DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Demir, M., Bilici, E., 2010. Assessment of timber harvesting mechanization level in Turkey, FORMEC 2010: Forest Engineering: Meeting the Needs of the Society and the Environment, 11-14 July, Padova, Italy.
Drosos, V.C., Farmakis, D.E., Kalogeropoulo, C.P., 2008. Digital Terrain Model geoinformatic Model-Harvesting operations after fires, FORMEC 08-KWF, 2-5 June, Schmallenberg, Germany.
Eker, M., 2004. Development of annual operational planning model for timber harvesting. Ph.D. thesis. Karadeniz Technical University, Trabzon. 239 p.
Eker, M., Çoban, H.O., 2009. Post-fire harvesting and transportation model, The First Forest Fire Fighting Symposium, 07-10 January, Antalya, Turkey. p: 395-403.
Çoban, H.O., Eker, M., 2010. Analysis of forest road network conditions before and after forest fire, FORMEC 2010: Forest Engineering: Meeting the Needs of the Society and the Environment, 11-14 July, Padova, Italy.
GDF, 2008. Rehabilitation of burnt forest Areas and a fireproof forest facility project report. GDF publications, Antalya, Turkey. 112 p.
Guido, R., Van derr Werf, J.T., Randerson, G., James Collatz, L., Giglio, P.S., Kasibhatla, A.F., 2004. Continental-scale partitioning of fire emissions during the 1997–2001 El Nino/La Nina period. Science, 303: 73-76.  
Kaloudis, S., Costopoulou, C.I., Lorentzos, N.A., Sideridis, A.B., Karteris, M., 2008. Design of forest management planning DSS for wildfire risk reduction. Ecol. Inf. 3 (1).122–133.
Karantzidis, N., Mpasianas, G., Doukas, K., 2008. Forest constructions for protection and harvesting operations before and after forest fires in Greece, FORMEC 08-KWF: 2-5 June, Schmallenberg, Germany.
LINDO, 2010. Available at: www.lindo.com [Last accessed 13 October 2016].
Reynolds, K.M., 2005. Integrated decision support for sustainable forest management in the United States: fact or fiction? Comput. Electron. Agric. 49 (1):6–23.
Saaty, T.L., 1980. The Analytic Hierarchy Process. McGraw-Hill, New York.
Öztürk, T., İnan, M., Akay, A.E., 2010. Analysis of tree damage caused by excavated materials at forest road construction in Karst Region, Croatian Journal of Forest Engineering. 31: 57-64.
Öztürk, T., Hasdemir, M., Şentürk, N., 2011. The potential usage of modern logging machines for extraction of post-fire salvage timber, The First Mediterranean Forest and Environment Symposium, 26-28 October, Kahramanmaraş, Turkey.
Zeng, H., Pukkala, T., Peltola, H., 2007a. The use of heuristic optimization in risk management of wind damage in forest planning. For. Ecol. Manage. 241:189–199.
Sažetak

Nakon šumskih požara nastaju različiti problemi, kao što je velik gubitak drvne mase, erozije tla, degradacija pitkih izvora vode te onečišćenje zraka. Neophodno je kvalitetno i učinkovito isplanirati i implementirati potrebne šumske operacije nakon šumskog požara, kako bi se odmah moglo započeti s pošumljavanjem u svrhu održanja šumske vegetacije u izgorenim područjima. Cilj ovoga istraživanja je bio razvoj modela planiranja aktivnosti nakon požara, kako bi se smanjilo vrijeme utrošeno na aktivnosti sanitarne sječe. Model planiranja aktivnosti nakon požara pomoći će donositeljima odluka u pravovremenom uklanjanju saniranih debla nakon velikih šumskih požara, uzimajući u obzir ekonomska i ekološka ograničenja te rješavajući mogućnost zapošljavanja u lokalnoj drvnoj industriji. Mogućnosti ovoga modela provjerene su pomoću standardizacije operativnog planiranja i razvoja procesa brzog donošenja odluka. Model je implementiran u šumariji Taşağıl Regionalne uprave za šume Antalya, gdje su šume svrstane u prvi stupanj opasnosti od požara te se drugi najveći šumski požar u povijesti Turske uprave za šume dogodio upravo na ovome području 2008. godine. Rezultati ovoga modela uspoređeni su s podatcima stvarnih sanacijskih sječa dobivenih od šumarija. Rezultati su pokazali da se korištenjem operativnog planiranja temeljem modela planiranja aktivnosti nakon požara može smanjiti ukupno vrijeme utrošeno na sanacijske sječe za 60%. S obzirom na različite šumske odjeljke u istraživanome području, procijenjeno trajanje sanacijske sječe bilo je 15 do 75 dana kraće od stvarnih operacija na terenu. Prema tome, očekuje se da korištenje operativnog planiranja temeljem modela planiranja aktivnosti nakon požara ima velik potencijal u osiguravanju ekonomski i ekološki korisnih šumskih radova nakon šumskih požara.
Ključne riječi: šumski požar, sanacijska sječa, šumski prijevoz, operativno planiranja, modeliranje