DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 59     <-- 59 -->        PDF

na okolnim dlačicama, te one imaju sposobnost žarenja i ako je gusjenica uznemirena ili napadnuta služi joj za pasivnu odbranu (Vasiljev, 1984) (slika 3).
Kukulje se u zapretku smeđe boje, dužina kukuljice je oko 20 mm, a naglo se sužava prema stražnjem kraju (Serafimovski et al., 1976). Kukuljenje gusjenica počinje nakon što prođu kroz šest do osam larvenih stadija razvoja (Frago et al., 2009; Arevalo-Durup, 1991; Vasiljev, 1984) (slika 4).
E. chrysorrhoea L. stvara jednu generaciju godišnje. Vrstu također karakterizira osebujan životni ciklus jer veći dio godine (10 mjeseci) provede u stadiju gusjenice, a prezimljava kao mlada gusjenica, u gregarnim zapredcima (Schaefer, 1986).
Rojenje leptira uvjetovano je vremenskim uvjetima. Roji se tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Izlegu se sa potpuno razvijenim seksualnim organima (Arevalo-Durup, 1991). Jako su fotofilni, što im pomaže pri preseljavanju s jedne na drugu lokaciju (Serafimovski et al., 1976). Prema Frago (2010) u prirodnim uvjetima gusjenice E. chrysorrhoea L. obično se izlegu sredinom ljeta, hrane se gregarno i prolaze kroz dijapauzu kao mlade gusjenice početkom jeseni unutar zapredaka. Nakon nekoliko mjeseci dijapauze, gusjenice nastavljaju hranjenje u rano proljeće, a zatim se kukulje u rano ljeto. Odrasle jedinke ove vrste se ne hrane i kratko žive (5-7 dana) kratkoća života fokusirana je samo na reprodukciju. Nakon 2-3 tjedna koliko traje embrionalni razvoj iz jaja se izlegu male gusjenice (krajem srpnja i početkom kolovoza), na većim nadmorskim visinama embrionalni razvoj može se produžiti za nekoliko dana (Serafimovski et al.,  1976).
Pri temperaturi od 20-30 °C razvoj gusjenice završava se za 30-44 dana. Na temperaturi od 17 °C razvoj je produžen do 78 dana. Fluktuacije u zavisnosti od relativne vlažnosti su: optimalna vlažnost je u rasponu od 40-75 % i tada donja relativna vlažnost djeluje manje negativno nego veća (Grichanov et al., 2004). Eklozija gusjenica u nizinskim krajevima nastaje obično krajem lipnja, međutim to se događa i u kolovozu. U mlađim larvenim stadijima gusjenice se razvijaju vrlo sporo i do zime se presvuku dva puta. Do trećeg larvenog stadija (u kome prezimljavaju) grupno skeletiraju lišće, prelazeći s jednog lista na drugi. Krajem rujna već su izgradile zapredke od cijelih ili djelimično skeletiranih listova spojenih i obavijenim bijelim paučinastim omotačem. U zavisnosti od gustoće populacije u ovim zapredcima se može naći od 400-1000 jedinki, svaka u posebno ispredenoj komorici. Zapredak čini više manjih gnijezda na kojima se nalaze otvori kroz koji gusjenice izlaze na hranjenje (Grichanov et al., 2004) (slika 5).
Materijali i metode istraživanja – Materials and Methods of Research
Istraživanja su se obavila na području Šumarija Novi Travnik, Travnik i Kreševo u okviru ŠPD-a „Srednjobosanske šume“  d.o.o. Donji Vakuf. U 2014. godini monitoring populacije zlatokraja obavljao se od 10.7 do 30.7., a u 2015. godini od 9.6 do 24.7., sa po dva mjerenja u razmaku od 10-15 dana. Za potrebe monitoringa populacije zlatokraja na ovome lokalitetu korišten je feromonski pripravak Chrysowit i klopka tipa WitaTrap Delta PQ, koje su postavljane na visinu od 1,4 m. Feromonski pripravak Chrysowit je seksualni feromon, koji „privlači“ mužjake (slika 6 i 7).