DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 80 <-- 80 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE ENDEM HRVATSKE FLORE – HRVATSKA PERUNIKA (Iris croatica Hotvat et Horvat M., Iridaceae) u Hrvatskoj Jozo Franjić (= I. aphylla L. ssp. croatica I. et M. Horvat) eng. Croatian Iris Hrvatska je perunika prirodno rasprostranjena na području sjeverozapadne Hrvatske i Slavonskoga gorja (Krndija). Raste na nadmorskoj visini od 160-730 m, na šumskim čistinama i na rubovima termofilnih šuma i šikara hrasta medunca. Nešto rjeđe dolazi na kamenitoj podlozi, uglavnom s kalničkom šašikom (Sesleria kalnikensis Jáv.), s kojom se dosta podudara i po arealu. Raste na vapnenačkoj ili dolomitnoj podlozi, na bazičnom i vrlo humoznom tlu (rendzina). Najbolje se razvija na dubljem tlu u svjetlim šumama, a na kamenitoj je i plitkoj podlozi niža i slabije razvijena. Podzemni dio biljke je podanak. Nadzemna stabljika je nalik na batvo, visine je 25-40 (-70) cm. Stabljika je razgranjena, često već od prizemnoga dijela. Postrani ogranci nose 1-2 cvijeta, a glavna os završava s 2 cvijeta. Listovi su unifacijalni, snažni i sabljasti, uglavnom dugi kao i stabljika ili dulji od nje. Pricvjetni su listovi vrlo napuhani, ovalni, zaokruženi ili su slabo ušiljeni. U vrijeme cvjetanja su do 3/4 zeleni, a u gornjem dijelu su suhokožičasti, s crvenoljubičastim prugama i mrljama, posebno prema vrhu, što se vidi i na osušenim primjercima. Cijev ocvjeća je gotovo dvostruko dulja od plodnice. Ocvjeće je sastavljeno od listova, koji su uglavnom slične građe. Cvjetovi su gotovo jednobojni, modroljubičasti, rijetko su vanjski listovi ocvjeća tamniji. Vanjski listovi ocvjeća su dugi 5,5-7 cm, a široki su 2,1-3,5 cm. Vise u pravilnom luku, a pri dnu se sužavaju. U donjoj su trećini prekriveni »bradom«, sa žućkastim, na vrhu svijetložutim ili svijetloplavim papilama. Dno vanjskih listova ocvjeća je bjelkasto, s jakim tamnoljubičastim prugama, koje se stapaju u jednoliku modroljubičastu plojku. Unutarnji listovi ocvjeća su ovalno-lopatasti, dugi 5,3-7 cm, a široki 2,7-3,7 cm. Na vrhu su ponekad urezani i sužavaju se dosta naglo u žljebasti držak, koji na unutarnjoj strani ima pojedinačne dlake. Prašničke su niti duže od prašnica i sežu 2-4 mm ispod ruba njuške. Ogranci tučka su dugi 3,5–5,3 cm i široki 1,2–1,7 cm. Krakovi tučka su raskrečeni, osrednje nazubljeni, a njuška tučka je zaokružena. Plodnica je na vrlo kratkom dršku, uglavnom je trobridna, ponekad okruglasto-šesterobridna. Plod je trobridni tobolac smeđe boje. Broj kromosoma je 2n = 48. Hrvatska je perunika trajnica-geofit (podzemna stabljika-podanak). Entomofilna, medonosna i ukrasna biljka. Cvjeta u IV. I V. mjesecu. U Hrvatskoj je zaštićena. Hrvatska perunika pripada velikoj skupini perunika s papilama, tzv. »bradom« (sect. Pogoniris). Ovu je vrstu opisao 1962. godine i potanko usporedio sa sličnim oblicima, glasoviti hrvatski botaničar Ivo Horvat, uz pomoć svoje supruge Marije. S obzirom na rasprostranjenost u Hrvatskoj, ali i u susjednim područjima, smatra se subendemom. I. croatica pripada srodstvenoj skupini vrlo varijabilne vrste I. aphylla s. l. (u širem smislu), panonsko-pontskoga areala. Vrlo često u taksonomskim i florističkim radovima zamjenjivana je s vrstom I. germanica L., od koje se razlikuje po |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 81 <-- 81 --> PDF |
razgranjenosti stabljike, obliku pricvjetnih listova, po građi i boji listova ocvjeća, kao i po broju kromosoma. I. germanica ima naime broj kromosoma 2n = 44. Poput vrste I. germanica i ova je vrsta otrovna, a vjerojatno u podanku obje sadrže i slične ljekovite tvari. Rod Iris, u Europi je bogat svojtama, a u hrvatskoj je flori zastupljen s 15 vrsta, od kojih su neke spornoga taksonomskoga statusa. Uz ovu vrstu u parkovima i vrtovima uzgajaju se još brojne naše i strane vrste roda Iris, a također su cijenjeni i brojni kultivari. Hrvatska je pošta 1994. godine u okviru pedstavljanja endemičnoga bilja u seriji „Flora hrvatskoga područja“ pustila u prodaju prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) i list prvoga dana. Autor ove serije je akademski slikar Zlatko Keser, a motivi na markama su cvijet hrvatske perunike i Vizijanijevoga mrazovca (Colchicum visianii Parl.). Hrvatska je perunika 2000. godine, na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom za vrijeme trajanja svjetske izložbe cvijeća Flora u Japanu. STANJE PRIVATNIH ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Damir Delač Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, obilježen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stručnim skupom „Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj“. PROGRAM 11,00 sati: Otvaranje i pozdravni govori 11,30 sati: Prezentacije (predviđeno vrijeme prezentacija; 15 min.) 1. mr. sc. Robert Ojurović – Uloga Savjetodavne službe u gospodarenju privatnim šumama 2. mr. sp. Ivica Francetić – Zakonodavni okvir i inspekcijski nadzor u privatnim šumama 3. prof. dr. sc. Marijan Grubešić – Stanje u privatnim šumama malih šumovlasnika 4. Robert Sambolek, dipl. ing. – Stanje u privatnim šumama velikih šumovlasnika 12,30 sati – 13,00: Pauza za kavu 5. Prof. dr. sc. Mario Božić – Okrupnjavanje šumoposjeda i udruživanje šumoposjednika kao pretpostavka održivog i učinkovitog gospodarenja sitnim privatnim šumama 6. Doc. dr. sc. Krunoslav Teslak – Planiranje gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj obzirom na obilježja šumoposjeda i gospodarske zahtjeve šumoposjednika 7. Dr. sc. Karlo Beljan – Opravdanost ulaganja u privatne šume 8. Marko Smrtnik – Gospodarenje privatnim šumama u Republici Austriji 13,30 sati: Pitanja i diskusija 14,00 sati: Domjenak Skup je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo, a sudionici su bili Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume d. o. o., Hrvatski savez udruga šumovlasnika i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Moderator, tajnik Hrvatskog šumarskog društva, mr. sc. Damir Delač, pozdravio je nazočne i zahvalio im što su se odazvali na današnji skup kojim obilježavamo 20. lipanj – Dan hrvatskoga šumarstva. Aktualna situacija u privatnim šumama ponukala nas je da tu temu obradimo na današnjem Stručnom skupu, kako bi kritičnim osvrtom na činjenično stanje pronašli i moguća rješenja. Privatne šume danas čine 24 % šumskog kompleksa Republike Hrvatske i one su, kao i državne šume, zaštićene Ustavom RH. Dan hrvatskog šumarstva obilježavamo kao spomen na dan kada je na redovnom zasjedanju 96. Skupština Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske |