DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 81     <-- 81 -->        PDF

razgranjenosti stabljike, obliku pricvjetnih listova, po građi i boji listova ocvjeća, kao i po broju kromosoma. I. germanica ima naime broj kromosoma 2n = 44. Poput vrste I. germanica i ova je vrsta otrovna, a vjerojatno u podanku obje sadrže i slične ljekovite tvari. Rod Iris, u Europi je bogat svojtama, a u hrvatskoj je flori zastupljen s 15 vrsta, od kojih su neke spornoga taksonomskoga statusa.
Uz ovu vrstu u parkovima i vrtovima uzgajaju se još brojne naše i strane vrste roda Iris, a također su cijenjeni i brojni kultivari.
Hrvatska je pošta 1994. godine u okviru pedstavljanja endemičnoga bilja u seriji „Flora hrvatskoga područja“ pustila u prodaju prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) i list prvoga dana. Autor ove serije je akademski slikar Zlatko Keser, a motivi na markama su cvijet hrvatske perunike i Vizijanijevoga mrazovca (Colchicum visianii Parl.).
Hrvatska je perunika 2000. godine, na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom za vrijeme trajanja svjetske izložbe cvijeća Flora u Japanu.
STANJE PRIVATNIH ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Damir Delač

Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, obilježen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stručnim skupom „Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj“.
PROGRAM
11,00 sati: Otvaranje i pozdravni govori
11,30 sati: Prezentacije (predviđeno vrijeme prezentacija; 15 min.)
1. mr. sc. Robert Ojurović – Uloga Savjetodavne službe u gospodarenju privatnim šumama
2. mr. sp. Ivica Francetić – Zakonodavni okvir i inspekcijski nadzor u privatnim šumama
3. prof. dr. sc. Marijan Grubešić – Stanje u privatnim šumama malih šumovlasnika
4. Robert Sambolek, dipl. ing. – Stanje u privatnim šumama velikih šumovlasnika
12,30 sati – 13,00: Pauza za kavu
5. Prof. dr. sc. Mario Božić – Okrupnjavanje šumoposjeda i udruživanje šumoposjednika kao pretpostavka održivog i učinkovitog gospodarenja sitnim privatnim šumama
6. Doc. dr. sc. Krunoslav Teslak – Planiranje gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj obzirom na obilježja šumoposjeda i gospodarske zahtjeve šumoposjednika
7. Dr. sc. Karlo Beljan – Opravdanost ulaganja u privatne šume
8. Marko Smrtnik – Gospodarenje privatnim šumama u Republici Austriji
13,30 sati: Pitanja i diskusija
14,00 sati: Domjenak
Skup je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo, a sudionici su bili Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske šume d. o. o., Hrvatski savez udruga šumovlasnika i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Moderator, tajnik Hrvatskog šumarskog društva, mr. sc. Damir Delač, pozdravio je nazočne i zahvalio im što su se odazvali na današnji skup kojim obilježavamo 20. lipanj – Dan hrvatskoga šumarstva. Aktualna situacija u privatnim šumama ponukala nas je da tu temu obradimo na današnjem Stručnom skupu, kako bi kritičnim osvrtom na činjenično stanje pronašli i moguća rješenja. Privatne šume danas čine 24 % šumskog kompleksa Republike Hrvatske i one su, kao i državne šume, zaštićene Ustavom RH. Dan hrvatskog šumarstva obilježavamo kao spomen na dan kada je na redovnom zasjedanju 96. Skupština Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 82     <-- 82 -->        PDF

20. lipnja 1991. godine donijela ODLUKU da se dosadašnji naziv organizacije mijenja u novi koji glasi: Hrvatsko šu­marsko društvo.
20. lipnja za šumarsku struku ima još jedno značenje. Na taj dan 1977. godine proglašen je Zakon o vraćanju dijela zgrade »Šu­marskog doma« Šumarskom društvu, čime je ispravljena povijesna nepravda, a šumarskoj struci vraćeno ognjište oko kojega smo se oduvijek okupljali.
Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić dipl. ing. prigodnim se riječima obratio skupu.
Poštovane dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici, poštovane kolegice i kolege,
Ugodna mi je dužnost sve vas skupa pozdraviti u ovom uvaženom domu, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u ime Hrvatskoga šumarskog društa, organizatora današnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva. Velika večina nas svoj je profesionalni put počela graditi nakon školovanja u unutarnjim i vanjskim prostorima našega dugovječnog zelenog fakulteta te se svi rado vraćamo na ovo mjesto.
Zahvaljujem se dekanu Šumarskog fakulteta prof. dr. Vladimiru Jambrekoviću na domaćinstvu i pomoći u organizaciji današnjeg stručnog skupa. Zahvaljujem također i njegovim suradnicima angažiranim u organizaciji.
Izuzetno mi je drago da su se danas ovdje okupili predstavnici najvažnijih institucija šumarskog sektora, ali i šumari iz operative, kako oni koji skrbe o državnim šumama, tako i oni koji brinu o privatnim šumama.
Na početku želim pozdraviti današnje cijenjene uzvanike:
Pomoćnika ministra poljoprivrede mr. Ivicu Francetića sa suradnicima;
Predstavnika Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i upravljanja vodama (Lebensministerium) Republike Austrije, dipl. ing. Vladimira Čambu;
Dekana Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Vladimira Jambrekovića s prodekanima i svim profesorima;
Predsjednika Akademije šumarskih znanosti akademika Igora Anića;
Akademika Slavka Matića;
Predstavnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba Stjepana Škrapeca;
Predsjednika Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. Tomislava Poršinskog te tajnicu Komore Silviju Zec;
Ravnatelja savjetodavne službe Zdravka Tušeka i zamjenika ravnatelja mr. sc. Roberta Ojurovića;
Predsjednika Uprave trgovačkog društva Hrvatske šume Krunoslava Jakupčića;
Direktore Sektora i rukovoditelje Službi Direkcije Hrvatskih šuma;
Voditelje Podružnica Hrvatskih šuma i rukovoditelje proizvodnih odjela;
Ostale nazočne zaposlenike Hrvatskih šuma i predstavnike Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika;
Predstavnike tvrtki licenciranih izvoditelja u šumarstvu;
Članove Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva;
Sve ostale nazočne kolegice i kolege.
Zašto smo kao temu današnjega stručnog skupa izabrali stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj?
Svi smo svjedoci da je posljednjih godina, napose od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, došlo do značajnih zahvata u privatnim šumama. Zakonska regulativa, koja jednako vrijedi za šume bez obzira na vlasništvo, nije zadovoljavajuće spriječila pojavu nelegalnih sječa na prostorima ponajprije bliže zapadnoj granici naše domovine. U posljednjem desetljeću i država je sama svojim potezima lutala osnivajući, ukidajući i ponovno osnivajući savjetodavnu službu za privatne šume, što se također odrazilo na zbivanja u tim šumama. Osim nelegalnih sječa postoji problem i neadekvatne obnove privatnih šuma. Isto tako kao posljedica ledoloma u Gorskom kotaru došlo je do veće pojave potkornjaka i šteta koje nakon toga nastaju. Neke mjere i aktivnosti su poduzete, a da li su one dovoljne vidjet ćemo kroz određeno vrijeme.
Naravno da nije sve negativno i da postoje i pozitivni primjeri gospodarenja privatnim šumama, ali to se uglavnom odnosi na veće i okrupnjene šumoposjede. Danas ćemo imati prilike čuti o stanju u malom i velikom šumoposjedu.
Zbog svega navedenog u Hrvatskom šumarskom društvu odlučili smo ovogodišnji Dan hrvatskoga šumarstva posvetiti stanju u privatnim šumama. Vjerujem da ćemo iz pripremljenih prezentacija te kasnije rasprave iznjedriti kvalitetne zaključke, koji u što skorijoj budućnosti mogu doprinijeti poboljšanju stanja velikog dijela privatnih šumoposjeda. Pred nama je i izrada Zakona o šumama, što je također prilika da se u njega i njegove podzakonske akte ugrade potrebne izmjene i dopune kako bi sustavno zaštitili i unaprijedili gospodarenje privatnim šumama. Ako je već ulazak Republike Hrvatske u veliku zajednicu europskih naroda pokrenuo dijelom negativne pojave, ta zajednica preko projekata nudi mogućnost dobivanja znatnih sredstava u cilju poboljšanja naših privatnih šuma.
Svima se zahvaljujem na dolasku te vas na pozivam na raspravu nakon odslušanih prezentacija. Hvala!
Prigodnim govorima skup su pozdravili ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek, dipl. ing., predsjednik HKIŠDT prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić, dipl. ing., dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, predsjednik AŠZ akademik Igor Anić, predstavnik

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Lebensministeriuma Republike Austrije, Vladimir Čamba, dipl. ing. i pomoćnik Ministra Ministarstva poljoprivrede mr. sp. Ivica Francetić.
Mr. sc. Robert Ojurović – Uloga Savjetodavne službe u gospodarenju privatnim šumama.
Na početku iznio je osnovne podatke o privatnim šumama prema Šumskogospodarskoj osnovi područja RH 2016.–2025. godine.
Veličina šumskog posjeda:
Savjetodavna služba je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika.
Služba je podijeljena na dva sektora: Sektor za poljoprivredu i Sektor za šumarstvo. Broji 273 zaposlenika, od čega su 40 inženjeri šumarstva.
Dvije su glavne aktivnosti: I Savjetovanje i II Raspodjela sredstava iz naknade za OKFŠ
I Savjetovanje
- Davanje stručnih savjeta i smjernica za gospodarenje u šumama šumoposjednika; promicanje znanja iz područja šumarstva za privatne šumoposjednike (pojedinačni ili grupni savjetodavni rad)
- Pomoć i podrška šumoposjednicima pri udruživanju u udruge
- Provođenje edukacija, pružanje stručnih savjeta i tehničke pomoći korisnicima u provedbi mjera ruralnog razvoja (M2 EAFRD fonda)
- Izrada elaborata šumskouzgojnih radova za šumoposjednike (M 4, operacija 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu i M 8, operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura) provođenje edukacija, pružanje stručnih savjeta i tehničke pomoći korisnicima u provedbi mjera ruralnog razvoja (M2 EAFRD fonda)
- Izrada elaborata šumskouzgojnih radova za šumoposjednike (M 4, operacija 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu i M 8, operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura)
II Raspodjela sredstava iz naknade za OKFŠ
- Administriranje i raspodjela sredstava iz fonda OKFŠ – a za radove biološke obnove (BOŠ) u šumama šumoposjednika je ipak osnovna djelatnost šumarskog sektora
- Izrada operativnog godišnjeg plana za radove u šumama šumoposjednika (OGP)
OKFŠ se koristi za 4 glavne vrste radova i usluga
- Izrada programa gospodarenja šumoposjednika (PGŠ) – javna nabava, dinamika ŠGOP, zahtjev šumoposjednika za održavanje šumskih prometnica:
- Javna nabava; javni poziv za financiranje održavanje šumskih i protupožarnih prometnica; zahtjev podnose šumoposjednik, grupe šumoposjednika ili udruga
- Provođenje doznake i nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika
- Javna nabava; zahtjev šumoposjednika
- radovi BOŠ-a koje obavljaju šumoposjednici sami ili putem licenciranih izvoditelja šumarskih radova (LI)
- javni poziv za radove u šumama šumoposjednika; zahtjev šumoposjednika
- isplata sredstava: zahtjev, Upisnik šumoposjednika, šuma u katastru.
Ostale aktivnosti Sektora šumarstva
- Vođenje evidencija o šumama šumoposjednika
- Davanje preporuka u vezi nabave šumskih sadnica i sjemena
- Izdavanje popratnica za božićna drvca
- Izračun šumskih šteta
- Izdavanje posebnih uvjeta gradnje u postupku izdavanja lokacijske/građevinske dozvole
- Motrenje šumskih štetnika
- Prikupljanje podataka o šumskim požarima i izvješćivanje o istima

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Postupak korištenja OKFŠ-a:
1. Šumoposjednik podnese Zahtjev
2. Savjetnik odlazi na teren kako bi utvrdio potrebu za provođenjem radova,
3. Izvođenje potrebnih radova (šumoposjednik, LI)
4. Savjetnik nadgleda radove te kolaudira izvršene radove,
5. Isplata sredstava:
- zahtjev za isplatu sredstava,
- 200 kn, 275 kn, 1800 kn/rd.
PGŠ, DOZNAKA, ŠUMSKE PROMETNICE
Javna nabava
Zahtjevi šumoposjednika i ostalih stranaka odrađeni u 2016. godini od strane Savjetodavne službe (12 500 zahtjeva):
- Zahtjev za doznaku stabala: 5170
- Zahtjev za izdavanje popratnica: 4806
- Zahtjev za obračun šumske štete: 196
- Zahtjev za financiranje radova BOŠ-a u šumama šumoposjednika: 67
- Zahtjev za financiranje radova održavanja šumskih i protupožarnih prometnica: 136
- Zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta građenja: 271
- Ostali zahtjevi
- Iz sredstava OKFŠ-a isplaćeno: 24.780.692,32 kn.
Uloga Savjetodavne službe u unaprjeđenju gospodarenja šumama šumoposjednika
- Ulaganje u šumama šumoposjednika prije 2005. odnosno prije 2007. godine
- PGŠ – cca 6 % – Gorski kotar
- šumske prometnice!
- doznaka i otprema!
- uzgojni radovi!
- udruge šumoposjednika!
Ulaganje u šume šumoposjednika od 2007. godine
Održavanje šumskih prometnica po godinama
Doznaka i otprema
Biološka obnova šuma
- U zadnjih 10 godina uloženo je 26.302.815,37 kn (nije uključena doznaka) sredstava OKFŠ-a za radove BOŠ-a.
- Isplaćeno šumoposjednicima za vrijeme Službe:
                          2015. godine 1.431.019,76 kn
                          2016. godine 2.686.878,83 kn
                          2017. godine 2.665.518,50 kn.
Ostale aktivnosti vezane na šume šumoposjednika
- Upisnik šumoposjednika: oko 3000 šumoposjednika
- Broj osnovanih udruga šumoposjednika: 40 (30 aktivnih)
- Osnovan HSUPŠV (Hrvatski savez udruga privatnih šumoposjednika)
- Pokrenuto certificiranje šuma šumoposjednika
- EAFRD fond: oko 115 mil eura osigurano za sve šume u RH.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Čuvanje šuma šumoposjednika
- Šumoposjednici sami odgovaraju za svoje vlasništvo
- Savjetodavna služba nije zadužena za čuvanje šuma šumoposjednika niti je odgovorna za štete u šumama šumoposjednika
- Služba radi na podizanju svijesti šumoposjednika o važnosti gospodarenja šumama, a time i čuvanja šuma
- Ako želimo promjene treba mijenjati zakonsku regulativu.
Podsjetio je na zakonske odredbe Zakona o šumama NN, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14)
Članak 41. (NN 94/14)
(1) Trgovačko društvo i osobe iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona dužni su osigurati zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.
(2) Županijska skupština, odnosno Skupština Grada Zagreba propisuje koje se mjere zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te za provođenje šumskog reda moraju poduzimati u šumama šumoposjednika.
Ustav Republike Hrvatske, Članak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
Na kraju je naglasio da je u razdoblju od 23. 7. 2010. godine do 1. 6. 2014. godine (razdoblje kada nije postojala savjetodavna služba kao javna ustanova) u Upisnik bilo upisano 3 šumoposjednika, dok ih danas imamo 3.000.
Mr. sp. Ivica Francetić – Zakonodavni okvir i inspekcijski nadzor u privatnim šumama
Na početku izlaganja usporedio je Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta s prijašnjim stanjem.
Vlasnički udio
Očito je kontinuirano povećanje površina pod šumama u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
Zakonodavni okvir / na snazi
• Zakon o šumama (NN, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, i 94/14)
Šumarska savjetodavna služba (2007.-2010.)
T.d. Hrvatske šume d.o.o. (2010.-2014.)
Savjetodavna služba (2014.-)
• Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN, br. 75/09, 61/11, 56/13, 14/14)
• Nacionalna šumarska politika i strategija (NN, br. 120/03)
• Niz podzakonskih akata kojima se detaljnije uređuju odredbe Zakona (Pravilnik o uređivanju šuma (NN, br. 50/12, 148/13), Pravilnik o Upisniku šumoposjednika (NN, br. 137/14), Pravilnik o čuvanju šuma (NN, br. 28/15), Pravilnik o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (NN, br. 16/15), Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN, br. 17/15), Pravilnik o uvjetima i mjerilima za odobrenje opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika (NN, br. 135/14), Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje OKFŠ-a za izvršene radove u šumama (NN, br. 22/15), Pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje OKFŠ-a (NN, br. 19/15), Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (NN, br. 76/13 i 122/14), Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima (NN, br. 75/13, 150/14), Pravilnik o Upisniku dobavljača božićnih drvaca (NN, br. 27/15.
Zakonodavni okvir / aktivnosti u tijeku
• Novi Zakon o šumama:
- otklanjanje dosadašnjih i revitalizacija postojećih teškoća vezanih za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu (podjela šumoposjednika prema veličini posjeda, a time i podjela prava i obveza),
- jačanje apsorpcijske moći za povlačenje sredstava iz fondova na nacionalnoj i međunarodnoj razini (OKFŠ, Program ruralnog razvoja 2014.-2020. i dr.),

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

- radi učinkovitosti, prijenos ovlasti vođenja Upisnika šumo,
- posjednika na Urede državne uprave u županijama,
- donošenje niza novih podzakonskih propisa kojima će se detaljnije urediti pojedine odredbe novog Zakona.
• Nova Strategija šumarstva Republike Hrvatske (2018.-2030.):
- postavljanje jasnih ciljeva i temeljnih strateških smjernica,
- podizanje razine gospodarenja privatnim šumama,
- potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.
• Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji:
- reguliranje područja uzgoja kultura kratkih ophodnji na šumskom i poljoprivrednom zemljištu za proizvodnju biomase,
- provedena javna rasprava o prijedlogu Zakona.
Nova Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (2016.-2025.)
- krovni plan koji utvrđuje uvjete za skladno korištenje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištima,
- odobrena privremenim rješenjem Ministarstva 10. svibnja 2016. godine,
- u tijeku postupak provođenja strateške procjene utjecaja ŠGOP na okoliš (javna rasprava o Nacrtu Strateške studije i Nacrtu ŠGOP-a od 12. lipnja do 12. srpnja 2017. –nakon toga mišljenje MZOIE).
Program za gospodarenje šumama šumoposjednika
- osnovni šumskogospodarski plan koji regulira korištenje i gospodarenje privatnih šuma i šumskih zemljišta,
- program, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo na prijedlog Savjetodavne službe,
- cilj: do 2019. g. urediti sve privatne šume u Republici Hrvatskoj (na obnovu ili reviziju otpada 436.035 ha, a na izradu Programa 225.686 ha).
Opseg nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika
- zašume šumoposjednika za koje nije odobren Program,
- odobrava Ministarstvo na prijedlog Savjetodavne službe,
- obavlja se kod izvođenja šumskouzgojnih radova i u sanitarne svrhe u smislu obnove šuma i poboljšanja stanja istih.
Upisnik šumoposjednika
- jedinstvena baza podataka i informacija o šumoposjednicima i njihovim šumskim posjedima,
- upisnik osnovalo i vodi Ministarstvo,
- upisano oko 2900 šumoposjednika,
- obvezan radi ostvarivanja prava na sredstva financiranja i maksimalnog iskorištavanja nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja.
Izvori financiranja
- Ostvarivanje prava na korištenje sredstava iz naknade za OKFŠ (izrada Programa za gospodarenje, održavanje šumske infrastrukture, radovi biološke obnove šuma, doznaka stabala u šumama zaraženim potkornjakom …).
- Program ruralnog razvoja 2014.-2020. (pravilo n+3-zapravo mogućnost korištenja sredstva iz ovog razdoblja do 2023.).
- Subvencije, potpore kapitalnim ulaganjima iz Proračuna Republike Hrvatske i drugi izvori sukladno posebnim propisima (unaprjeđenje stanja i gospodarenje šumama šumoposjednika te udruživanje šumoposjednika i okrupnjavanje šumskih posjeda).
Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.
- izrađeni pravilnici za provođenje mjera iz šumarskog sektora za provedbu Programa ruralnog razvoja (114,3 mil EUR).
Operacija 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu – korisnici sredstava šumoposjednici (21,3 mil EUR)
- Mjera 8 Ulaganja u razvoj šumskih područja i po­bolj­ša­va­nje održivosti šuma.
- Podmjera 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava- intenzitet javne potpore 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.
Operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura –     korisnici sredstava šumoposjednici (50 mil EUR).
Operacija 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture – korisnici sredstava šumoposjednici(1,9 mil EUR).
- Podmjera 8.6. Potpora za ulaganje u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda.
Operacija 8.6.1. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju            drva i šumskouzgojnim radovima – korisnici sredstava šumoposjednici (21,6 mil EUR).
Operacija 8.6.3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda – korisnici sredstava šumoposjednici (1,9 mil EUR:
- proveden prvi krug natječaja za navedene mjere,
- izdano 8 odluka o prihvatljivosti za Operaciju 4.3.3.,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 87     <-- 87 -->        PDF

- izdano 36 odluka o prihvatljivosti za Operaciju 8.5.1. i Operaciju 8.6.3. u vrijednosti cca. 17 mil. kn,
- u 2017. objava drugog kruga natječaja za sve operacije.
Zaštita šuma u šumama šumoposjednika
- zaštita šuma od požara-Registar o šumskim požarima,
- dinamika motrenja i izvješćivanje o pojavi štetnog organizma u šumama šumoposjednika,
- potkornjaci predstavljaju jedan od glavnih uzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim šumama (porast populacije i šteta nakon ledoloma u Gorskom Kotaru u veljači 2014. g.).                    
Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.)-osmerozubi smrekov pisar (NN br. 21/17)-u svezi člana 50.točke 7. Zakona o biljnom zdravstvu.
Inspekcijski nadzor i uloga šumarske inspekcije nad provedbom mjera propisanih Naredbom
- kontrola doznake zaraženih stabala izvršene od strane t.d. „Hrvatske šume” d.o.o.,
- provođenje pojačanog inspekcijskog nadzora nad radovima sječe, izrade, privlačenja i uspostave šumskog reda izvršenih od strane t.d. „Hrvatske šume” d.o.o. i vlasnika/posjednika šume.
Terenski rad:
- radni sastanak članova Operativnog tima za provedbu Naredbe i predstavnika Savjetodavne službe i t.d. „Hrvatske šume” d.o.o. (UŠP Delnice),
- u privatnim šumama doznačeno je oko 75.000 m³ smreke, a posječeno oko 30. 000 m³,
- od gospodarskih jedinica u zaraženim šumama šumoposjednika (Prezid, Čabar, Sveta Gora, Risnjak, Fužine, Mrkopalj, Petehovac, Kupa, Dobra, Mala Višnjevica, Lukovdol, Osojnik, Ribnjak), obiđena su dva radilišta:
- u g.j. Risnjak, odjel 2a (radovi sječe i izrade),
- u g.j. Sveta Gora, odjel 46a (radovi sječe i izrade te privlačenja drvnih sortimenata).
Naglasak na pojačanim radovima u šumama šumoposjednika na području g.j. Sveta Gora, Čabar i Prezid.
Šumarska inspekcija i ostali dionici uključeni u aktivnosti koje se provode u zaraženim šumama šumoposjednika
- ključno pravodobno informiranje i izvještavanje šumarske inspekcije o:
- provedenim aktivnostima i radovima u zaraženim šumama,
- provedenoj doznaci,
- provedenim integriranim mjerama sukladno Naredbi provedenim mjerama sanacije i obnove površina na kojima je provedena sječa,
- obvezi dostave jedinstvenog elaborata s popisom vrsta šumskog drveća, količinama po hektaru i tipom šumskog reprodukcijskog materijala, kojima će se obnoviti površine nakon sječe zaraženih stabala,
- apel svim subjektima na suradnji (t.d. „Hrvatske šume” d.o.o., Savjetodavna služba, šumoposjednici, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Šumarski fakultet, Hrvatski šumarski institut…).
Postupanje šumarske inspekcije
- Postupanje šumarske inspekcije u šumama šumoposjednika svodi se na postupanje po predstavkama građana i obavijestima o počinjenom prekršaju MUP-a i Carinske uprave.
- U Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji šumarska inspekcija je u suradnji s HŠ d.o.o. i SS pokušala procesuirati odgovorne za sječu bez doznake u šumama šumoposjednika, međutim nije polučila rezultate zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa i nedostatka dokaza (nije mogla doći do vlasnika niti do počinitelja). Slična postupanja imamo u Odjelu- PJ Zagreb i nadamo se boljim rezultatima.
- Postupanja u šumama šumoposjednika odnose se uglavnom na sječu bez doznake i prijevoz neobilježenih drvnih sortimenata i bez popratnice.
- Budući šumarska inspekcija nema ovlasti zaustavljati vozila u prometu, kontrolu prijevoza drvnih sortimenata vrši MUP i Carinska uprava. Šumarska inspekcija u suradnji s navedenima sudjeluje u akcijama kontrole prijevoza drva na području cijele RH.
- Također šumarska inspekcija kontinuirano nadzire gospodarenje šumama velikih šumoposjednika (Sunčane šume i dr.).
- Postupajući u predmetima vezanim na šume šumoposjednika u 2017. godini šumarska inspekcija je sastavila oko 250 zapisnika, podnijela preko 200 optužnih prijedloga prekršajnim sudovima i 3 kaznene prijave.
- Najviše postupanja u šumama šumoposjednika ima u Odjelu- PJ Zagreb i Odjelu- PJ Varaždin, tj. područjima Grada Zagreba, Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke,Bjelovarsko-bilogorske županije te Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.
- U 2016. godini šumarska inspekcija je imala 705. optužnih prijedloga, od kojih se više od 90% odnosi na prekršaje vezane na šume šumoposjednika.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić – Stanje u privatnim šumama malih šumovlasnika
Uočeni problemi u privatnim šumama
- Bespravna sječa-krađa
- Nestručni zahvati-bez pripreme za pomlađivanje, šumski (ne)red
- Nekontrolirane sječe i transport drva, „Samostalna sjeća, izmjera i određivanje cijene!
- Uništavanje šumskih i lokalnih prometnica
- Smanjenje kvalitete lovišta-hrana, mir.
Isječci iz medija o krađi u privatnim šumama:
Kako operira šumska mafija
- Kradu cijele privatne šume: ‘Sijeku i odvoze sve, organizirani su, dobro umreženi i sve drskiji‘ – Jutarnji list 08. 09. 2015.
- Iz šume u Bosiljevu ukradena stabla hrasta, materijalna šteta veća je od 79.000 kuna – Radio Mrežnica 10. 3. 2016.
- Iz šume joj ukrali stabla hrasta i graba. Šteta više tisuća kuna – Radio Mrežnica 10. 6. 2017.
Nestručni zahvati – šumski (ne)red
Nema obnove šume – sječina se pretvara u šikaru i zakorovljuje
Nekontrolirane sječe i transport drva „Samostalna” sječa, izmjera i određivanje cijene!
Uništavanje šumskih i lokalnih prometnica

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Zakonska regulative
• Šumama u privatnom vlasništvu gospodari se sukladno Zakonu o šumama i programima gospodarenja za šume šumoposjednika.
• Vlasnik šume dužan je poštivati propise i sve radove u šumi izvršavati sukladno njima.
• Prije sječe stabala unutar šume potrebno je, u urede Savjetodavne službe, podnijeti zahtjev za doznaku stabala. Na osnovi zahtjeva, stručna osoba licencirana za izvođenje radova doznake, izvrši obilježbu stabala. Sjeći se mogu isključivo stabla obilježena doznačnim čekićem.
• Kod transporta posječene drvne mase licencirana osoba izdaje popratnicu, popratni dokument koji dokazuje podrijetlo drvne mase. U njoj je navedena količina, vrsta sortimenta, podaci o vlasniku i prijevozniku, lokacija na koju se drvna masa prevozi, a ovjerena je žigom režijskog čekića. Režijskim čekićem se označuje i drvna masa koja se transportira.
• Za šume izrađeni su Programi gospodarenja.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Organizacijska shema nadležnih institucija
Gdje nastaju problemi?
• Nesređeni imovinsko pravni odnosi.
• Nema živučih vlasnika/posjednika = „kanadska šuma”.
• Nekontrolirana manipulacija tehničkim i ogrjevnim drvom.
• Nema registriranih šumoposjednika kao niti udruge šumoposjednika.
• Zloupotreba podataka iz ARCOD-a – katastra – gruntovnice (e-katastar).
• Izdane ovlasti HKIŠDT– nema nadzora inspekcije – nema sankcija.
• Neinformiranost šumovlasnika, neznanje i nepoznavanje propisa, obaveza, prava, mogućnosti (korištenja OKFŠ-a, EU fondova, organizirane prodaje – licitacije i sl.).
Što bi trebalo?
• Primjena zakonske regulative.
• Ovlaštenja, ali i odgovornost, inženjera definirati za točno određeno područje – revir!
• Policijski nadzor – kontrola prometa drvom.
• Inspekcijski nadzor.
• Uključivanje lokalne samouprave – općine radi sanacije šteta (osobito na prometnoj infrastrukturi).
• Organizirati privatne šumoposjednike.
• Poboljšati sustav informiranja građana – šumoposjednika (putem JLS – općini i MO).
Akteri rješavanja problem?
• Šumarska savjetodavna služba.
• Ministarstvo poljoprivrede – šumarska inspekcija.
• Hrvatske šume – šumarije.
• HKIŠDT koja izdaje licence, čekiće i popratnice ovlaštenim inženjerima i izvođačima radova.
• Ministarstvo unutarnjih poslova – policija – kontrola i nadzor prometa drvom.
Ključna pitanja
• Zašto su privatne šume, unatoč zakonskoj regulativi – svačije i ničije?
• Gdje je nestala šumarska struka iz privatnih šuma?
• Gdje je nestao SUSTAV (prijava – doznaka – preuzimanje radilišta (obnova i uspostava šumskog reda) – otprema – kontrola (nadzor, inspekcija)?
Kako izići iz trenutne situacije?
Problem se može riješiti samo Primjenom zakonske regulative te aktivnim i odgovornim uključivanjem i jedinstvenim djelovanjem i usuglašavanjem svih nadležnih institucija i aktera u gospodarenju privatnim šumama.
Robert Sambolek, dipl. ing. – Stanje u privatnim šumama velikih šumovlasnika
Stanje prema vlasništvu
Privatne šume
- većinom u vlasništvu malih šumoposjednika,
- ne postoje važeći podaci o površinama velikih šumovlasnika u RH (deklaracija mali / veliki šumoposjednik),
- veći dio povrata riješen određeni dio povrata u tijeku, na sudu ili tek kreće u postupak.
Status velikih šumoposjednika
- vraćena imovina na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme SFRJ,
- većina velikih šumovlasnika stekla status povratom šuma u vlasništvu RH nekad oduzete imovine,
- manji dio stekao status kupnjom i okrupnjivanjem manjih šumskih posjeda.
Vlasnička struktura velikih šumoposjednika
- crkva – nekadašnje plemićke obitelji – fizičke osobe – pravne osobe.
Gospodarenje velikim šumskim posjedima
- većim dijelom to su gospodarske šume – manjim dijelom zaštitne šume – većinom regularni način gospodarenja te preborni način gospodarnja.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Stanje šuma na velikim šumskim posjedima
- visoko vrijedne šumske sastojine dobrog stanja, dobrih drvnih zaliha i prirasta,
- određeni udio kultura četinjača,
- manji udio zaštitnih šuma.
Radovi u šumskim sastojinama velikih šumskih posjeda
- sječa – šumskouzgojni radovi – zaštita šuma – korištenje sporednih šumskih proizvoda.
Financiranje radova u šumama velikih šumskih posjeda
- vlastiti prihod – OKFŠ – sredstva mjera ruralnog razvoja
– projekti.
Ostvarivanje prihoda na velikim šumskim posjedima
- prodaja posječene drvne mase,
- prodaja sporednih šumskih proizvoda,
- lovstvo, turizam,
- prerada drvne mase u vlastitim pogonima,
- svi proizvodi od šume i šumskog tla koji nisu proizvodi od drva,
- podjela prema namjeni: obnova šuma (šumsko sjeme, sadnice šumskog drveća iz prirodnog pomlatka), industrijska prerada određenih proizvoda, proizvodnja hrane i lijekova, te za potrebe stočarstva,
- u korištenje sporednih šumskih proizvoda, prema Pravilniku o uređivanju šuma, spada: pašarenje, brst, žirenje, skupljanje gljiva i ljekovitoga bilja, branje sjemena i plodova (pitomi kesten, lješnjak, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, drenjine i dr.), skupljanje žaba i puževa, iskorištavanje pijeska, šljunka i kamena, iskorištavanje humusa i gline.
- OMOGUĆUJU DOBRU ZARADU UZ RELATIVNO MALA ULAGANJA
Sredstva mjera ruralnog razvoja
- mjera 8. – ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma,
- podmjera 8.5. – potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šum. ekosustava,
- tip operacije 1. – konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura,
- tip operacije 2. – uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture,
- podmjera 8.6. – potpora za ulaganja u šum. tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šum. proizvod.
- Tip operacije 1. – Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima.
- Tip operacije 2. – Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva.
- Tip operacije 3. – Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.
Problematika velikih šumopsjeda
- provesti što prije postupke povrata velikih šumoposjeda,
– stopirano potrajno gospodarenje,
- u Zakonu nije definirana granična površina velikog šumskog posjeda,
- u Zakonu nisu definirana prava i obveze za velike šumske posjede,
- neuređeno tržište drvnim sortimentima (šumske krađe, siva ekonomija),
- neuređeno tržište sporednih šumskih proizvoda,
- certificiranje velikih šumskih posjeda (npr. FSC certifikat),
- korištenje sredstava OKFŠ-a,
- korištenje Mjera ruralnog razvoja,
- lovozakupnina.
Prednosti velikih šumopsjeda
- povećanje stope zaposlenosti,
- punjenje državnog proračuna,,
- jednostavnije gospodarenje u odnosu na male šumske posjede
- međusobno udruživanje s ciljem potrajnog i suvislog gospodarenja,
- jednostavnije korištenje sredstava Mjera ruralnog razvoje,
- jednostavnije prodaja drvnih i sporednih šumskih proizvoda,
- potpomaganje razvoja jedinica lokalne samouprave
- razvoj turizma.
Šumski red, primjeri

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Prof. dr. sc. Mario Božić – Okrupnjavanje šumoposjeda i udruživanje šumoposjednika kao pretpostavka održivog i učinkovitog gospodarenja sitnim privatnim šumama
Polazišta:
• Ekstenzivno i nestručno gospodarenje šumom, kao i nezainteresiranost šumovlasnika/šumoposjednika za cjelokupni proces gospodarenja, u uzročno-posljedičnom odnosu je s velikom rascjepkanošću i usitnjenošću šumoposjeda.
• Pojava i povećanje broja šumovlasnika/šumoposjednika koji će okrupnjavanjem svoga posjeda preko minimalne površine osigurati učinkovito i održivo gospodarenje, svakako treba poticati.
• U istraživanju će se predvidjeti opcije poticanja šumoposjednikakoji se žele baviti šumom da okrupne svoj posjed, odnosno onih šumovlasnika koji se ne žele baviti šumom da ga daju u zakup, prodaju ili zamjene.
• Za one šumovlasnike/šumoposjednike koji nemaju dovoljno znanja, interesa, mogućnosti baviti se svojom šumom, a htjeli bi imati određene koristi od nje, kako kroz povećanje njene vrijednosti, tako i kroz postizanje veće ekonomske koristi od posječenog drva predviđa se razraditi nekoliko modela udruživanja šumoposjeda (u cilju zajedničkog gospodarenja, smanjenja troškova, povećanja prihoda, zajedničke prodaje trupaca...)
Ciljevi projekta:
1) predložiti više mjera koje bi pogodovale učinkovitijem povećanju veličine šumoposjeda kako ukupno (kupnja, prodaja) tako i na pojedinom užem prostoru (kupnja, zamjena);
2) razraditi i predložiti modele udruživanja šumovlasnika/šumoposjednika (bilo zadržavanjem vlasništva nad svojim parcelama ili unosom parcela u zajedničko vlasništvo);
3) potaknuti resorno ministarstvo da zakonskim i podzakonskim aktima omogući predložene mjere i modele;
4) upoznavanje šumovlasnika/šumoposjednika s ciljevima pojedinih mjera ili modela, koje bi ih trebalo potaknuti na kupnju, prodaju, zamjenu ili pak udruživanje.
Realizacija navedenih ciljeva dovela bi do poboljšanja stanja u šumama šumoposjednika (kvalitetnija drvna zaliha skoncentrirana na gospodarski važnim vrstama drveća), osiguranje potrajnosti prihoda, te dovođenje na tržište veće količine, dugoročno gledajući vrjednije sirovine.
Očekivani rezultat projekta:
• Načiniti širu listu mjera za koje se smatra da će pogodovati ostvarenju navedenih ciljeva. Listu vremenom ažurirati i nadopunjavati – otvorena lista.
• Mjere i procedure provedbe raspraviti s kolegama (strukom) te šumovlasnicima/šumoposjednicima.
• Naći zainteresirane šumovlasnike/šumoposjednike za provođenje Pilot projekta za neke od njih.
• Sagledati i eliminirati probleme koji će se pri njihovoj provedbi javiti.
• Upoznati što veći broj stručne javnosti i šumovlasnika/šumoposjednika s rezultatima Projekta.
Proces okrupnjivanja šumoposjeda:
Mjera 1: Sprječavanje smanjenja veličine šumske parcele odnosno posjeda (u vlasništvu/suvalsništvu; posjedništvu/suposjedništvu) ispod određene veličine, odnosno poticanje odustajanja od podjele većih parcela u suvlasništvu.
Radnja: Nakon definiranja minimalne površine parcele (odnosno posjeda?), predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo.
Mjera 2: Kupnja
a) Susjednih čestica – povećanje kompaktnosti
b) Čestica koje nisu susjedne – u svrhu:
• Naknadne kupnje čestica između njih
• Zamjene
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo)
Financiranje ili sufinanciranje države vezane uz:
• Trošak izradu kupoprodajnih ugovora.
• Trošak uskladbe kulture te prijenosa vlasništva (katastar i gruntovnica).
• Oslobađanje od poreza na promet nekretnina.
Omogućavanje kupnje dugoročnom obavezom prema prodavatelju.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 93     <-- 93 -->        PDF

• Npr. osiguranje određene količine ogrijeva prodavatelju za njegova života.
• Omogućavanje prethvata na kupljenim posjedima s zrelom drvnom zalihom.
Npr.: kupi se ukupno 10 ha bukove šume, od čega je 6 zrelo za obnovu. Uz ophodnju od 100 godina 10-god. površinski etat glavnog prihoda iznosi 1 ha. Kupcu čija je svrha dugoročno bavljenje šumom omogućava se obnova 3-4 ha novokupljene površine u svrhu lakšeg financiranja kupnje navedenih ili novih čestica. Ovu mjeru treba ograničiti i vezati uz ciljanu veličinu šumoposjeda (20 – 50 – 100 – 200 ha) koju bi trebalo definirati (vrste drveća, boniteti,...)
Mjera 3: Prodaja
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo):
• Omogućavanje prodaje dugoročnom obavezom prema prodavatelju.
• Npr. osiguranje određene količine ogrijeva prodavatelju za njegova života.
• Omogućavanje sječe (obnove) svih šumoposjeda/čestica manjih od 1 ha uz uvjet da ukupna površina na prostoru gravitirajućih 100 ha(?) u 10-godišnjem razdoblju ne prelazi 20 ha. Pritom posječena drvna masa pripada prodavatelju, a obnovljeni posjed prelazi u vlasništvo novog vlasnika koji površinu kupuje za značajno manja (simbolična?) sredstva, a ima interes (sadnice, naplata svoga rada u šumi,...) da se šumom dalje bavi.
• Davanje jednokratnog novčanog poticaja šumovlasnicima za sve čestice koje su manje od jednog ha, ako ih prodaju šumoposjedniku/šumovlasniku koji je u procesu okrupnjavanja, a čiji je posjed odmah uz njegov ili u neposrednoj blizini (definirati!).
Mjera 4: Zamjena parcela, pri čemu je ta zamjena u funkciji okrupnjavanja odnosno mora biti fizički vezana uz posjed kojeg se okrupnjava ili u njegovoj neposrednoj blizini(?)
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo)
Financiranje ili sufinanciranje države vezane uz:
• Trošak izradu ugovora o zamjeni.
• Trošak uskladbe kulture te prijenosa vlasništva (katastar i gruntovnica).
• Oslobađanje od poreza na promet nekretnina.
Mjera 5: Zakup (ne na razdoblje manje od 10 godina?)
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo)     
Zakupnina u novcu, ogrjevu ili dijelu dobiti
Financiranje ili sufinanciranje države vezane uz:
• Trošak izradu ugovora o zakupu.
• Trošak uknjižbe ugovora o zakupu (katastar i gruntovnica).
Mjera 6: Darivanje – Poticanje na darivanje unutar obitelji u procesu nasljeđivanja (pri čemu se parcele pod šumom ne dijele) iliiz van njega (u funkciji okrupnjavanja šumoposjeda)
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo).
Financiranje ili sufinanciranje države vezane uz:
• Trošak izradu ugovora o darivanju
• Trošak uknjižbe na temelju ugovora o darivanju (katastar i gruntovnica).
Mjera 7: Komasacija
• Provedivost? – Radi moguće velike razlike u vrijednosti čestica (vrste drveća, dimenzija stabala, drvne zalihe, vrijednosti drvne zalihe, pristupačnosti čestici, …).
• U šumarstvu možda samo kao katalizator za okrupnjavanje koji bi trebao inicirati ranije navede mjere.
Mjera 8: Poticanje aktivnoga gospodarenja na šumoposjedu
Radnje: (predložiti i donijeti zakonske i/ili podzakonske akte kojima bi se to reguliralo)     
• Sadnice, prometnice, radovi.
• Oslobađanje od plaćanja šumskog doprinosa (prihod lokalne samouprave) od prodaje drva ili plaćanje doprinosa umjesto šumoposjednika (u dijelu ili cijelosti).
 
Davanje financijskih sredstava (subvencija, potpora).
Mjere 2-8 namijenjene su samo šumoposjednicima na čijem će se posjedu aktivno gospodariti po pravilima struke, od za to ovlaštenih pojedinaca, poduzeća ili institucija te koji su upisani u registar šumoposjednika.
Definirati kombinacije mjera ili njihovih dijelova koje se mogu kombinirati, te one koje se međusobno isključuju.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Proces: Udruživanje (suradnja) šumoposjednika
Zašto se udružiti (surađivati)?
• Dovođenje na tržište veće količine (raznolike) drvne sirovine.
• Mogučnost postizanja bolje cijene.
• Olakšanje pristupa sirovini, smanjenje troška sječe i izrade te smanjenje šteta na šumskom tlu i prometnicama.
• Razmjena (dijeljenje) informacija, opreme i izvođača.
• Povećanje dobiti.
Modeli (vrste) udruživanja (suradnje):
• Razmjena informacija, iskustava te međusobno savjetovanje.
• Razmjena opreme i strojeva za sječu i izradu, izgradnju i održavanje cesta Financijska suradnja – marketing, prodaja sirovine, izrada planova.
• Zajedničko gospodarenje – po prostoru i vremenu.
Uz zadržavanje pojedinačnog vlasništva nad parcelama (česticama)
• Svakom vlasniku pripadaju sve posječeno na njegovoj parcel.
• Trošak proporcionalan količini užite zalihe i/ili obavljenih radova na parceli.
Unos parcela u zajedničko vlasništvo
• Udio u vlasništvu produkt površine i vrijednosti parcele.
• Prihod i trošak proporcionalni udjelu.
• Prodaje se i kupuje idealni dio vlasništva.
Procesi: Okrupnjavanje + udruživanje
• Omogućiti kombinaciju mjera okrupnjavanja i modela udruživanja.
• Definirati kombinacije mjera odnosno modela ili njihovih dijelova koje se mogu kombinirati, te one koje se međusobno isključuju.
Uloga struke i države u procesima okrupnjavanja šumoposjeda i udruživanja šumoposjednika
a) Osiguranje zakonske regulative za provedbu mjera i modela te osiguranja spriječavanja zlouporabe istih (npr. preprodaje kupljenih čestica u procesu okrupnjavanja – korištenje mjera prethvata, i sl.).
b) Osiguranje sredstava za poticanje okrupnjavanja i udruživanja.
c) Reguliranje statusa šumara šumoposjednika???
d) Davanje savjeta – besplatno.
e) Pružanje skrbi (uz ugovor) – participiranje države ovisno o površini pojedinačnog odnosno udruženog šumoposjeda.
Kratkoročno
• pronalaženje kupaca;
• izvođača radova;
• nadgledanja obavljanja radova.
Dugoročno (minimalno 10 godina – vezano uz važenje Programa)
• Provođenje svih radova na pojedinačnom ili udruženom šumoposjedu.
• Paušalno plaćanje po površini ili plaćanje po vrijednosti obavljenog posla.
• Plaćanje po ostvarenoj dobiti odnosno postotku povučenih sredstava od poticaja, subvencija,...
• Stručnjak u stalnom radnom odnosu – na plaći.
Doc. dr. sc. Krunoslav Teslak – Planiranje gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj obzirom na obilježja šumoposjeda i gospodarske zahtjeve šumoposjednika (PRIVFORM)
Ovo istraživnje rezultat je Projekta financiranog sredstvima OKFŠ- a, a putem Ministarstva poljoprivrede.
Prvi rezultati: Marijana Žunić, Krunoslav Teslak
Ciljevi projekta:
Opći cilj: Istražiti, analizirati, prikazati, i objasniti stanje u gospodarenju privatnim šumama RH međunarodno relevantnim znanstvenim metodama, te objaviti i isporučiti rezultate naručitelju kao i ostalim dionicima kako bi mogli unaprijediti gospodarenje PŠ.
Pojedinačni Ciljevi projekta:
• ocijeniti motiviranost šumoposjednika za gospodarenje šumama,
• utvrditi kako sociodemografske značajke i značajke šumoposjeda karakteriziraju pojedine tipove šumoposjednika,
• procijeniti spremnost za provedbu različitih strategija i pristupa gospodarenja šumoposjedom,
• otkriti koji relevantni čimbenici imaju snažan utjecaj na odabir pojedine strategije gospodarenja šumoposjedom.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Polazišne činjenice (stanje u gospodarenju PŠ):
- Udio površine privatnih šuma raste.
- Aktivnost dijela privatnih šumoposjednika/vlasnika u porastu.
- Drvo, drvna biomasa ima vrijednost i kupca.
- Dvije različite skupine šumoposjednika/vlasnika.
- Uslijed povrata oduzete imovine ili okrupnjavanja nastaju veliki i srednji privatni šumoposjedi.
Sređeno vlasničko stanje.
Vrijedne šumske resurse, regularno gospodarenje, kontinuitet stručnog gospodarenja.
Vlastite, pojedinačne Programe gospodarenja.
- Brojni „sitni” šumoposjednici.
Nesređeni imovinski odnosi.
Često različiti stupnjevi degradacije, izmješanost uređajnih razreda, površine u sukcesiji, izostanak gospodarenja, stihijsko gospodarenje.
Objedinjenost vlasnika unutar istog odjela, raznodobno gospodarenja, realizacija planiranog upitna.
- Nedefiniran „položaj” propisa u Programima gospodarenja (Jesu li obvezujući i za koga?).
- Brojni neaktivni šumoposjednici ili šumovlasnici.
- Posjedovno i vlasničko stanje kaotično (površine u drž. vlasništvu, a prema posjedništvu uključene u Programe PŠ?).
- Sveprisutno svođenje na katastarsku kulturu (poljoprivrednu), (čiste sječe (bez stručne doznake) na velikim površinama).
- Upisnik šumovlasnika u nastajanju (nama (projektu) nedostupan zbog zaštite osobnih podataka).
- Nekonzistentna i nepredvidiva politika prema PŠ (savjetodavna služba u na(ne)stajanju, trenutno nedovoljnog kapaciteta).
- Nadzor upitan, upućenost policije u „šumarsku” papirologiju upitna.
- Nedovoljna participacija šumovlasnika/posjednika u formiranju strategija, zakona i pravilnika.
- Nikakva koordinacija šumskogospodarskog planiranja između državnih i privatnih šuma.
- Različita zastupljenost PŠ po regijama.
Udio privatnih šuma po županijama:
Prikupljanje informacija
O šumoposjednicima i šumoposjedu
- Anketiranje.
O šumama u privatnom vlasništvu
- Iz postojećih Programa gospodarenja (veliki šumoposjedi).
- Izmjerama u srednjim i mikrošumoposjedima.
O stavovima prema gospodarenju
- Anketiranje.
U tijeku (do sada prikupljeno oko 400 anketa) :
- Anketa face to face.
- (uzorak: svi šumoposjednici na području Zagrebačke, Krapinsko-Zagorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Primorsko-goranske županije).
- Četiri grupe prema veličini šumoposjeda (do 1 ha, 1 do 5 ha, 5-20 ha i više od 20 ha).
- Plan, u svakoj grupi oko 200 anketiranih (očekivano nešto više u grupi do 1 ha).
- 48 pitanja, 45 minuta.
- Modeliranje preferencija obzirom na obilježja šumoposjednika i šumoposjeda.
- Mogućnost širenja na cijelu RH.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Ostvareno:
- Telefonska anketa
- Uzorak kućanstva RH, svi šumoposjednici
- 1000 anketa
- Kraći upitnik (15 minuta, 25 pitanja)
- Istraživanje stavova prema gospodarenju šumama, povezanost stavova s načinom gospodarenja.nekoliko malih šumoposjeda.
Metoda uzorkovanja:
- Kvantitativna metoda telefonskog intervjua → CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing).
Cilj istraživanja:
- Ispitati mišljenje i stavove šumoposjednika.
Vrijeme provedbe:
- Ispitivanje je provedeno u periodu od 13. veljače do 2. ožujka 2017. godine.
Ispitanici:
- Osobe koje posjeduju šumu (šumoposjednici).
Veličina uzorka (broj ispitanika)
- Ciljani uzorak N=1000.
- Ostvareni uzorak N=1007.
Metode i alati:
- Dijagram toka za identifikaciju ponašanja privatnog vlasnika šuma.
- CFA (Confirmatory Factor Analysis) je izvedena u LISREL (LIneral Structural RELation) za Windows 8.80 (Karl G. Jöreskog & Dag Sörbom).
- Interna konzistencija pouzdanosti mjernog instrumenta ocijenjena je u verziji R softvera 3.4.0.
- Pretpostavili smo postojanje tri modela ponašanja (stava, očekivanja prema gospodarenju PŠ).
- Okolišno orijentirani stavovi – ENVIRO.
- Društveno orijentirani stavovi – SOCIO.
- Ekonomski orijentirani stavovi – ECON.
- Izjave (odgovori na pitanja) su povezane sa stavovima jer ih smatramo njihovim pokazateljima.
Rezultati:
- Na temelju provedenog istraživanja možemo istaknuti:
- Privatni šumovlasnici u RH imaju tri različita, ali usko povezana stava prema gospodarenju šumama.
- Ta tri stava možemo opisati kao:
- Okolišno orijentirani stavovi – ENVIRO,
- Društveno orijentirani stavovi – SOCIO,
- Ekonomski orijentirani stavovi gdje prevladava ECON (najveća povezanost).

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 97     <-- 97 -->        PDF

- Stavovi s najvećim značajem, doprinosom modelu bili su:
- Dobra poslovna prilika i mogućnost dobiti (q5_4) – ECON
- Dobra mogućnost za dodatne prihode i poboljšanje obiteljskog proračuna (q5_8) – ECON
- Očuvanje šumskog zemljišta za buduće generacije (q5_7) -ENVIRO.
Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti:
Privatni šumoposjednik gospodari ili želi gospodariti svojom šumom za sadašnje i buduće generacije i vidi svoju šumu kao izvor prihoda i to ga čini potencijalnim pokretačem buduće opskrbe drvom zbog povećane potražnje drva u Europi, a sve u okviru održivog upravljanja šumama.
Na nama je da im to omogućimo!
Daljnje aktivnosti na Projektu:
Izrada web stranice projekta
- Sve informacije o aktivnostima
- Prikaz interaktivnih primjera Programa gospodarenja
- Pojašnjenja postupaka izrade (porijeklo i značenje podataka)
- Pojašnjenja načina korištenja i upotreba
- Rezultati istraživanja
Izrada i podjela promotivnih materijala
Edukacija (radionice, brošure, znanstveni i stručni članci, disertacije, diplomski radovi)
- Šumarskih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika (specifičnosti privatnog šumarstva, raznodobno gospodarenje)
- Šumoposjednika/ šumovlasnika
- Šumarskih operativaca (savjetodavna služba, komora)
- Svekolike javnosti
Diseminacija rezultata (publiciranje).
Dr. sc. Karlo Beljan – Opravdanost ulaganja u privatne šume
Uvod – Šuma kao kapital
• Velik početni investicijski trošak.
• Dugo razdoblje povrata (dugoročni investicijski projekti)..
• Relativno mala profitabilnost (1 % – 3 %).
• Mala svestranost/pokretljivost kapitala.
• Karakteristike ulaganja prihvatljivije su za javni nego privatni kapital kojem je osnovni cilj povrat u što je moguće kraćem roku.
• Šume koje se nalaze ili se potencijalno mogu naći na tržištu su privatne šume, jer država kao vlasnik svojih nije u mogućnosti prodavati vlastite šume.
• Cilj ovoga rada je utvrditi ekonomsku opravdanost ulaganja kapitala u bukovo–jelove šume u Hrvatskoj.
• Investitor ulaže u kupnju šume te njom gospodari, a prihod ostvaruje prodajom proizvoda na panju.
• Vremenski okvir je 30 godina.
Područje istraživanja:
ukupno 323 386,17 ha
Privatno 25 001,80 ha
Metoda rada
• tri klastera (grupe) s obzirom na drvnu zalihu jedan klaster = 10 ha tj. 10 sastojina po 1 ha
• Simulacija gospodarenja MOSES
• Sortimentne tablice i Cjenik Hrvatskih šuma d.o.o.
• Ekonomska analiza:
i) Kamatna stopa prinosa
ii) Neto sadašnja vrijednost
iii) Diskontno razdoblje povrata.
Ekonomska analiza
                                          +200       + 3000               + 3000
|___________|___________|___________|___________|
–100                –60
   0                  10            20            30               40
                                  vrijeme [godina]     
i)   Kamatna stopa prinosa predstavlja prinos uloženog kapitala, isto kao štedni ulog u banci
ii)  Netto sadašnja vrijednost
iii) Diskontno razdoblje povrata

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Rezultati
Rasprava
Predstavlja prinos uloženog kapitala, isto kao štedni ulog u banci
Određivanje cijene privatne šume
Primjer: 1 ha bukovo-jelove šume, zaliha 463 m3/ha na panju vrijedi 74.000 kuna
• A) moguća sječe iste godine
• B) uz prirast od 10 m3/ha/god. ista drvna masa može se posječi tek za 46 godina
Kupo-prodajna cijena privatnih šuma bila bi niža
Cijena sortimenata (trupaca) bila bi viša.
Zaključak
Ulaganje u privatne bukovo-jelovo šume ima ekonomsku opravdanost.
Prednosti: nizak rizik, sve veća potražnja za proizvodima, sporedni šumski proizvodi, gospodarenje s divljači.
podmjera 8.5. (Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava).
Marko Smrtnik – Gospodarenje privatnim šumama u Republici Austriji
Marko Smrtnik, privatni poduzetnik iz područja šumarstva i drvne industrije, član Gospodarske komore Koruške, prikazao je osnovne podatke o šumama Austrije i posebice pokrajine Koruške.
Republika Austrija ima 3,8 mil. ha šuma tj 47,7 % površine je prekrivene šumom.
Po saveznim pokrajinama to iznosi:
Od toga su 3,3 mil ha „komercijalnih“ šuma, a ostalo su zaštitne šume.
Glede vlasništva 20 % su državne, a 80 % su privatne šume.
Od vrsta, najzastupljenija je smreka, zatim bukva, ariš, jela pa hrastovi. Općenito u nižim dijelovima Austrije dominantna je bukva i listače, a u višim smreka i crnogorica.
U Koruškoj struktura prema vrstama drveća je: 59,7 % smreka, 1,7 % jela, 6,2 % ariš, 4,0 % bor, 6,0 % bukva, 0,4 % hrast, 4,0 %. Ostalo su tvrde i meke listače.
U Koruškoj u privatnim šumama mali posjedi (manji od 200 ha) zastupljeni su s oko 70 %; 12 % čine vlasništva između 200 i 1000 ha, 14 % su vlasništva s više od 1000 ha, a samo 4 % čine austrijske državne šume.
Broj vlasnika prema veličini posjeda je: < 5 ha-5983, 5-10 ha-8981, 20-50 ha-2889, 50-200 ha-1009, > 200 ha-200.
Za vlasnike s 50 i više ha šuma može se reći da se intenzivno bave šumarstvom i žive ostvaruju prihode od šuma.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 99     <-- 99 -->        PDF

U Koruškoj je 54,7 % komercijalnih šuma, 39 % su šume s ponajprije zaštitnom ulogom (Nacionalni parkovi i ost.), 3 % su šume za odmor i rekreaciju i „gradske“ šume.
Godišnji prirast iznosi 2,9%, (10,1 m3/ha), a intenzitet sječe je 2,1 % (7,2 m3/ha).
Subvencioniranje u privatnim šumama je vrlo malo, tako da je samo oko 5 % šumskih projekata subvencionirano. Najviše se od toga ulaže u šumske ceste i pošumljavanja.
Ulaže se dosta u obuku vlasnika za gospodarenje šumama.
2015. godine u Austriji je posječeno 17,55 mil. m3 (bez kore):
- 8,2 mil. m3 pilanske oblovine > 20 cm (46,7 %)
- 1,29 mil. m3 oblovine slabije kvalitete (7,4 %)
- 3,08 mil. m3 drveta za industrijsku preradu (17,6 %)
- 4,98 mil. m3 drveta za energiju.
U šumama malih posjednika (< 200 ha) posječeno je 10,01 mil. m3, u šumama velikih posjednika (> 200 ha) 5,91 mil. m3, a u državnim šumama 1,63 mil. m3.
U Koruškoj je prošle godine prerađeno cca 2,5 mil m3 drveta, od čega je 60 % pilanska oblovina, 25 % drvo za preradu i 15 % ogrjevno drvo.
Prosječna cijena pilanske oblovine smreke i jele B klase, 2015. godine, franco šumska cesta, 92,19 €/m3, 5,9 % manje nego 2014. godine.
Za ogrjevno drvo tvrdog drveta cijena je 61,82 €/m3.
U Austriji šumarski sektor (šumarstvo i prerada drveta) zapošljava oko 200.000 ljudi, dok je u Koruškoj u tom sektoru zaposleno oko 20.000 ljudi.
 
Kako bi potpomogli male šumovlasnike na intenzivnije gospodarenje austrijska država donijela je niz mjera. Poticala je organiziranje tzv. „šumskih ekonomskih zajednica“ koje organiziraju sječu, pošumljavanje i ostale uzgojne radove, otvaranje šumskih prometnica, certificiranje šuma i dr. U njima je zaposleno šumarsko osoblje, profesionalni lugari, dipl. inženjeri i inženjeri. Dijelom se financiraju iz države, a dijelom iz općina. Objedinjenom prodajom dobivaju bolje cijene od pilanara, pa tako vlasnik koji godišnje ima male količine, npr. 50 m3, postiže cijenu na tržištu kao i veliki opskrbljivači tržišta, što je velika prednost. To je dobar primjer i za Hrvatske šumovlasnike.
PITANJA I RASPRAVA
Marko Tepić, predstavnik Udruge šumovlasnika „Gora Dalmatina“ iz Nerežišća na Braču iznijeo je probleme gospodarenja šumama na kršu, tj. na Braču, gdje se šuma zbog male ekonomske vrijednosti nije koristila, pa samim time nema ni izgrađene infrastrukture. Velik problem u gospodarenju ovim šumama su nesređeni imovinsko pravni odnosi tj. neusklađenost katastra i gruntovnice, kako međusobno, tako i u stvarnom korištenju čestica i stanja kultura. Zadnja katastarska izmjera rađena je za Austrougarske monarhije i bez nove katastarske izmjere nećemo moći naći rješenje. Osvrnuo se na raspravu o novom Zakonu o Savjetodavnoj službi i prijedlogu naziva Poljoprivredna savjetodavna služba, bez spominjanja imena šumarstva, u čime se očituje zanemarivanja šumarstva.
Marina Antulov, dipl. ing. postavila je problem kolaudacija radova Ovlaštenih inženjera u privatnim šumama, koji su prema sadašnjim Pravilnicima prekomplicirani. Posebice se to odnosi na doznaku stabala. Zar pečat Ovlaštenog inženjera uz STRUČNO PREGLEDAO na doznačnoj knjižici

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 100     <-- 100 -->        PDF

nije dovoljan. Osim što takvim postupkom kompliciramo izvršenje šumovlasnicima iskazujemo i nepovjerenje u stručnost Ovlaštenog inženjera.
Da sve ne bude tako pozitivan primjer gospodarenja privatnim šumama iznio je predstavnik tvrtke koja gospodari šumama posjeda grofa Pejačević u Našicama. Pokrenuto je nekoliko investicijskih ciklusa, otvaraju se nova radna mjesta, a samim time puni se i državni proračun. Šumama se gospodari po svim pravilima struke čime dokazujemo da je to moguće i u privatnim šumama.
Mr. sc. Marina Popijač, bivša direktorica poduzeća „Sunčane šume“ koje se prvo bavilo gospodarenjem privatnim šumama. Pohvalila je ulogu Savjetodavne službe koja je unaprijedila gospodarenje privatnim šumama. Međutim, treba ići dalje, Strategijom šumarstva moramo u privatnim šumama, ponajprije riješiti čuvanje šuma, a zatim i sve ostale komponente vezane za gospodarenje tim šumama. Postavila je problematiku uređivanja i izrade Programa gospodarenja privatnim šumama, kao i provođenja smjernica programa.
Marko Vlašić, dipl. ing., Savjetodavna služba, rekao je kako stanje u privatnim šumama ne treba generalizirati, jer ima i pozitivnih primjera gospodarenja. Isto tako nije problem samo u čuvanju privatnih šuma, već i o provođenju smjernica gospodarenja, ponajprije uspostavi šumskog reda.
Krađa je oduvijek bilo, a primjeri iz prakse pokazuju da kada se i pronađe počinitelj, na sudu to najčešće, iz raznih razloga, „pada u vodu“.
Mr. sc. Blaženka Kulić, savjetnica za šumarstvo u Primorsko Goranskoj županiji (PGŽ) nadodala je kako je i PGŽ, prije desetak godina, donijela Pravilnik o provođenju mjera temeljenih na Članku 41. Zakona o šumama. Njime je predviđeno da čuvanje privatnih šuma obavljaju zaposlenici u to doba formirane Šumarske savjetodavne službe. Kako je sada propisano Zakonom o šumama, Županije ne mogu provoditi mjere čuvanja privatnih šuma, jer za to nemaju nikakvu zakonodavnu nadležnost tj. ne mogu propisivati kazne i sl.
Usuglašeni zaključci bit će objavljeni u Šumarskom listu br. 9–10/2017.
STRUČNA RADIONICA »IZAZOVI PRIDOBIVANJA DRVA«, ZALESINA, 25. I 26. TRAVNJA 2017. GODINE
Tibor Pentek, Tomislav Poršinsky
1. Uvod
U suorganizaciji Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ŠFZGB) i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) te uz suradnju slovenske tvrtke Tajfun Planina d.o.o. održana je 25. i 26. travnja 2017. godine, u okviru stručnoga usavršavanja ovlaštenih inženjera šumarstva pri HKIŠDT, stručna radionica pod imenom »Izazovi pridobivanja drva«.
Stručna je radionica održana na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Zalesina (NPŠO Zalesina), jednom od pet nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prvoga su dana radionici nazočili ovlašteni inženjeri šumarstva te visoki uzvanici iz šumarstva Republike Hrvatske, a drugoga su dana radionicu, u okviru redovite terenske nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pohodili studenti, suradnici i nastavnici Šumarskoga fakulteta.
Stručna radionica »Izazovi pridobivanja drva« osmišljena je u dvije odvojene, ali logički povezane cjeline: teorijska uvodna predavanja i terenski dio pokazivanja šumarskih strojeva i opreme. Prvi se dio radionice sastojao od četiri predavanja čije su teme usko povezane s praktičnim, terenskim pokazivanjem rada šumarskih strojeva i opreme. Tako su se sudionici stručne radionice upoznali s problematikom koju će poslije, na sedam terenskih stajališta u gospodarskoj jedinici Belevine, susresti. Aktualnost obrađenih tema i kakvoća predavanja te vrsnost predavača potvrđene su mnoštvom pitanja koje su sudionici uputili predavačima, odnosno vrlo zanimljivom raspravom koja se nakon svakoga pojedinoga predavanja razvila. Kako je već napisano, na sedam stajališta u šumi pokazani su šumarski strojevi i šumarska oprema koja se koristi pri različitim radovima u šumarstvu, većinom u pridobivanju drva.
2. Svečano otvaranje
Nakon okupljanja i registracije sudionika te doručka, organiziranoga u velikom šatoru koji je za tu priliku postavljen, započelo je svečano otvaranje radionice. Svečano otvaranje,