DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 9     <-- 9 -->        PDF

MODEL VIDLJIVOSTI KAO STRATEGIJA ZA PREVENCIJU ŠUMSKIH POŽARA – PRIMJER ZADARSKE ŽUPANIJE
VIEWSHED MODEL AS A STRATEGY FOR PREVENTION OF FOREST FIRES – CASE STUDY OF ZADAR COUNTY
Ante ŠILJEG, Ivan MARIĆ, Mladen JURIŠIĆ, Ivan PLAŠČAK
Sažetak
Odabir motrilačkih lokacija protupožarnog sustava najčešće uključuje izvođenje analiza vidljivosti. Primjena analitičkih mogućnosti GIS-a, informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) te prostorno-orijentiranih podataka pruža osnovu nastanka i djelovanja protupožarnih video sustava.
U radu je na temelju indikatora vidljivog zemljišnog pokrova i udjela vidljivog područja u odnosu na ukupnu kopnenu površinu županije, vrednovano šest predloženih lokacija za postavljanje nadzornih kamera unutar Zadarske županije. Vrednovanje je izvršeno analizom preklapanja binarnog modela vidljivosti, tipa zemljišnog pokrova i sloja naselja. Analiza pogodnosti lokacija odrađena je u sklopu projekta „HOLISTIC“ IPA programa jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. Rezultati analize ukazuju na to da dvije od šest predloženih lokacija nisu pogodne za postavljanje nadzornih kamera.
Na primjeru dvije potencijalne lokacije nadzornih kamera analiziran je utjecaj pogreške DMR-a na model vidljivosti. Prvi put je na specifičnom primjeru u RH kvantificirana razlika između vjerojatnog algoritma i standardne binarne metode određivanja vidljivosti. Iz rezultata se može zaključiti da pouzdanost modela vidljivosti, odnosno razlika između testiranih algoritama, ovisi o geomorfometrijskim obilježjima terena na kojem se analiza odvija.
Ključne riječi: analiza vidljivosti, vjerojatna i binarna vidljivost, digitalni model reljefa
1. Uvod
1. inTRODUCTION
Pojam vidljivosti se odnosi na dva osnovna značenja: „vidjeti ili biti viđen“ i „sposobnost lakog primjećivanja“ (Vollmer 2012). Standardne analize vidljivosti odnose se na predviđanje međusobne vidljivosti (intervisibility analysis) i na identificiranje ukupne površine vidljivosti (viewshed analysis) s odabrane lokacije (Kim i dr. 2004). Analize vidljivosti se izvode u svrhu utvrđivanja površine ili postotka vidljivog područja s promatračke lokacije. To je jedan od najizvođenijih skupova prostornih analiza u GIS okruženju, a koristi se u širokom pojasu aktivnosti: od lociranja telekomunikacijskih tornjeva (De Floriani 2005), vjetroturbina (Möller 2006), nadzornih kamera (Murray i dr. 2007), vatrogasnih tornjeva za nadzor požara (Marin i dr. 2012, Pompa-Garcíai dr. 2012, Bao i dr. 2015, Sakellariou i dr.