DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 16     <-- 16 -->        PDF

vrijednostima slijede lokacije Benkovac i Donja Slivnica. Potrebno je istaknuti lokacije Ist i Pag kao primjere lošeg odabira za postavljanje nadzorne kamere. Više od 93% i 60% vidljivog područja spomenutih lokacija spada u kategoriju priobalnih vlažnih područja (more) (slika 5). Iako nije predložena, lokacija Ugljan-Sveti Mihovil-HRT bila bi puno bolji odabir od prethodnih lokacija. Naime, s lokacije Ist se nadzire 3545,7 ha kopnene površine, s Paga 9681,9 ha, dok bi se s odašiljača na koti Sv. Mihovil moglo nadzirati čak 15742,5 ha.
4.2 Odnos naselja i vidljivog područja 4.2 The relation of settlements and the visible area
Preklapanjem modela vidljivosti i naselja unutar Zadarske županije utvrđena je pokrivenost naselja nadzornim sustavom. Od 230 naselja unutar Zadarske županije, njih 70% (161) ima jedan dio površine definiran kao vidljivo područje s jednog od šest predloženih nadzornih tornjeva. Ostalih 30% (69) nema dio površine definiran kao vidljivo područje. Najveći dio tih naselja nalazi se na prostoru istočnog dijela Zadarske županije. Razlog tome je nedostatak nadzornih tornjeva u blizini. Manji broj naselja bez dijelova vidljivog područja nalaze se na području zadarskog arhipelaga. Razlog je samo jedna predložena lokacija nadzorne kamere i to na otoku Istu.
Na temelju analize izvedena su četiri indikatora koja pobliže označuju koje su lokacije najprimjerenije za postavljanje nadzornih kamera. Prema generiranim indikatorima kao najbolje lokacije ističu se: Dračevac, Donja Slivnica, Benkovac i Ćelavac. One bilježe najveću površinu i opseg vidljivog kopnenog područja. Vidljivo kopneno područje s te četiri lokacije zajedno čini 87,87% (965,76 km²) ukupne