na primjeru istraživanja potpuno automatiziranoga i djelomično automatiziranoga procesora. Opisan je i cjelokupni proizvodni proces, od prikladnih postupaka s ulaznom sirovinom, preko značajki mehanizirane izrade do razredbe, skladištenja i otpreme gotovih proizvoda. Naglašena su ograničenja zbog raspoloživosti adekvatne sirovine i njezina utjecaja na proizvodni proces. Posebna je pažnja usmjerena zakonitostima mehanizirane izrade kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva procesorima. Detaljnom analizom ovisnosti efektivnih vremena pojedinih radnih zahvata o dimenzijama ulazne sirovine prikazano je djelovanje zakona obujma komada na proizvodnost, ali i upozoreno na mogućnosti unaprjeđenja. Osvrtom na značajke kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva, definirane normama HRN EN ISO za čvrsta biogoriva, naglašena je nužnost optimizacije proizvodnoga procesa radi poboljšanja kakvoće proizvoda.
Domagoj Troha, dipl. inž. šum. (Salix Plan d.o.o.): Potpore iz fondova EU-a – nove mogućnosti za licencirane izvoditelje radova u šumarstvu
Sažetak: U ovom je predavanju predstavljena mjera 8 »Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma«, podmjera 8.6. »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda«, tip operacije 8.6.1. »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima« iz Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Raščlanjena je sastavnica Pravilnika o provedbi podmjere 8.6. »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda« – provedba tipa operacije 8.6.1. »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima« iz Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Poseban je naglasak stavljen na dosadašnja iskustva u pripremi i provedbi projekata u okviru šumarskih mjera iz Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. te na prihvatljive troškove, prihvatljive korisnike, visinu i intenzitet potpore, uvjete prihvatljivosti te na ključnu dokumentaciju potrebnu za uspješnu pripremu zahtjeva za potporu. Opisana je i procedura prijave projekata i provedbe projektnih aktivnosti.
4. Terensko predstavljanje šumarskih strojeva i opreme
Šumarski su strojevi i oprema predstavljeni na sedam stajališta uzduž šumskih cesta gospodarske jedinice Belevine (na ukupnoj duljini pokazne rute od oko 3000 m) ovim redom: 1. cjepači za drvo tvrtke Tajfun Planina d.o.o. RCA 480 JOY i RCA 400 JOY (koji je bio samo izložen, a čiji rad nije bio pokazan), 2. cjepači tvrtke Lancman STAW17 i LE 32 XTRM C, 3. kamion s dizalicom LIV 170Z i digitalna promjerka BOB 800, 4. dizalica Tajfun DOT 50K s harvesterskom glavom NAARVA S23C, 5. dvobubanjsko ugradbeno vitlo Tajfun DVV 2 × 90, 6. šumska žičara MOZ 300 GR i traktorska prikolica GAP 16 i 7. šumsko vitlo EGV 65 AHK 1.8M SG.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 105     <-- 105 -->        PDF

TAJFUN RCA 400 JOY je procesor za izradu kratko rezanoga i cijepanoga ogrjevnoga drva. Prerezivanje obloga energijskoga drva promjera 5 – 40 cm na duljine 25 – 50 cm obavlja se pilom lančanicom, a cijepanje hidrauličnim potisnikom sile 150 kN. Pogonski agregat toga procesora može biti poljoprivredni traktor potrebne snage od 30 kW (transport 60 kW) te brzine vrtnje ulaznoga vratila od 400 min-1 do 430 min-1. Procesorom TAJFUN RCA 480 JOY PLUS

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 106     <-- 106 -->        PDF

moguće je izrađivati kratko rezano i cijepano ogrjevno drvo iz obloga energijskoga drva najvećega promjera 48 cm, a cijepanje se obavlja hidrauličnim potisnikom sile 250 kN. Za razliku od procesora RCA 400 JOY kod procesora RCA 480 JOY PLUS automatizirana je prilagodba visine noža promjeru ulazne sirovine te praćenje učinka. Na oba je modela moguće kao pogonski agregat koristiti i elektromotor EP 12 snage 11 kW ili dizelski agregat DP26 snage 26 kW.
Vertikalni cjepač LANCMAN STAW17 namijenjen je izradi jednometarskih (ili kraćih) cjepanica. Cijepanje se obavlja hidrauličnim potisnikom sile 170 kN, a deklarirani najveći promjer obloga energijskoga drva najveće duljine 117 cm iznosi 80 cm. Cjepač je pogonjen benzinskim motorom snage 10 KS.
Horizontalni cjepač LANCMAN LE 32 XTRM C opremljen je daljinski upravljanim vitlom i hidrauličnim podizačem obloga energijskoga drva. Cijepanje se obavlja hidrauličnim potisnikom sile 320 kN, a deklarirani najveći promjer obloga energijskoga drva najveće duljine 119 cm iznosi 120 cm. Pogonski je agregat cjepača poljoprivredni traktor snage od 35 kW.
LIV 170Z je poprečno sklapajuća (Z) hidraulična dizalica namijenjena u prvom redu opremanju kamiona za prijevoz obloga drva, ali i utovar te istovar paletiziranih tereta. Pokazana je dizalica ugrađena na produljenu šasiju MAN-ova kamiona s popločenim utovarnim prostorom. Masa dizalice iznosi 2755 kg, a doseg je 9,6 m. Okretni je kut dizalice 425°, bruto podizni moment (bez težine hvatala) 157 kNm, a okretni moment 28 kNm. Dizalicu pokreće hidraulična pumpa protoka 2 × 80 L/min i radnoga tlaka 26 MPa, čime je osiguran podizni moment te brzina rada dizalice.
Digitalna promjerka BOB 800 namijenjena je izmjeri prsnoga promjera dubećih stabala, odnosno promjera i duljine izrađene oblovine. Promjerka je dimenzija 1013 × 585 × 39 mm, mase 1,25 kg, ergonomski konstruirana, visoke mehaničke otpornosti (standard NEMA-4), primjenjiva radu na vanjskoj temperaturi zraka od –40° do +60°C. U promjerku je integrirana bežična razmjena (Bluetooth) mjernih podataka s pametnim telefonom ili terenskim računalom. Za pametne telefone razvijena je jednostavna aplikacija Android, u koju se za potrebe preuzimanja, odnosno otpreme drva bilježe podaci o izmjerenim dimenzijama

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 107     <-- 107 -->        PDF

i kakvoći drva, porijeklu drva, sudionicima u procesu preuzimanja i/ili otpreme. Na osnovi izmjerenih dimenzija i tablica odbitaka kore te razreda kakvoće drva aplikacija izračunava obujam oblovine te njezinu vrijednost. Iz memorije pametnoga telefona podaci se šalju e-poštom na pohranu. Posebno valja istaknuti spremnost proizvođača prilagodbi postojeće aplikacije već uspostavljenim sustavima krajnjih korisnika.
Četvrto je stajalište prikazivalo skandinavsku soluciju mehanizirane sječe i izradbe prorednih sastojina četinjača u inačici poljoprivredni traktor opremljen traktorskom dizalicom i harvesterskom glavom.
Tajfun DOT 50K je traktorska dizalica mase 1450 kg i dosega 7,025 m. Okretni je kut dizalice 390°, bruto podizni moment 52 kNm, a okretni moment 19 kNm. Dizalicu pokreće hidraulična pumpa radnoga tlaka 21 MPa i protoka 40 L/min pri brzini vrtnje izlaznoga vratila od 300 min-1 do 350 min-1.
Harvesterska glava NAARVA S23C namijenjena je sječi i izradbi drva promjera od 5 do 30 cm. Glava je dimenzija

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 108     <-- 108 -->        PDF

910 × 810 × 1300 mm te mase 235 kg. Sila posmičnih valjaka iznosi 21 kN, a posmična brzina 0,55 m/s. Zahtjev je glave radni tlak hidrauličnoga sustava od 17 do 20 MPa, odnosno protok ulja od 40 do 70 L/min.
Tajfun DVV 2 × 90 dvobubanjsko je ugradbeno vitlo namijenjeno skupljanju drva za šumska vozila neprometnih površina. Prikazano je vitlo ugrađeno na LKT-ov skider. Vitlo je mase 690 kg (bez užadi), širine 916 mm, duljine 594 mm, a visina je sa spremnikom hidrauličnoga ulja 792 mm. Duljina vučnoga užeta u pojedinim bubnjevima vitla ovisi o njegovu promjeru: 96 m – Ø 14 mm, 77 m – Ø 15 mm te 70 m – Ø 16 mm. Nazivna vučna sila vitla (kod potpuno odmotanoga vučnoga užeta) iznosi 90 kN po bubnju, a kod potpuno namotanoga užeta 46,5 kN. Sila je kočenja vitla 112,5 kN. Potrebna snaga traktora na koji se ugrađuje ovo vitlo je 91 kW uz standardiziranu brzinu vrtnje izlaznoga vratila od 540 min-1. Posebno valja istaknuti da je vitlo opremljeno uređajem za olakšano izvlačenje vučnoga užeta kojim se ponajprije smanjuje moment tromosti bubnja vitla. Razvojem prikazanoga vitla Tajfun je iskazao spremnost svoga prilagođavanja različitim proizvođačima skidera.
MOZ 300 GR je mobilna (vučena), gravitacijska (dvoužetna) šumska žičara, dosega 300 m i nosivosti 2,8 t. Pogonski je agregat ove žičare poljoprivredni traktor potrebne snage od 60 kW te standardizirane brzine vrtnje izlaznoga vratila od 350 min-1 ili 540 min-1. Žičara je mase 4000 kg (bez užadi), duljine 3,9 m, širine 2,34 m te radne visine 7,5 m. Transportna visina žičare iznosi 2,7 m. Opremljena je nosivim užetom Ø 18 mm – duljine 350 m, vučnim užetom Ø 9 mm – duljine 350 m te s četiri sidrena užeta Ø 16 mm – duljine 45 m. Žičaru obilježava relativno kratko vrijeme montaže (3 h) i demontaže (2 h), a duljina postranoga skupljanja drva iznosi 50 m pri najvećoj duljini trase žičare od 300 m. Ovisno o dimenzijama posječenih stabala, metodom izradbe drva iznošeni se teret prilagođava nosivosti žičare. Upravljanje radom žičare osigurava daljinska kontrola.
GAP 16 je vučena traktorska prikolica bruto nosivosti 16 t (neto 13 t), namijenjena izvoženju izrađene oblovine od panja do pomoćnoga stovarišta. Prikolica je duljine 6,6 m (s pomičnom rudom) i širine 2,4 m, s udvojenom osovinom i kotačima u tandemskom raporedu. Kotači prikolice opremljeni su hidrauličnim kočnicama, odnosno pneumaticima

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 109     <-- 109 -->        PDF

550/45-22.5. Dimenzije utovarnoga prostora prikolice iznose 2200 mm (širina), 1500 mm (visina) te 4750 mm (duljina). Prikolica je opremljena prethodno opisanom dizalicom Tajfun DOT 50K. Pogonski je agegat ove »traktorske ekipaže« poljoprivredni traktor, snage od 80 kW te standardizirane brzine vrtnje izlaznoga vratila od 540 min-1.
Šumsko vitlo EGV 65 AHK 1.8M SG jednobubanjsko je nošeno hidraulično vitlo, tzv. farmerske izvedbe, koje se priključuje na trozglobnu poteznicu poljoprivrednoga traktora snage od 33 do 66 kW te standardizirane brzine vrtnje izlaznoga vratila od 540 min-1. Vitlo je mase 540 kg (bez užadi), širine 1800 mm, duljine 670 mm te transportne visine 1729 mm (visina sa zaštitnom mrežom iznosi 2300 mm). Duljina vučnoga užeta u bubnju vitla ovisi o njegovu promjeru: 118 m – Ø 12 mm, 89 m – Ø 13 mm te 78 m – Ø 14 mm. Nazivna vučna sila vitla iznosi 65 kN, a sila kočenja 81 kN. Osim što je opremljeno već opisanim uređajem za olakšano izvlačenje vučnoga užeta, vitlo je opremljeno i sidrenom daskom te donjom koloturom kojom se smanjuje vertikalna sastavnica sile u užetu potrebna za skupljanje drva vitlom.
5. Sudionici stručne radionice »Izazovi pridobivanja drva«
Prvoga dana, 25. travnja 2017. godine, na stručnoj su radionici »Izazovi pridobivanja drva« nazočili najvažniji dionici u šumarskom sektoru Republike Hrvatske te kolege iz susjedne nam Republike Bosne i Hercegovine kako slijedi: 1. djelatnici tvrtke »Hrvatske šume« d.o.o., 2. djelatnici privatnih šumarskih tvrtki, 3. djelatnici Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, 4. djelatnici Hrvatskoga šumarskoga instituta iz Jastrebarskoga, 5. djelatnici Savjetodavne službe, 6. djelatnici Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 7. licencirani izvoditelji radova pridobivanja drva, 8. profesori sa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Sarajevu te 9) operativni šumari iz susjedne države Bosne i Hercegovine. Ukupno je prvoga dana radionice registrirano više od dvjesto sudionika.
Drugoga su dana na radionici u okviru redovite terenske nastave iz različitih nastavnih predmeta, utvrđene planom i programom terenske nastave za ljetni semestar akademske godine 2016/17, prisustvovali studenti preddiplomskoga studija Šumarstvo, studenti diplomskoga studija Šumarstvo smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem, diplomskoga studija Šumarstvo smjer Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu. Održavanje radionice, uz djelatnike tvrtke Tajfun Planina d.o.o., pomogli su nastavnici i suradnici Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
6. Svrhovitost i ispunjenost postavljenih ciljeva
Ovakav oblik i sadržaj stručnoga usavršavanja ocijenjen je, sudeći prema komentarima većine sudionika radionice, vrlo visokim ocjenama. Stručne radionice, gdje predavanja, kao teorijski uvod, slijedi praktični dio, u ovom slučaju terensko predstavljanje rada šumarskih strojeva i opreme u stvarnim uvjetima, imaju, u provedbi cjeloživotnoga stručnoga usavršavanja, prednost u odnosu na isključivo teorijska predavanja u kojima izostaje praktičan dio. Sukladno navedenomu, s velikom sigurnošću možemo zaključiti da je stručna radionica »Izazovi pridobivanja drva« ispunila gotovo sve prethodno definirane ciljeve. Sada se i ideja o organiziranju slične stručne radionice na istom mjestu, koja bi postala tradicionalna, s dinamikom održavanja svake 2 – 3 godine, ali s većim brojem izlagača šumarskih strojeva i opreme te s više prezentacijskih točaka u šumi, s trajanjem od dva do tri dana te uz različita stručna popratna događanja, više ne čini ni daleka ni neizvediva. Naprotiv. Zadovoljstvo sudionika radionice »Izazovi pridobivanja drva« te pohvale na račun njezine organizacije najbolji su pokazatelj da smo na pravom putu.