DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 75     <-- 75 -->        PDF

se prije svega odnosi na: srednje šumarske škole, proizvođače alata, strojeva i opreme, inspekciju rada, individualne konzultante i dr.
c) izmjene, dopune i/ili pripremu novih propisa (zakoni, uredbe, pravilnici) kako bi se osiguralo uvažavanje standardizacije osposobljavanja za šumski rad, uključujući ustrojavanje i funkcioniranja nacionalne akreditacijske agencije:
• izmjenama Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (N.N. 10/86) omogućiti ustrojavanje i djelovanje nacionalne agencije te šumarskog centra za obuku i ocjenjivanje, te istim uvesti obvezu certificiranja osposobljavanja za sve nositelje takvih aktivnosti u šumarstvu;
• u okviru Zakona o šumama (N.N. 94/14) u poglavlju »Izvođenje šumarskih radova« i u okviru Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14) u poglavlju »Osposobljavanje za rad na siguran način« treba kao ključan uvjet dodati da izravni izvoditelji šumskih radova trebaju biti osposobljeni za rad na siguran način i za rad s radnim sredstvom kroz standardizirane sustave osposobljavanja koji su certificirani od nacionalne akreditacijske agencije;
• izradom središnjeg novooformljenog propisa, radnog naziva Pravilnik o certifikaciji osposobljavanja za šumski rad, detaljno urediti načine i kriterije certifikacije u svim elementima: treneri, verifikatori, pristupnici, nastavni kurikulumi, materijalno-tehnički (kabineti, poligoni) uvjeti i sl.;
d) verifikaciju od strane nacionalne akreditacijske agencije dva regionalna šumarska centra za obuku i ocjenjivanje (jedan za istočni i središnji dio, a drugi za gorski i mediteranski dio Hrvatske) s adekvatnom infrastrukturom za teoretski i praktični dio osposobljavanja, verificirane programe, predavače, instruktore, ocjenjivače i dr.:
• od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ishoditi ovlaštenje za izvođenje programa osposobljavanja uz prethodnu suglasnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Zaključno, navedene mjere unapređenja stanja sigurnosti i zaštite na radu od točke (a) do točke (d) potrebno je detaljno razraditi i implementirati kroz legislativni, strukturno-organizacijski i obrazovni koncept pomoću multidisciplinarnog istraživačkog tima u okviru nacionalnog projekta značajnog za sektor šumarstva.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENTS
Autori zahvaljuju CERCA programu Generalitata de Catalunya za podršku u izradi rada te nacionalnim agencijama EFESC-a na ustupljenim podacima vezanim za implementaciju europskog standarda za rukovatelja motornom pilom.
5. LITERATURA
REFERENCES
Axelsson, S.Å., 1998: The mechanization of logging operations in Sweden and its effect on occupational safety and health. Int. J. Forest Eng., vol. 9, pp. 25-31.
BBT, 2009: Glossar der geläufigen Terminologie im Kopenhagen-Prozess. 3 S.
Bell, J.L., 2002: Changes in logging injury rates associated with use of feller-bunchers in West Virginia. J Saf Res, vol. 33, pp.463-471.
Bentley, T., R. Parker, L. Ashby, 2005: Understanding felling safety in the New Zealand forest industry. Appl. Ergonomics, vol. 36, pp. 165-175.
Bernasconi, A., U. Schroff, 2011: Professions and Training in Forestry. Results of an Inquiry in Europe and northern America. Federal Office for the Environment, Bern. 84 pp.
Cabeças, J.M., 2007: An approach to health and safety in E.U. forestry operations – Hazards and preventive measures. Enterprise and Work Innovation Studies 3: 19-31.
Driscoll, T., G. Ansari, J. Harrison, M. Frommer, E. Ruck, 1995: Traumatic work reated fatalities in forestry and sawmill in workers in Australia. J Safety Res, 26(4): 221-233.
EFESC Handbook, 2015: Revised November 2015. Dostupno na ‹http://efesc.org/data/images/frontend/documents/12_EFESC%20Handbook%20%20revised%20Nov%202015.pdf› [Accessed 06.07.2016.]
Efthymiou, P.N., 2008: Wood Harvesting. Aristotle University of Thessaloniki, Thessaloniki.
Garland, J.J., 1990: Assessing gains from woodsworker training. Int. J. Ind. Ergonomics, vol. 5, pp. 227-242.
Godišnje poslovno izvješće HŠ, 2015. ‹http://portal.hrsume.hr/images/stories/godisnja-poslovna-izvjesca/godisnje_izvjesce_za_2015.pdf› [Accessed 20.12.2016.]
Häggström, C., M. Öhman, L. Burström, T. Nordfjell, O. Lindroos, 2016: Vibration Exposure in Forwarder Work: Effects of Work Element and Grapple Type. Croat. J. of Forest Eng., vol. 37 (1), pp. 107-118.
International Labour Organisation (ILO), 1981: Occupational Safety and Health problems in the Timber Industry. Geneva, Switzerland.
International Labour Organization (ILO), 1991: Occupational Safety and Health in Forestry. Report II, Forestry and Wood Industries Committee, Second Session. Geneva: ILO.
Klun, J., M. Medved, 2007: Fatal accidents in forestry in some European countries. Croat J For Eng, vol. 28 (1): 55-62.
Landekić, M., 2010: Organizacija kultura i sigurnost pri radu u hrvatskom šumarskom sektoru. Šumarski list, 134 (11-12), str. 613-622.
Landekić, M., I. Martinić, M. Šporčić, M. Bakarić, 2016: Tehnike rada i mjere sigurnosti pri radu na stablima u urbanim sredinama. VI. međunarodni stručno-znanstveni skup ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA ZDRAVLJA. 21.-24. rujan 2016. godine, Zadar, Hrvatska, str. 362-374
Lefort, A.J., C.P. de Hoop, J.C. Pine, 2003: Characteristics of injuries in the logging industry of Louisiana, USA: 1986 to 1998. Int J For Eng, vol 14, pp. 75-89.
Lindroos, O., L. Burström, 2010: Accident rates and types among selfemployed private forest owners. Acc. Anal. Prev., vol 42, pp. 1729-1735.