DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 25     <-- 25 -->        PDF

čak i u malim, izoliranim populacijama koje su obuhvaćene ovim istraživanjem, te uz ograničen broj stabala.
Kada integralno analiziramo rječne slivove, u ovom istraživanju je registrirana 100% polimorfnost (p%) kod svih analiziranih lokusa izuzev populacije Neretva, gdje je registrirano 90% polimorfnih genskih lokusa. Također je registriran udio nespecifičnih alela koji su nađeni kod 17 individua iz svih istraživanih populacija. Zbog tog malog broja specifičnih alela, nismo bili u mogućnosti da ovo istraživanje iskoristimo za određivanje migracija poslije zadnje glacijacije. Inače populacija donji tok Neretve i gornji tok Vrbasa pokazuje najmanje vrijednosti broja alela za šest ispitivanih genskih lokusa (Tablica 3.).
Interesantna je usporedba broja analiziranih individua i utvrđenih genotipova. Kako je jako mali broj stabala zbog ograničenog broja starih stabala, tako u populaciji gornjeg toka Vrbasa imamo kod sedam stabala samo tri genotipa, dok u populaciji gornji tok Bosne kod 20 stabala imamo 19 genotipova. Tako je kod detekcije od 10 genskih lokusa registrirano za gornji tok Vrbasa samo 29 alela, dok je u populaciji gornji tok Bosne registriran 81 alel (Tablica 3.).
Analizom alelne raznolikosti možemo primijetiti da populacija gornjeg toka rijeke Bosne pokazuje najveću vrijednost, dok populacijeiz gornjeg toka Vrbasa i donjeg toka Neretve imaju najmanju alelnu raznolikost (Tablica 4.). Inače alelna raznolikost se kretala od 1,000 za PMGC_456 kod populacija Neretva i donji tok Vrbasa, do 11,765 za genski lokus PMGC_2163 u populaciji gornjeg toka Bosne. Za populaciju donje Neretve je interesantno da su za osam genskih lokusa dobivene najmanje vrijednosti alelne raznolikosti (Tablica 4.). Kada analizirano populacijsku raznolikost tada primjećujemo da je donji tok Neretve s najmanjom vrijednošću, a gornji tok Bosne s najvećom.
Vrlo važno mjerilo genetičke raznolikosti u populaciji je heterozigotnost, koja zapravo označava broj heterozigota u istraživanoj populaciji. Stvarne heterozigotnosti su skoro u