DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Rasprava DISCUSSION Dobiveni rezultati pokazuju da su, uz pomoću korištenih mikrosatelitskih biljega, razlike između populacija ili unutar populacija crnih topola vidljive i jasne. Mogući uzroci tih razlika, osim prirodne selekcije,u jakom su antropogenom djelovanju, kao i razvojnim čimbenicima ili procesima prilagođavanja na izmijenjene ekološke uvjete u posljednjih 150 godina, kako je utvrđeno i kod hrastova (Ballian i sur. 2010). Samo područje Bosne i Hercegovine vrlo je specifično kada su posrijedi uvjeti okoliša, jer na vrlo malom prostoru postoji velika šarolikost klimatskih, edafskih, orografskih i drugih čimbenika, a koji izravno utječu na diferencijaciju različitih ekotipova, a time i do genetičke diferenciranosti, što se na temelju istraživanja morfoloških svojstava utvrdilo kod crnih topola (Kajba i sur. 2004, 2015). Stoga se smatra da vrste šumskog drveća iz Bosne i Hercegovine pokazuju veliku varijabilnost, u usporedbi s istim vrstama iz središnje, zapadne i istočne Europe, a što je potvrđeno na molekularnoj razini (Ballian i sur. 2008, 2010). Kakav je utjecaj ekoloških čimbenika, odnosno genetičko prilagođavanje crnih topola na određeno stanište na morfološkoj razini kod populacije Neretve prikazali su Kajba i sur. (2004, 2015),Ballian i sur. (2006), te na fiziološkoj razini De Woody (2011), a rezultati ovih istraživanja to potvrđuju na molekularno genetskoj razini. Također dobiveni rezultati, s obzirom na registrirane specifične alele, ipak ukazuju na relativnu blizinu glacijalnog pribježišta na Balkanskom poluotoku o čemu izvještava Cottrell i sur. (2005), koje je možda utjecalo na današnju genetičku varijabilnost populacija i njihovo diferenciranje. Iz dobivenih rezultata u ovom istraživanju možemo izvesti zaključak da postoje razlike među populacijama iz različitih ekoloških niša (Stefanović i sur. 1983), u našem slučaju riječnih slivova, odnosno da je vjerojatan razlog tomu i jaki antropogeni utjecaj kroz povijest, ili su ipak razlike u klimi između staništa najznačajnije utjecale na genetičku diferencijaciju između populacija o čemu pišu neki od autora (Kajba i sur. 2004; Ballian i sur. 2006; De Woody 2011). Ako morfološka diferencijacija strogo prati razlike u okolišu, tada se trenutna diferenciranost uspoređuje na temelju morfotipova i razlika u okolišu, a kao rezultat dobijemo dobre smjernice za radove na očuvanju (Sork i sur. 2010; Kremer i sur. 2012). Međutim, ako morfološka diferencijacija odražava kombinaciju prilagodljivih i neadaptivnih procesa tada je predviđanje odgovora vrste na klimatske promjena prilično komplicirano, te genetska varijabilnost ne smije odgovarati adaptivnom fenotipu za određenu okolinu (De Woody i sur. 2015). Stoga se dobivene veličine genetskih parametara moraju promatrati uvjetno, jer možda nisu samo posljedica prirodnih procesa i genetičke diferenciranosti kod kontinentalnih bosanskih populacija. Situacija s populacijom Neretva je potpuno drukčija, jer je uz sve i pod jakim izravnim utjecajem toplog i suhog submediteranskog klimata (Kajba i sur. 2004; De Woody 2011), a koji duboko prodire dolinom Neretve u unutrašnjost Bosne i Hercegovine (Stefanović i sur. 1983). Također i u Europi postoji dobra genetska varijabilnost crnih topola uz nisku stopu diferenciranosti, jer je prisutan protok gena između populacija, a što su na razini izoenzimskih istraživanja potvrdili Legionet i Lefevre (1996), na molekularno genetskoj razini Winfield i sur. (1998), Cottreli i sur. (1997, 2002), a na haplotipskoj razini Cottreli i sur. (2005). Za razliku od njih van Dam i sur. (2002) su uz primjenu morfoloških, izoenzimskih i DNK biljega dobili zadovoljavajuću diferenciranost između i unutar nekoliko riječnih sustava u Europi. Do sličnih rezultata došli su Božić i sur. (2010) za riječne sustave u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Primjenom više početnica, od kojih su neke bile iste kao u našem istraživanju, De Woody i sur. (2015) dobili su veću varijabilnost i heterozigotnost. Za razliku od našeg |